Zagrepčani očito najprije plate račun za struju, pa tek onda brinu o računima za grijanje ili primjerice vodu. Neplaćeni računi za grijanje dvostruko su veći od onih za struju, iako grijanje na toplanu koristi samo dio kućanstava
Građani i tvrtke za grijanje preko toplana krajem 2010. su imali 197 milijuna kuna neplaćenih računa
Uz to gospodarstvo je HEP-u dugovalo 75 milijuna kuna za toplinsku energiju, pa su građani i tvrtke za grijanje preko toplana krajem prošle godine imali ukupno 197 milijuna kuna neplaćenih računa.
Što se tiče računa za električnu energiju, njih građani puno urednije plaćaju pa je dug za sva zagrebačka kućanstva, njih oko 300 tisuća, nešto veći od 60 milijuna kuna. Zagrebačke su pak tvrtke na kraju prošle godine HEP-u za električnu energiju dugovale 402 milijuna kuna, pa je ukupan dug građana i poduzeća za struju bio gotovo 463 milijun kuna.
Nema podataka od Holdinga
Zagrebačka kućanstva i tvrtke posljednjeg su dana prošle godine HEP-u za neplaćene račune za toplinsku i električnu energiju dugovali gotovo 660 milijuna kuna.
No, dok se u HEP-u bez problema u dva dana može doznati koliki je dug gospodarstva i i građana, zagrebačke komunalne tvrtke o tome nam nisu željele reći ništa ni nakon mjesec i pol dana.
Naime, Zagrebački holding koji objedinjuje gradske komunalne tvrtke na naš je upit od 8. veljače tjednima odgovarao da će odgovoriti sljedeći tjedan, da bi na kraju prije nekoliko dana odgovorili kako te podatke ne mogu dati, dok pojedinačno izvješće o poslovanju svake podružnice ne odobri revizija.
Zanimljivo je da osim podataka o dugu građana i poduzeća za komunalne usluge nismo tražili nijedan drugi poslovni podatak, te da revizijsko odobrenje Holding nije trebao prošle godine kada nam je dostavio podatke o neplaćenim računima zaključno s 30. rujna prošle godine.
Tada su ukupna potraživanja osam Holdingovih podružnica bila nešto manja od 769 milijuna kuna. Na toj razini dugovanja građana i poduzeća, prema službenim podacima koje smo tada dobili, drže se od 2008. godine pa s pretpostavkom da nije došlo do drastičnog povećanja ili smanjivanja duga ispada da samo HEP-u i Holdingu zagrebačke tvrtke i kućanstva duguju gotovo milijardu i pol kuna. Tome treba dodati i dug Gradskoj plinari koja također nije odgovorila na naše pitanje kolika su njezina potraživanja od građana i tvrtki.
Plinara bez konkretnih brojki
– S obzirom na fakturirano stanje, dospjeli dug poduzetništva čini pet posto od ukupno fakturiranog iznosa na ime utrošenog plina. Dospjeli dug za kućanstva čini 5,01 posto od ukupno fakturiranog iznosa na ime utrošenog plina.
Povećanje broja dužnika koji su imali nepodmireni dug za utrošeni plin u 2010. godini, a uspoređujući sa 2009. godinom, iznosi jedan posto za obje kategorije potrošača, poručili su nam iz Plinare. To bi značilo da svaka dvadeseta tvrtka i kućanstvo ne plaćaju svoje račune. No, koliki je dug, odnosno koliki su fakturirani računi, iz Plinare nisu odgovorili.
