SETI program

Britanci u potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom

Danko Radaljac

Britanski astronomi odlučili su objediniti pretrage sedam svojih velikih teleskopa, odnosno opservatorija, spojiti sve optičkim kablovima s opservatorijom u Cheshireu, koji bi tako postao središte za istraživanja izvanzemaljskih kontakata u Velikoj Britaniji 



Postoje li izvanzemaljci? Staro pitanje koje intrigira svakog na svijetu tko ima veze s astronomijom, ali i šire mase. Jer, da nije tako, teško da bi svi oni holivudski spektakli s izvanzemaljcima imali tako dobru prođu. Will Smith bi možda zapeo vječno kao glumac serija da nije bilo napada izvanzemaljaca u »Danu nezavisnosti«. 


   Koliko god scenariji s iznenadnim dolaskom izvanzemaljaca bili zanimljivi, Zemlja je još daleko od toga da primi takav posjet, bio on miroljubive ili agresivne prirode. Astronomi svojim radio-teleskopima krstare nebeskim prostranstvima, tražeći neki signal koji bi definitvno pokazao kako nismo sami, tako da bi neki bliski sustav s razvijenom civilizacijom davno bio zamjećen. Ili bi oni davno zamjetili nas. 


   Velika Britanija odlučila je postati druga svjetska sila na polju potrage za izvanzemaljskom inteligencijom. Broj jedan je za sada neprikosnovena Amerika, koja s više svojih SETI programa radio-teleskopima provjerava nebo. SETI je inače akronim za »search for extraterrestrial intelligence«, odnosno »potraga za izvanzemljskom inteligencijom«. Britanski astronomi odlučili su objediniti pretrage sedam svojih velikih teleskopa, odnosno opservatorija, spojiti sve optičkim kablovima s opservatorijom u Cheshireu, koji bi tako postao središte za istraživanja izvanzemaljskih kontakata u Velikoj Britaniji. 


  Problem financije


   Pretraga bi se trebala zasnivati na sustavu eMerlin, koji trenutno uglavnom služe za ispitivanja neobičnih nebeskih objekata, poput kvazara. Ono na što će se obraćati najveća pozornost je preciznost radio-rpijamnika, koji moraju biti izuzetno osjetljivi i precizni. Naime, najbitnije je da prijemnik uspije napraviti razliku između potencijalnog izvanzemaljskog radio-vala i s druge strane buke radio-signala koji nastaju na našoj planeti.  




A možda prvi kontakt izvanzemaljaca sa zemaljskom tehnologijom ne bude na radijskom polju, već bude i opipljiv. Naime, dva najveća neplanirana uspjeha astronomije, Voyager I i Voyager II (Putnik 1 i Putnik 2) već sad su na izlasku iz Sunčeva sustava i idu prema vanjskom svemiru, nastavljajući svoj put započet krajem sedamdesetih godina. Bili su predviđeni tek da snime Saturn, ali je misija uspjela preko svih granica. Danas traju rasprave astronoma jesu li letjelice već napustile Sunčev sustav ili ne, obzirom da ta granica još uvijek nije regulirana, ali je jasno da će to napraviti te bi Voyager I ili trebao postati ili već jeste postao, prvi ljudski izgrađeni objekt koji je napustio naš zvjezdani sustav. Inače, zanimljiva je bizarnost da je Voyager II lasniran prije jedinice, ali je Voyager I bio brži i pretekao svog »brata«.



  Kao i svugdje na ovoj Zemlji, jedan od većih problema u svemu su financije. Istraživanja se za sada zasnivaju na širokoj pretrazi neba i čistom traženju igle u plastu sjena, jer se analiziraju podaci gotovo svog vidljivog svemira. Kada bi finacijska situacija astronomskih institucija bila povoljnija, mogla bi se raditi specijaliziranija pretraga. Odnosno, radio-teleskopi bi se mogli usmjeravati prema dijelu svemira za koji postoje podaci o planetima koje su u orbitama pogodnima za nastanak života. No, to je još uvijek teško ostvariva misija za astronome. 


   Obzirom da SETI programi najčešće traže izdašno financiranje, čovjek bi pomislio kako ovi prostori nemaju neki veliki utjecaj na ovo znanstveno polje. No, to je potpuno krivo razmišljanje. Jer čitavu priču o radio-valovima kao mogućnosti kontakta i zamjećivanja izvanzemaljske civilizacije započeo je čovjek s ovih prostora. I da, ponovno se radi o najvećem genijalcu ovih prostora, koji je i jedan od najvećih uopće, u povijesti ovog planeta. 


  Projekt Ozma


Nikola Tesla je 1896. godine prvi u svojim radovima ustvrdio da bi se radio-valovi mogli koristiti kao način da se stupi u kontakt s izvanzemljskim civilizacijama. Dapače, njegovi radio-valovi koje je emitirao vjerojatno su prvi koji su s ovog planeta otišli prema svemiru. Od tog trena pa do danas su prevalili 117 svjetlosnih godina i ako kakva izvanzemaljska civilizacija u tom prostoru ima svoje pandane SETI programa, Teslini valovi su im prvi kontakt s nekim tamo dalekim planetom kod malene zvijezde, koju mi zovemo Sunce. 


   Prvi moderni eksperimenti obavljeni su 1960. godine na sveučilištu Cornell, kada je astronom Frank Drake pokrenuo Projekt Ozma. Radio-teleskopom promjera 26 metara pretraživao je određeni dio svemira oko zvjezda Tau Ceti i Epsilon Eridani. Rezultati nisu bili epohalni, ali su pohranjeni na magnetskim vrpcama, tako da i danas služe za daljnja ispitivanja. 


   Danas je SETI Institut u Sjedinjenim Državama vjerojatno najjači igrač kada je ovo istraživanje u pitanju. Osim teleskopa pod njihovim direktnim upravljanjem, koriste i resurse drugih teleskopa, pa i najpoznatijeg, Hubblea. Pored njih, u Sjedinjeni Državama djeluje još nekoliko sličnih neprofitnih organizacija, iako je ovo polje istraživanja 1995. godine bilo uletjelo u probleme. Naime, te je godine američka politika odlučila da ovi projekti ne mogu biti financirani proračunskim novcem, tako da su godinama morali preživljavati od privatnih donacija. Situacija se promjenila prošle godine, kada je otkriven planet Kepler-22b, za koji su znanstvenici ustvrdili kako ima sve uvjete za nastanak života, prije svega pravu udaljenost od najbliže zvijezde. Takvo otkriće odmah je zaintrigiralo US Air Force (USAF) koje su odlučile sufinancirati pojedine SETI projekte. Treba napomenuti kako je američko Ratno zrakoplovstvo često bilo pionir svemirskih istraživanja. NASA je osnovana uz njihovu veliku asistenciju, prvi astronauti bili su vojni piloti, a lansiranja u svemir nikad ne bi bila moguća da se nije razvijalo nešto što je u načelu loše. Naime, raketa sposobnih izbaciti ozbiljne težine u svemir ne bi bilo da se nisu razvijali interkontinentalni balistički projektili. Nije svako zlo za zlo. Zbog svega toga astronomska zajednica u Sjedinjenim Državama ne vidi ništa loša u sudjelovanju USAF-a u istraživanjima, tim prije jer su oni u mogućnosti jako solidno financirati projekte.