LONDON  Britanski arheolozi objavili su jučer kako su radovi na opsežnom projektu obnove londonske železnice najvjerojatnije razotkrili više od 650 godina staro »izgubljeno« groblje na kojem su pokopana tijela 50 tisuća osoba preminulih od kuge. 

   Radeći iskope na području centralnog Londona poznatog kao Farringdon, radnici su na dubini od 2,5 metara naišli na trinaest kostura položenih u dva istovjetna niza. Povijesni podaci govore kako je ovo područje, tada opisivano kao »ničija zemlja«, poslužilo kao improvizirano groblje za žrtve velike epidemije kuge koja je nakon izbijanja 1348. godine pobila gotovo trećinu stanovništva Engleske, te oko 75 milijuna ljudi diljem svijeta do kraja 14 stoljeća. 

   – Iako se radi o početnim analizama, dubina na kojoj su kosturi nađeni, posude ostavljene uz tijela, te način na koji su ona pokopana upućuju na improvizirano, na brzinu organizirano groblje iz 14. stoljeća, kazao je Jay Carver, voditelj grupe arheologa koja analizira nalaze. Limitirani podaci upućuju da je na groblju na području Farringdona u samo tri godine pokopano do 50 tisuća žrtava kuge koja je opustošila London. Stručnjaci očekuju da će daljnje DNK analize potvrditi ove pretpostavke. Pronalazak kostura mogao bi tako biti drugo važno srednjovjekovno arehološko otkriće u Engeskoj u vrlo kratkom vremenu, nakon što su prošlog mjeseca ispod parkirališta u centralnoj Engelskoj otkriveni ostaci kontroverznog kralja Richarda III koji je poginuo na bojnom polju 1485. godine. 

   Projektom obnove londonske željeznice vrijednim 14,8 milijardi funti, do 2018. godine trebala bi se uspostaviti 118 kilometara dugačka brza željeznica koja će povezivati 37 stanica na širem području Londona. Kako su osnova projekta radovi u podzemlju, od samog početka na projektu surađuje i više timova arheologa. Samim time je i 40 lokacija na kojima se vrše radovi postalo jedno od najvećih britanskih arheoloških nalazišta. Arheolozi su do sad otkrili određeni broj kostura u blizini nekad zloglasne psihijatrijske bolnice Bedlam, najstarije takve institucije na svijetu, potom i dijelove transportne rute iz Brončanog doba, te između ostalog i najveći komad jantara ikad nađen u Velikoj Britaniji. 

   – Našli smo arheološke ostatke iz gotovo svih razdoblja, od prahistorije do industrijskog doba na početku 20. stoljeća. No ovaj nalaz u Farringdonu je do sad najvažnije srednjevjekovno otkriće, kazao je Carver za BBC. 

   – Ovaj nalaz podrazumijeva više od same potvrde lokacije davno izgubljenog groblja. Ukoliko se naše pretpostavke pokažu točnima, analiza tijela reći će nam puno o životnim uvjetima ljudi tog vremena, pojasnio je Nick Elsden iz Londonskog arehološkog muzeja.