Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u rujnu je iznosila 1.761 eura za četvorni metar, što je za 0,8 posto niže u odnosu na kolovoz, i tri posto niže nego u rujnu 2010.
Nekretnine na Jadranu u rujnu se pojeftinile za 0,5 posto u odnosu na kolovoz, na godišnjoj razini pak za 1,4 posto. Prosječna cijena kvadrata vikendice i apartmana na Jadranu iznosi 1.968 eura/m2, što je 0,3 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, ali 1,8 posto više u odnosu na rujan 2010. Najskuplje vikendice i apartmani su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je prosječna cijena 3.021 euro/m2 te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj iznosi 2.285 eura/m2, dok su najjeftiniji u Ličko-senjskoj županiji sa 1.626 eura/m2. Prosječna cijena kvadrata vikendice u Rijeci iznosi 1.946 eura/m2, dok je u Zadru 1.957 eura/m2. Cijena kvadrata kuće na Jadranu iznosi 1.545 eura/m2, što je 0,6 posto niže u odnosu na prošli mjesec, i isto kao u rujnu 2010. Najskuplje kuće se nalaze u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je prosječna tražena cijena kuće 2.496 eura/m2 te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je prosječna cijena 1.918 eura/m2. Kuće s najnižom cijenom nalaze se u Ličko-senjskoj županiji (856 eura za četvorni metar).
Najskuplji stanovi na moru nalaze se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj je prosječna tražena cijena stana 3.308 eura za kvadrat. Najniže tražene cijene stanova su u Ličko-senjskoj županiji, gdje je prosječna tražena cijena stana 1.214 eura po četvornom metru. Prosječna cijena stana u Splitu u rujnu iznosi 2.403 eura po kvadratu, dok prosječna tražena cijena stana u Rijeci iznosi 1.610 eura po kvadratu.
Cijene neće skakati
Prema riječima Domenica Devescovija, voditelja CentraNekretnina, prosječna tražena cijena stana u Zagrebu je s 1.760 eura po četvornom metru u svibnju 2006. godine, porasla na rekordnih 2.061 eura u lipnju 2007. godine, odnosno za 17 posto, i u to su vrijeme prodavatelji diktirali uvjete. Danas, četiri godine kasnije, prosječna tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosi 1.761 euro, i makar je jednaka kao u svibnju 2006., nekretnine su, realno, znatno povoljnije nego prije više od pet godina.
»Kupci koji su 2007. godine kupovali stanove po izrazito visokim cijenama kako bi ostvarili dobit preprodajom, ostvarili su gubitke. Vjerujemo da se kupnje potaknute iznimnim međugodišnjim rastom cijena neće ponoviti u bližoj budućnosti, s obzirom da ne očekujemo ponavljanje rasta cijena nekretnina od prije nekoliko godina«, napominje Devescovi. Danas su prodavatelji u najvećoj mjeri usmjereni, kaže, na kupce koji rješavaju stambeno pitanje.
Od rujna 2010. tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu nastavlja padati. Budući da tržište stambenih nekretnina u Zagrebu ponajviše ovisi o domaćoj potražnji, u uvjetima postojeće gospodarske neizvjesnosti i velike količine gotovih stanova na tržištu, u CentruNekretnina očekuju daljnju korekciju traženih cijena nekretnina do kraja godine. Nakon što je Vladin program subvencioniranih kredita omogućio da 1.454 novosagrađenih stanova pronađe kupce, napominju, jedno od rješenja za banke koje na zalihama imaju velike količine neprodanih stanova, jest spuštanje cijena za deset do 20 posto, ovisno o lokaciji, i fiksna kamatna stopa u prve četiri, plus dvije godine, jednako kao u programu subvencioniranja. »Vjerujemo da bi se na predloženi način do proljeća 2012. prodalo dodatnih 2.000 stanova. Kad bi se banke odlučile za popust od 30 do 50 posto na cijenu kvadrata stana, do kraja 2012. godine bi se mogao rasprodati značajan dio postojeće zalihe od petnaestak tisuća novosagrađenih stanova«, zaključuje Devescovi.
