Impresivan niz promašaja

Zg Holding lani planirao zaraditi 220 tisuća kuna, a izgubio 352 – milijuna

Ladislav Tomičić

Na vrhu tvrtke danas može sjediti i Bill Gates, ali ni on ne bi uspio riješiti ono što je Bandić ostavio, pravdaju se u zagrebačkom SDP-u, ali uz zamolbu za – anonimnost



ZAGREB Novi list u posjedu je nacrta prvog revizijskog izvješća Državne revizije o poslovanju Zagrebačkog holdinga, koje poslovanje tvrtke prikazuje u iznimno lošem svjetlu. U pitanju nije konačan revizijski nalaz, jer državni revizori u obzir moraju uzeti i odgovor Zagrebačkog holdinga na nalaze revizije.


U predmetnom nacrtu revizije navode se podaci o gubitku tvrtke u prošloj godini u iznosu od 354.7 milijuna kuna, a podsjeća se i na preneseni gubitak iz 2010. godine, koji je iznosio 473.5 milijuna kuna.


 U analizi realizacije poslovnog plana za 2011. godinu revizoru su stoji odlomak koji je porazan za Upravu Holdinga na čelu s Ivom Čovićem: »U planu poslovanja za 2011. su planirane mjere i aktivnosti na konsolidaciji poslovanja i povećanju učinkovitosti. Međutim, mjere i aktivnosti nisu detaljno razrađene, nisu utvrđeni rokovi za provedbu, te potrebna sredstva. Do konca 2011. godine najveći dio navedenih mjera nije realiziran.«




Gledajući nacrt revizijskog izvješća u cjelini, stječe se dojam kako je u pitanju impresivan niz promašaja, propusta, nerealiziranih planova i loših rezultata tvrtke koja znači život za glavni grad Hrvatske.



Nabava novih vozila ZET-a pokazuje se kao porazno loš posao, a osobito lošim poslom ispostavlja se nabava novih ZET-ovih autobusa. Zagrepčani ih kroz leasing plaćaju više nego dvostruko skuplje od nabavne cijene.   – Ugovori o leasingu 214 niskopodnih autobusa zaključeni su tijekom 2008. i 2009. na rok od osam godina. Prema podacima, nabavna vrijednost autobusa je iznosila 104.79 milijuna eura, a naknada za leasing u razdoblju od osam godina iznosi 193.47 milijuna eura, što je za 84,6 posto više od nabavne vrijednosti autobusa. Tako je za jedan tip mini autobusa nabavna cijena 204.4 tisuće eura, a naknada za leasing 388.4 tisuće eura, što je za 90 posto više od nabavne cijene. Za drugi tip mini autobusa nabavna cijena je 162.39 tisuća eura, a naknada za leasing 307.49 tisuća eura, što je za 89,4 posto više od nabavne cijene. Nabavna cijena klasičnih autobusa na dizel gorivo je 298 tisuća eura, a naknada za leasing 800.9 tisuća eura, što je za 168,8 posto više od nabavne cijene. Što se nabavke tramvaja tiče, njih kroz leasing stanovnici Zagreba također plaćaju znatno skuplje od nabavne vrijednosti.– Nabava 70 tramvaja vrijednosti 118.3 milijuna eura obavljena je od domaćeg dobavljača u razdoblju od 2005. do 2007., a financirana je iz kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak. U srpnju 2007. navedeni tramvaji, kao i devet koji još nisu bili nabavljeni, odnosno ukupno 79 tramvaja Društvo je prodalo trgovačkom društvu za leasing te za iste zaključilo ugovor o operativnom leasingu. Operativni leasing za 79 tramvaja je ugovoren na rok deset godina. Naknada za leasing u vrijeme zaključenja ugovora iznosila je 164 milijuna eura. Banke će na tramvajima, dakle, zaraditi oko 46 milijuna eura.


– Ostvareni rezultati poslovanja i investicijskih ulaganja u 2011. godini, kao i u ranijim godinama, znatno odstupaju od planiranih. Za 2011. godinu planirana je dobit u iznosu 220.2 tisuće kuna, a ostvaren je gubitak u iznosu 352 milijuna kuna.


Investicijska ulaganja su ostvarena u iznosu 285.4 milijuna kuna, što je za 430.3 milijuna kuna, odnosno za 60 posto manje od planiranog. Investicijska ulaganja odstupaju u odnosu na plan, jer planirani projekti nisu dovoljno pripremljeni i nisu osigurana sredstva za njihovu realizaciju. Također, zbog nepravodobno pripremljene dokumentacije i neriješenih vlasničkih odnosa te kašnjenja izvoditelja radova, ulaganja u Program vodoopskrbe i odvodnje, koja su najvećim dijelom financirana iz kredita Europske banke za obnovu i razvitak, realizirana su u visini od 25,4 posto planiranih, stoji u nacrtu revizijskog izvješća.


Vrlo problematične za Zagrebački holding dugoročne su i kratkoročne financijske obaveze, odnosno činjenica da iste nastavljaju rasti. U 2010. godine dugoročne obaveze iznosile su 6,59 milijardi kuna, a u prošloj godini na koju se odnosi nacrt revizije –  6.89 milijardi kuna.


Kratkoročne obveze u 2010. godini iznosile su 2.32 milijarde, a u 2011. godini – 2.46 milijardi kuna.


– Dugoročne obveze odnose se na obveze za emitirane vrijednosne papire u iznosu 2.25 milijardi kuna, prema bankama i drugim financijskim institucijama 2.25 milijardi kuna, prema dobavljačima 1.34 milijarde kuna, odgođene porezne obveze 803.9 milijuna kuna, prema povezanim društvima 196.7 milijuna kuna i druge obveze u iznosu 29 milijuna kuna.


Vrijednosno najznačajnije kratkoročne obveze odnose se na obveze prema dobavljačima u iznosu 857 milijuna kuna, bankama u iznosu od 837.5 milijuna kuna, naknadu za pročišćavanje otpadnih voda od 317.3 milijuna kuna te za poreze i doprinose 122.9 milijuna kuna. Dospjele obveze prema dobavljačima koncem 2011. godine iznosile su 516.5 milijuna kuna, pojašnjava se u nacrtu izvješća.


Mišljenje o predmetnom nacrtu izvješća tražili smo od odgovornih u Zagrebačkom holdingu, a glasnogovornik tvrtke Dušan Viro dao nam je ovaj odgovor: »Izvješće kojem ste u posjedu radni je nacrt i nije konačna verzija. Zagrebački holding se očitovao i i nadamo se da će ga revizija uvažiti. Kad dobijemo konačan nalaz Državne revizije objavit ćemo ga našem internet sajtu, s obrazloženjem«.U zagrebačkom SDP-u nisu javno željelio komentirati nacrt revizije, odnosno za komentar će biti spremni kad revizija bude konačna. Komentar iz vrha najvećeg ogranka stranke na vlasti, pak, dobili smo uz uvjet anonimnosti.

– Da bi se objektivno govorilo o tome potrebno je znati kontekst u kojem su dugovi Holdinga nastajali. Za tramvaje i autobuse tvrtku je zadužio gradonačelnik Milan Bandić, za gradnju naselja Sopnica Jelkovec – također Bandić, za plasiranje obveznica odgovoran je Bandić, neracionalnu kupnju zemljišta naložio je Bandić. Ukratko, Milan Bandić je strateškim odlukama zadužio Holding za osam milijardi kuna na koje sad tvrtka plaća kamate. To je glavni uzrok poraznog stanja, a sve ostalo je kozmetika. Ne može se tu odgovornost prebacivati na Ivu Čovića, jer promjene u Holdingu nema bez promjene u Gradu.


Možda vođenje tvrtke posljednjih godina nije bilo najbolje – sigurno da nije – ali strateške pogreške su donesene za vrijeme Milana Bandića i da bi se taj gordijski čvor razriješio potrebna je politička promjena u Zagrebu. O boljim danima za Holding možemo govoriti tek nakon izbora. Na vrhu tvrtke danas može sjediti i Bill Gates, ali ni on ne bi uspio riješiti ono što je Bandić ostavio. U gradskom ogranku nismo oduševljeni Ivom Čovićem. Upravo suprotno.


To svi znaju, ali činjenica je za današnje stanje u Zagrebačkom holdingu odgovoran prvenstveno gradonačelnik, zaključio je naš sugovornik iz vrha zagrebačkog SDP-a.