Cijeli niz prethodno neopisanih vrsta živih i izumrlih životinja, pa i biljaka dobio je ime po nekoj slavnoj osobi
Svake godine u svijetu se otkrije na desetke tisuća do sada neopisanih vrsta živih, no i izumrlih životinja, kao i biljaka, a da bi svima njima dali ime, znanstvenici nerijetko preskoče uobičajene metode odabira imena i inspiraciju potraže u nekoj konkretnoj osobi. Iako tu čast najčešće dobiju znanstveni idoli ili znanstvenici zaslužni za otkriće, sve češće se novootkrivene vrste nazivaju i po slavnim osobama.
Hrvatski biolozi i paleontolozi nove vrste pak najviše vole nazivati po svojim znanstvenim idolima i kolegama.
– U načelu se ime daje po nekoj osobi, obično priznatom stručnjaku na tom polju ili kolegi koji je uvelike pomogao pri otkrivanje nove vrste. Drugi najčešći kriterij bila bi zemljopisna odrednica, odnosno lokacija na kojoj je primjerak pronađen, dok je treći uobičajeni kriterij neka specifična karakteristika koja tu vrstu razdvaja od neke druge – najčešće vezana za boju ili izgled, pojasnio nam je Marcelo Kovačić, kustos iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci koji je opisao više novih vrsta glavoća i nekima od njih dao imena po konkretnim osobama. Jednu je vrstu nazvao primjerice po velikom hrvatskom zoologu Juri Kolombatoviću, a drugu po svom umirovljenom kolegi znanstveniku, stručnjaku za rakove Zdravku Števčiću.
Sličan princip nije rijedak i kod biljaka. Dok je radio u riječkom Prirodoslovnom muzeju, biolog Boštjan Surina je, s kolegama iz Srbije pronašao i opisao novu vrstu iz roda Edraianthus (zvonce), nazvavši je po velikom crnogorskom botaničaru Vukiću Puleviću – Edraianthus pulevicii. Po hrvatskom akademiku Milanu Heraku zbog njegovog velikog doprinosa paleontologiji i geologiji nazvano je nekoliko vrsta vapnenačkih algi, dok je prema hrvatskom paleontologu, arheologu i geologu Dragutinu Gorjanoviću-Krambergeru nazvano nekoliko fosilnih vrsta školjkaša, naveli su nam neke od primjera u riječkom Prirodoslovnom muzeju.
Kustos Marin Kirinčić podsjetio je pak da se ovaj riječki muzej, bez obzira što je relativno mala institucija te vrste, u svojim zbirkama može pohvaliti s desetak holotipova, dakle jedinstvenih primjeraka biljaka i životinja na kojima su opisane nove vrste.
Posljednji u nizu takvih primjera gušter je koji je živio prije 40 milijuna godina, a čije je fosilizirane ostatke nedavno otkrio i opisao tim pod vodstvom američkog znanstvenika Jasona Heada sa Sveučilišta u Nebraski. Dok se mučio proučiti o kakvim se ostacima radi, Head je, tvrdi, često slušao Doorse. I tako je drevni gušter desetke milijuna godina nakon što je kročio Zemljom dobio ime po frontmanu legendarne grupe – Barbaturex morrisoni. Na sličan je način dobio ime i mali dinosaur koji je nazvan Masiakasaurus knopfleri nakon što je tim paleontologa odlučio tako obilježiti zajedničku ljubav prema glazbi Dire Straitsa.
Barbaturex morrisoni i Masiakasaurus knopfleri nisu jedini fosili sa slavnim imenima. Štoviše, čini se da su fosilizirani ostaci pradavnih životinja, kad je o »slavnim« nazivima riječ, imena najčešće dobijali upravo po »rock dinosaurima«. Po Mickeu Jaggeru nazvan je tako drevni puž (Anomphalus jaggerius), dok je njegov kolega iz benda Keith Richards »dao« ime morskom stvorenju izumrlom prije 250 milijuna godina (Perirehaedulus richardsi). Njegova dva jednako drevna srodnika dobila su ime po poznatom glazbenom dvojcu – Avalanchurus simoni and Avalanchurus garfunkeli. Dubinama oceana nekad davno plivala su i bića koja danas poznajemo kao imenjake slavnih Beatlesa – Avalanchurus lennoni, Avalanchurus starri, Struszia harrisoni i Struszia mccartneyi. Izumrli trilobit poslužio je pak kao posveta punk velikanu, ovih dana rado viđenom hrvatskom gostu Johnu Lydonu.
Nazivanje novootkrivenih vrsta po slavnim osobama ponekad je, po priznanjima samih znanstvenika, zabavna dosjetka koja privlači pažnju na otkriće. Mala je grinja svojedobno prozvana Funkotriplogynium iagobadius, iza čega se krije skrivena posveta Jamesu Brownu, obzirom da iago znači James, a badius Brown. Mladi talijanski znanstvenik Ferdinando Boero nazvao je osamdesetih novu vrstu meduze po Franku Zappi, smislivši dosljetljiv plan kako da napokon upozna svog idola. Ideja je, naravno, urodila plodom.
Po glazbeniku kojeg cijeni i jedan je belgijski znanstvenik nazvao nikad ranije zabilježenu vrstu pauka koji proizvodi jednu od najljepših mreža na svijetu, nadjenuvši mu ime – Pseudocorinna brianeno. Drugi je pauk ime pak dobio po Neilu Youngu, čija je glazba inspirala američkog biologa Jasona Bonda. Svoju novu vrstu, i to parazita, na ovaj je način dobio i Bob Marley. Među najpoznatije primjere ove celebrity metode spada pak Scaptia beyonceae, vrsta konjske muhe koja je ime po pjevačkoj superzvijezdi dobila zbog velikog sjajnog donjeg dijela tijela. A na temelju svog crnog gornjeg, a bijelog donjeg dijela tijela, jedna je vrsta bube nazvana i po Royu Orbisonu. Izopod sa sedam pari nogu pronađen u Zanzibaru nosi danas ime Freddyja Mercuryja, dok je mala žaba pronađena u Kolumbiji nazvana po Stingu.
No iako su glazbenici daleko najbrojniji među slavnim osobama koje su inspirirale imena za novootkrivene vrste, glumci također dobro kotiraju u ovoj podijeli. Švicarski znanstvenik Urs Thalmann 2005. godine nazvao je tako novu vrstu lemura po »pythonovcu« Johnu Cleeseu. I Angelina Jolie može se pohvaliti da se neobična vrsta pauka odnedavno zove Aptostichus angelinajolieae, dok je drevno stvorenje s dugim kanđama nalik škarama prozvano po glumcu koji je utjelovio Edwarda Škarorukog – Kooteninchela deppi.
Svoje mjesto u ovom životinjskom nazivlju našli su i Bill Gates i Paul Allen, vrsta izumrlog kita nazvana je po Hermanu Melvilleu, autoru Moby Dicka, dok si je David Attenborough zaslužio čast da se nekoliko različitih vrsta biljaka i životinja danas zove po njemu. Jedno od najpoznatijih »nazivanja« ove vrste dogodilo se pak 1936. godine, kad je njemački znanstvenik Oscar Scheibel koji je u to doba živio u Zagrebu opisao novu vrstu kukca pronađenu u jednoj od slovenskih jama i odlučio je nazvati Anophthalmus hitleri, po – Adolfu Hitleru.
