Pročelnik za financije tvrdi da se pogrešno tumači Uredba i da novac vraćaju oni koji nemaju dovoljno za decentralizirane funkcije pa su dobili pomoć
ZAGREB » Ukupno je, neslužbeno doznajemo, 12 gradova i četiri županije na popisu jedinica lokalne samouprave koji će morati uplatiti u državni proračun višak novca što su ga prikupili za decentralizirane funkcije, škole, znanstvene ustanove, socijalnu skrb i vatrogastvo.
– Ima osim Zagreba još gradova u prekršaju, a u nekima je i SDP na vlasti. Pravna država djeluje i svi će oni vratiti ono što moraju, ustvrdio je u petak navečer premijer Zoran Milanović gostujući na HTV-u.
Međutim, novčani iznosi koje ostali trebaju vratiti, maleni su u odnosu na ogroman duga Zagreba od 337 milijuna kuna, zbog kojeg će račun grada od sutra biti blokiran.
Primjerice, u slučaju Rijeke radi se o tek milijun kuna oko kojih trenutačno pregovaraju Grad i Ministarstvo financija.
– To nije dug nego se vodi postupak usuglašavanja kako bismo vidjeli je li doista riječ o višku novca, rekao nam je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Protutužba Zagreba
U očekivanju ponedjeljka u Zagrebu se, pak, nastavljaju politički sukobi. »Ne gledam ni sebe, a kamoli premijera. Gledam dobre žene i nisam zaljubljen u muškarce«, izjavio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odgovarajući na pitanje novinara o tome je li gledao Milanovićev spomenuti intervju. Bandić je ponovio da očekuje kako će 337 milijuna ostati u Zagrebu i da će Grad tužiti državu za 200 milijuna kuna koje je već uplatio, da neće stati do kraja života dok ne vrati tih 200 milijuna koje su platili zagrebački porezni obveznici te da podsjeća premijera da i on živi u Zagrebu, kao i predsjednik Skupštine.
Ministarstvo financija dostavilo je koncem rujna Gradu Zagrebu rješenje po kojem je dužan do sutra uplatiti 337.627.286,94 kune. Ako do sutra ne uplati novac, a neće, ministarstvo financija najavljuje ovrhu.
Rješenje ministarstva poziva se na Uredbu o načinu izračuna pomoći izravanavanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne samouprave za 2011. godinu i nalaže da od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnavanja ostvare više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima koji se financiraju na temelju odluka o minimalnim sredstvima – višak sredstava su dužni vratiti u državni proračun. Inače, Grad Zagreb je u svojim poslovnim knjigama na dan 31. prosinca 2011. godine iskazao obvezu povrata u državni proračun u istovjetnom iznosu od 337.627.286,94 kn.
Krivo tumačenje?
Međutim, Slavko Kojić, zagrebački pročelnik za financije, kaže da su takav dug morali iskazati naprosto zato jer je tako tražila Državna revizija, ali Grad taj dug nipošto ne priznaje. Dok je to sporno, to drže kao obvezu.
Kojić tumači da prema toj Uredbi vraćaju oni koji nemaju dovoljno sredstava za decentralizirane funkcije pa su dobili pomoć. Ako su dobili preveliku pomoć, tu pomoć moraju vratiti. Ali se ne odnosi na Grad Zagreb jer Zagreb u sedam godina niti kunu pomoći nije dobio jer imaju svoja izvorna sredstva. Kojić tvrdi da se ta uredba odnosi samo na one koji su dobili više sredstava, pa ih onda u jednom trenutku moraju vratiti. Inače, prema njegovim riječima, u Fond pomoći izravnavanja Zagreb uplaćuje 650 milijuna kuna godišnje.