Prolaznici, gosti kafića, trgovci i ostali promatrači nisu uputili povorci gotovo ni jednu pogrdnu riječ ili psovku nego su šarenu i bučnu povorku pozdravljali i, što je tradicionalno, fotografirali
Oko 4.000 ljudi, prema procjenama organizatora, okupilo se u ovogodišnjoj povorci Zagreb Pride ne bi li ukazali na nejednak pravni položaj pripadnika seksualnih manjina u društvu, posebno kad je riječ o obitelji i obteljskim pravima. Zagrepčani, pak, samu povorku koja je prošla centrom grada na putu do Zrinjevca, nikad nisu pozdravili toplije nego li na ovogodišnjem, 11. Prideu. Prolaznici, gosti kafića, trgovci i ostali promatrači nisu uputili povorci gotovo ni jednu pogrdnu riječ ili psovku nego su šarenu i bučnu povorku pozdravljali i, što je tradicionalno, fotografirali. Policijski kordon koji je osiguravao povorku bio je labaviji nego ikad, policajci su dozvolili građanima da prolaze kroz povorku što prijašnjih godina nije bio slučaj, što također govori o opuštenijoj atmosferi u kojoj je povorka marširala gradom.
Zagreb Pride je i ove godine proglasio homofoba i homofrenda godine. U konkurenciji za homofoba godine bili su kardinal Josip Bozanić (po zapovjednoj odgovornosti, kako je navedeno), Ante Kulušić, Stjepan Lozo, Zoran Vinković, a pobijedio je splitski gradonačelnik Željko Kerum. U konkurenciji za homofrenda godine bili su Jurica Pavičić, Arsen Bauk, Daniela Trbović, Ksenija Turković, a pobijedio je novinar i kolumnist Boris Dežulović.
Na Zrinjevcu su Matea Parlov i Ivan Novosel u ime organizacijskog odbora pročitali zahtjeve ovogodišnjega Pridea. Žele potpuno izjenačavanje pripadnika seksualnih manjina u obiteljskim pravima s heteroseksualnim zajednicama, odnosno obiteljima. Dosta im je sofisticiranih uvreda političara i politčarki, a nikakva tradicija, ni politička, ni kulturna, ni vjerska, ne može zaustaviti promjenu. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić također smatra da se društveni porcesi više ne mogu zaustaviti, a želi vjerovati u političku volju koja će osigurati sva prava seksualnim manjinama. Pravni položaj LGBT osoba ocijenila je društveno neprihvatljivim, a pred Hrvatskom je usklađivanje prava tih osoba sa standardima Europske unije i sudskom praksom Europskoga suda za ljudska prava.
