"Majka svih prognanika" pod svjetlima reflektora

Kip slobode u New Yorku slavi 125. rođendan

Slavka Aničić



Vjetar brzine 50 milja na sat naginje kip za 7,62 cm, a baklju za 12,70 cm. Kip je visok 46 metara bez postolja, a sam vrh se nalazi na visini od 93 metra iznad zemlje. Statua je teška 205 tona.



    Veličanstveni Kip slobode dočekivao je imigrante na ulazu u njujoršku luku te je izravno povezan s naseljavanjem Sjedinjenih Država, zemlje čiji su stanovnici potomci ljudi iz svih krajeva svijeta. Naime, populacija SAD-a se skoro udvostručila u trideset godina druge polovice 19. stoljeća, porastavši s 38.500.000 koliko ih je bilo 1870. godine na 76.000.000 ljudi 1900. godine. Između 1840. i 1880. godine čak je 9.438.000 imigranata ušlo u SAD, a to su osim Britanaca bili većinom Nijemci, Irci i Skandinavci. Između 1880. i 1914. broj imigranata je dostigao 22.000.000, no ovoga puta bila je riječ o ljudima većinom iz južne i istočne Europe. 


   Proslava uz nove kamere




Povodom obljetnice, Kip slobode dobit će modernu tehnološku opremu – pet web kamera koje će omogućiti posjetiteljima da razgledaju njujoršku luku i pročitaju tekst ispisan u knjizi koju statua »drži« u rukama te da promatraju ljude u podnožju spomenika. Kako prenosi AP, kamere su uključene u petak, 28. listopada, kada se obilježavala 125. obljetnica dopreme statue, koja je poznata kao »Majka svih prognanika«. Uključene 24 sata dnevno sedam dana u tjednu, web kamere će posjetiteljima omogućiti pogled na grad s baklje spomenika koja je zatvorena za javnost još 1916. godine. 


    Pomoću njih, korisnici Interneta širom svijeta moći će, također, uživati u panorami u rasponu od 180 stupnjeva, gledati brodove kako prolaze pored otoka Liberty Island na kojem se kip nalazi i pratiti izgradnju Freedom Towera na Manhattanu, gdje su se prije terorističkih rujanskih napada iz 2001. uzdizali tornjevi blizanci Svjetskog trgovinskog centra. 


Pogledajte i vi s vrha statue

    Tijekom ceremonije obilježavanja obljetnice Kipa slobode bit će održan defile brodovlja, glumica Sigourney Weaver recitirat će pjesmu »The New Colossus« Emme Lazarus, iz koje je jedan stih isklesan na postolju spomenika, a bit će organizirana i svečanost dodjele državljanstva za 125 ljudi iz više od 40 zemalja.


Stih slavne američke pjesnikinje Emme Lazarus »Daj mi svoje umorne, svoje siromašne, svoje šćućurene mase koje žude da slobodno dišu« isklesan je na postolju spomenika 1903. godine. Stih simbolizira poruku mira i slobode za sve imigrante koji stižu u SAD i ljude koji traže slobodu širom svijeta.   


Počinje rekonstrukcija


Nakon proslave, spomenik će biti zatvoren za javnost na godinu dana radi restauriranja i rekonstrukcije stepeništa, liftova i mehaničkih sustava. Simbolična vrijednost Kipa slobode leži u dva faktora: Francuska je dala ideju za izgradnju kipa s namjerom da ojača savezništvo među dvjema nacijama a izgradnja je financirana međunarodnim novcem u znak priznanja principa slobode i demokracije prema američkoj deklaraciji nezavisnosti, koju kip drži u lijevoj ruci. 


 



Nakon terorističkih napada na SAD u rujnu 2001., Kip slobode je zatvoren iz sigurnosnih razloga. Kasnije je otok bio otvoren za javnost, no sve do 4. srpnja 2009. turisti nisu mogli ponovno posjetiti krunu na vrhu kipa.



  Ideja o statui kao poklonu francuskog naroda Amerikancima rodila se dok je SAD slavio svoju 100. obljetnicu 1876. godine. Kipar Frederic Bartholdi dobio je zadatak da dizajnira kip, no ponestalo je novaca. Stoga je otkrivanje novog kipa bilo odgođeno za 4. srpnja 1886. 


    Postolje je trebalo biti izgrađeno u SAD-u. Čelični nosač i bakreni pokrov za kip trebali su biti izgrađeni i sastavljeni u Francuskoj, a zatim dopremljeni u SAD. 


    Srećom, sakupljanje sredstava na obje strane Atlantika teklo je bez problema. U prikupljanju novca ključnu je ulogu odigrao novinski div Joseph Pulitzer, koji je iskoristio svoje novine kako bi potaknuo na financiranje srednju i visoku klasu u SAD-u. Naime, njegova taktika kritiziranja obaju slojeva uspjela je i novac za postolje prikupljen je.    

Bartholdi je zatim zatražio pomoć francuskog arhitekta Gustavea Eiffela, (graditelja Eiffelova tornja u Parizu), koji je trebao pomoći oko pokrivanja čelične konstrukcije bakrom. Oni su zajedno dizajnirali kip koji se mogao nagibati na vjetru. 


   Tehnološko čudo


Kameni dio završen je u travnju 1886. godine, samo osam mjeseci nakon što je osiguran i zadnji dio sredstava. Sam kip je izgrađen u Francuskoj 1884. a zatim prebačen u SAD. Fregatom Isere putovalo je ukupno 214 paketa s 350 sastavnih dijelova kipa. Zatim je dugo trajalo sastavljanje kipa i on je službeno otkriven američkoj javnosti 1886. Vanjski bakreni dio isprva je bio sjajne smeđe boje no s vremenom je oksidirao poprimivši zelenu boju, koju su dizajneri i planirali postići. Tako je suradnja kipara Bartholdija i arhitekta Eiffela rezultirala stvaranjem tehnološkog čuda, spoja umjetnosti i tehnike na nov i moćan način. 



    Skoro sto godina kasnije, Kip slobode je zatvoren radi renoviranja, koje je trajalo dvije godine. Tada je statua temeljito očišćena te su joj ugrađena dizala. Kip je za javnost ponovno otvoren 4. srpnja 1986., na svoju stotu godišnjicu.