U glavnom gradu će legalizacija biti moguća do najviše tri kata – pri čemu je treći potkrovlje – više od onoga već dopuštenog planom. No gabariti još nisu definirtivni, presudit će, čini se, stanje s s terena
ZAGREB Najkasnije do 15. studenog sve su jedinice lokalne samouprave morale odlučiti koliko će etaža na bespravnim građevinama na svom području ozakoniti, bez ikakvih limita. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz kolovoza ove godine izričito kaže da se legalizirati mogu najviše dva kata više od onoga što na određenom području predviđa prostorni plan, pri čemu je drugi kat potkrovlje, no navodi se, lokalna samouprava može bez limita odlučiti i drukčije. Općine i gradovi koji u zadanom roku nisu donijeli vlastitu odluku, moći će legalizirati onoliko koliko je dopušteno zakonom, dakle najviše još dvije etaže povrh onih dozvoljenih prostornim planom.
Lokalne su odluke donešene, mnogi su si pritom dali oduška, pa će u brojnim slučajevima bespravne građevine, čak i ako se nalaze na negrađevinskom području, biti više od legalno građenih! Do kraja ove godine, nalaže im zakon, jedinice lokalne samouprave moraju utvrditi koliko bespravnih gradnji imaju na svom području, nakon čega će se znati i to s kolikom će zaradom od legalizacije moći računati. Pod uvjetom, dakako, da se veći broj bespravnih graditelja prijavi za legalizaciju. Lokalnim će se samoupravama pritom u budžet slijevati pola od ukupno naplaćenih naknada za legalizaciju, svojevrsnih kazni koje će se investitorima naplaćivati, ali i čitav komunalni doprinos, najskuplja stavka u legalizaciji. Kako je samostalno odlučio Zagreb, bilo da je riječ o građevinskom ili negrađevinskom području, legalizacija će biti moguća do najviše tri kata – pri čemu je treći potkrovlje – više od onoga već dopuštenog planom. Kako je nedavno poručeno iz Grada, sve izvan tih gabarita neće biti dopušteno, no kako je dodao gradonačelnik Milan Bandić, treba pričekati do konca iduće godine, dokad se zahtjevi za legalizacijom primaju i vidjeti kakvo je zaista stanje na terenu. Bandić tada, krajem listopada, nije, naime, isključivao ni mogućnost da se, na kraju, ozakoni i više od ovoga što se ozakonjuje sada. Drugim riječima, postoji mogućnost da baš sve ostane u prostoru takvo kakvo jest. Pritom, dakako, i grad više zarađuje.
Zahtjevi za legalizaciju objekta u cijeloj se Hrvatskoj primaju do 31. prosinca iduće godine, nakon čega će se građevine za koje zahtjev nije podnesen tretirati kao nelegalne, i podliježu sankcijama, moguće i rušenju.
To je očito donekle i namjera Splita koji je odlučio da će u svojoj građevinskoj zoni legalizirati građevine s najviše tri kata više od planom dozvoljenih, pri čemu je taj treći kat potkrovlje, dok će na negrađevinskom području »blagoslov« dobiti investitori koji su sagradili ukupno četiri kata. Budući da je riječki gradonačelnik, Vojko Obersnel, »zakon o legalizaciji« nazvao populističkom mjerom uoči izbora, Rijeka je odlučila da će, onako kako to preporuča zakon, na nezakonito izgrađenoj zgradi koja je izgrađena protivno prostornom planu dopuštati ozakonjenje najviše dvije etaže, od kojih je druga potkrovlje. Istovremeno će, međutim, na negrađevinskim područjima legalizirano biti, povrh te dvije etaže iz zakona, još dvije etaže. Riječ je, naime, o područjima na kojima je gradnja nekad bila dozvoljena, a više nije, zbog čega se u gradskoj odluci zaključuje kako »u postupku ozakonjenja predmetne zgrade ne bi zadovoljile osnovni uvjet za ozakonjenje… Dovele bi se u položaj potpune nelegalnosti, odnosno nemogućnosti bilo kakve legalizacije, a izgrađene su prema uvjetima prostornog plana koji su vrijedili u vrijeme njihove gradnje«.
Šibenik će, nadalje, u građevinskoj zoni legalizirati do tri etaže više od predviđenih prostornim planom, izvan građevinske zone pak isti broj etaža plus podrum. U Zadru je dozvoljena legalizacija do tri etaže više od onoga što predviđa prostorni plan, od čega je jedna potkrovlje, te još jedna podzemna etaža ili iznimno dvije podzemne uz suglasnost grada. Karlovac je, primjerice, odlučio da će u građevinskom području legalizirati, povrh dvije zakonom određene, još jednu etažu, na negrađevinskom području tri etaže i potkrovlje ukupno.
