Stanovnici Hrvatske zadovoljniji su kvalitetom života nego susjedi iz Srbije, ali ta razlika u osjećaju zadovoljstva znatno je manja od objektivnih pokazatelja standarda u dvije države. Pokazao je to projekt Nacionalni indeks sreće koji je Banka magazin pokrenula u veljači 2010. godine, te provela u suradnji s agencijom Hendal.
Materijalno bogatstvo mjereno društvenim bruto proizvodom gotovo tri puta je manje u Srbiji nego u Hrvatskoj. Konkretno, BDP po stanovniku Hrvatske u Hrvatskoj je gotovo 14.000 USD, a u Srbiji niti 5.400 USD. Žene u Hrvatskoj žive u prosjeku tri godine, a muškarci 18 mjeseci duže nego oni u Srbiji, dok je stopa smrtnosti (broj umrlih na 1.000 stanovnika) u Srbiji 14,2 posto a u Hrvatskoj 11,8 posto.
Sve vrijednosti indeksa u Hrvatskoj su veće nego u Srbiji, a rezulatati Nacionalnog indeksa sreće pokazali su neke zanimljive razlike. Najizraženije su uočene kod zadovoljstva trenutačnim životom i očekivanjima za dvije godine te pristupu osnovnim potrebama i ekološkom ponašanju. U Srbiji su manje zadovoljni i trenutačnim životom i manja su im očekivanja za budućnost.
Zanimljivo je, na primjer, da ispitanici iz Srbije jače doživljavaju i pozitivne i negativne emocije: smijeh, poštovanje, užitak, sreća, zabrinutost, tuga, ljutnja, strs, ljubav, činjenje nečega novog i zanimljivoga – sve to naši susjedi doživljavaju intenzivnije.
U Hrvatskoj su muškarci sretniji od žena. U Srbiji su podjednako sretni. U Hrvatskoj je trend da su ljudi, što su stariji, sve nesretniji, a u Srbiji su, kao i u svijetu – najmlađi i najstariji najsretniji, a sreća je nešto manja samo u srednjim godinama. Generacija 65+ kod susjeda je sretnija od one srednje dobi, a kod nas je obrnuto. Ono što nam je zajedničko je da su sretniji stanovnici velikih gradova i obrazovaniji, a najvažnija i najbolja komponenta indeksa je zdravlja.
U usporedbi s ostatkom Europske unije, vidljiva je loša demografska slika obje države: prema posljednjim podacima Eurostata, jedino one od svih EU-27 imaju najmanji udio mladih – svega 15 posto stanovnika ispod 15 godina, u usporedbi s recimo 25 posto u Turskoj ili Albaniji. Hrvatska i Srbija jedine su zemlje u kojima opada broj stanovnika radne dobi. I treća najlošija vijest – Srbija i Hrvatska jedine su koje se smanjuju. Pogleda li se tablica lako se izračuna razlika stope smrtnosti od stope rođenih, koja je u Srbiji iznosila 4,6 posto na 1000 stanovnika, a u Hrvatskoj 1,7 posto.
