Po broju heroinskih korisnika Hrvatska je u gornjoj trećini europskih zemalja – oko 1.100 mladih po generaciji. To nije malo, jer ako generacija ima 50 tisuća ljudi, nekih dva posto završi kao ovisnici. No kako je ponuda heroina slabija, a policija je sve efikasnija, ima šanse da ćemo taj društveni problem dovesti pod kontrolu, zaključio je Sakoman
Zagreb se s 420,9 liječenih ovisnika na 100 tisuća odraslih stanovnika nalazi znatno iznad hrvatskog prosjeka – veći problem ovisnosti imaju samo još Istarska (572,7) i Zadarska županija (517,2). Međutim, kako se radi samo o registriranim ovisnicima stvarna brojka je gotovo dvostruko veća. Prosječna dob liječenih ovisnika je nešto više od 31 godinu, s time da su žene nešto mlađe – najviše ih je u dobnoj skupini od 25 do 29 godina, dok je muškaraca više u skupini od 30 do 34 godine. Zabrinjavaju podaci, navodi se u studiji »Socijalna slika Grada Zagreba«, da eksperimentiranje s drogom započinje već s 15,8 godina, mladi heroin prvi put uzimaju s 20,5 godina dok na intravensko uzimanje prelaze s 21,4 godine. Od prvog eksperimentiranja do prvog liječenja prosječno protekne gotovo deset godina. Trećina mladih s korištenjem opojnih sredstava počinje na nagovor prijatelja ili partnera, a daljnjih 20 posto iz znatiželje. Ekstazi nije »in«– Na nacionalnoj razini imamo trend smanjenja broja novooboljelih i novoliječenih, što je više posljedica promjena u represivnoj politici nego li realno stanje. Naime, represivni aparat – što je pozitivno – više ne ide toliko na sitne korisnike, nego na ozbilljnije prodavače droga. Time smo doduše umanjili postotak otkrića korisnika, policija je prije vršila i dijagnostiku i pritisak da se ovisnici liječe. No, u isto vrijeme promijenila se društvena klima, ekstazi više nije toliko »in«. Istina, dolaze brojne druge sintetičke droge, no one kod nas nisu toliko prodrle, dosta se brzo ažuriraju liste novih supstanci. Po tom pitanju negativniji su trendovi u Europi nego li kod nas. S druge strane, jedno istraživanje pokazuje porast potrošnje alkohola, kaže doktor Slavko Sakoman iz Klinike za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti KB »Sestre milosrdnice« koji se već dugi niz godina bavi ovisnošću o drogama.Alkoholizam u porastuPo njegovim riječima, u Hrvatskoj je razvijen vrlo dostupan sustav liječenja, te je prema službenim izračunima odnos liječenih i neevidentiranih korisnika 55:45 u koristi liječenih, odnosno neevidentiranih ovisnika ima najviše još toliko koliko i liječenih. Što se Zagreba tiče, 2009. godine evidentirano je 2.260 ovisnika koji su bili u nekom od programa liječenja. – Po broju heroinskih korisnika Hrvatska je u gornjoj trećini europskih zemalja – oko 1.100 mladih po generaciji. To nije malo, jer ako generacija ima 50 tisuća ljudi, nekih dva posto završi kao ovisnici, odnosno svaka pedeseta osoba. Bolje stojimo kada su u pitanju droge poput kokaina, tu određenu ulogu igra i faktor skupoća tih droga. No kako je ponuda heroina slabija, a policija je sve efikasnija, ima šanse da ćemo taj društveni problem dovesti pod kontrolu, zaključio je Sakoman. Ukupno gotovo 40 posto mladih do 18 godine eksperimentira s nekom od ilegalnih droga. Osim što ih dva posto završi kao ovisnici na heroinu, daljnjih dva posto razviju ovisnost o alkoholu ili tabletama, no, problem alkoholizma se zbog dužeg perioda konzumiranja otkrije obično nešto kasnije, oko trideset i pete godine.
