Ovo je najveći i najznačajniji projekt u povijesti riječke luke – ocijenio je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa izgradnju novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali i potpisivanje ugovora s koncesionarom, zajedničkom tvrtkom APM Terminalsa, jednog od vodećih svjetskih operatera kontejnerskih terminala, i ENNA Logica, jedne od vodećih domaćih logističkih tvrtki koja će nositi ime Rijeka Gateway, prema projektu koji je rezultirao gradnjom samog terminala.
– Da nije bilo pandemije, vjerojatno bismo ugovor potpisali barem godinu dana ranije. No, usprkos pandemiji, izuzetno smo zadovoljni konačnim rezultatom. Cijeli postupak započeo je još 2018. godine, a sve ovo vrijeme bili smo uvjereni u ovakav ishod u kojem smo za koncesionara dobili jednog od najvećih operatera kontejnerskih terminala u svijetu, u partnerstvu s domaćom logističkom tvrtkom, kaže Vukorepa.

Rad u tišini

– U svom programu, kada sam se prvi put kandidirao za ravnatelja, definirao sam postupanje vezano za koncesioniranje Zagrebačke obale. Krenuli smo u svijet ispitujući interes tržišta, bili smo na Dalekom istoku, i već u prvim kontaktima vidjeli smo da novi kontejnerski terminal ima budućnost. Tada sam već imao iskustvo iz natječaja za terminal na Brajdici, koji je rezultirao potpisivanjem partnerstva s ICTSI-jem 2011. godine, kada sam bio predsjednik uprave Luka Rijeka d.d.. Ni tada gotovo nitko nije vjerovao u uspjeh tog projekta, mnogi su, pod navodnicima, bježali od tog projekta, a tadašnja politička situacija je iziskivala da druge stvari budu bitnije, ali mi smo znali da je, ako ne realiziramo taj projekt, u pitanju budućnost cijelog riječkog prometnog pravca. Realizirali smo ga, rekao bih, u tišini, a danas imamo koncesionara koji kontinuirano bilježi rast prometa i koji je Rijeku stavio na svjetske karte kontejnerskih luka. I u tom natječaju je, treba i to reći, APM Terminals bio jedan od ponuđača, ali tadašnja ponuda je bila nedovoljno dobra, kaže Vukorepa.
Projekt kontejnerskog terminala na Brajdici koji je prošle godine ostvario promet od 300 tisuća TEU-a, službeno se uvrstivši na listu kontejnerskih terminala srednje veličine u svjetskim razmjerima, Lučkoj je upravi, ističe, dao za pravo u razmišljanju kako Zagreb Deep Sea Terminal, koji će se ubuduće zvati Rijeka gateway, može biti nova prekretnica u razvoju riječke luke i riječkog prometnog pravca općenito.

»Stvaranje relevantnog kontejnerskog terminala na Brajdici otvorilo je riječki prometni pravac prema tržištima susjednih zemalja i srednje Europe, a Zagrebačka obala dodatno će proširiti doseg i utjecaj riječke luke na europskom tržištu. Oba terminala zajedno vode k novom, daleko većem projektu izgradnje kontejnerskog terminala na Krku, s kapacitetom od tri milijuna TEU-a

Nova prekretnica

– Pozitivan ishod ovog projekta se i dogodio, na zadovoljstvo svih uključenih strana. Ovaj projekt mijenja sve na sjevernom Jadranu, odnos snaga će se ovim definitivno promijeniti, a Rijeka će postati prva kontejnerska luka. Potpisujemo ugovor s koncesionarom, a od tog trenutka više ništa neće biti isto. Sve će se promijeniti i idućih nekoliko godina ne samo da ćemo postati prva kontejnerska luka na sjevernom Jadranu, nego ćemo biti i prava konkurencija kontejnerskim lukama sjeverne Europe, kaže Vukorepa.
Vrlo je važna, prema njegovim riječima, i hrvatska komponenta u cijeloj priči, s ENNA Logicom, tvrtkom koja se već dosad pozicionirala kao vrlo učinkovit željeznički i logistički operater koji sada dobiva priliku postati značajan operater i izvan granica Hrvatske i regije.
– To je dodatna kvaliteta cijelog projekta, da uz svjetskog operatera imamo i domaćeg koji će se razvijati i biti relevantan i kvalitetan operator željezničkog transporta u europskim razmjerima, kaže ravnatelj.
Stvaranje relevantnog kontejnerskog terminala na Brajdici, prema njegovim je riječima otvorilo riječki prometni pravac prema tržištima susjednih zemalja i srednje Europe, a Zagrebačka obala dodatno će proširiti doseg i utjecaj riječke luke na europskom tržištu. Oba terminala zajedno, ističe, vode k novom, daleko većem projektu izgradnje kontejnerskog terminala na Krku, s kapacitetom od tri milijuna TEU-a.

​Novi izazov

– S Brajdicom, odnosno ulaskom ICTSI-ja u stareško partnerstvo s Lukom Rijeka d.d. na tom terminalu spasili smo riječki prometni pravac. To je bio zadnji vagon zadnjeg vlaka. Da nismo potpisali taj ugovor, u tim teškim vremenima, punim previranja i promjena na tržištu i u politici, da nismo vjerovali i preuzeli odgovornost, pitanje je što bi danas bilo s cijelim prometnim pravcem i riječkom lukom, pogotovo u kontekstu kontejnerskog prometa. Pokazalo se da je Rijeka i dalje ostala na relevantnim kartama svjetskog kontejnerskog prometa, a u budućnosti će biti još relevantnija. Dolazak operatera iz redova najvećih na svijetu, kakav je APM, to dodatno potvrđuje. Druge luke na sjevernom Jadranu u ovom trenutku nemaju gotove infrastrukturne projekte koji im omogućavaju značajno povećanje kontejnerskog prometa. Kroz projekt Svjetske banke i ulazak u Europsku uniju naučili smo da moramo na vrijeme pripremiti razvojne projekte pa je tako i kontejnerski terminal na Krku novi srednjoročni plan razvoja riječke luke. Zajedno s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, HŽ Infrastrukturom i Hrvatskim cestama, s kojima smo već održali niz sastanaka i razgovora na tu temu, pripremit ćemo dokumentaciju, aplicirati projekt izgradnje velikog kontejnerskog terminala na Krku i biti spremni za taj novi izazov. Sjeverni Jadran je postao prepoznat na međunarodnom brodarskom tržištu, pri čemu je, moram naglasiti, Kopar odigrao značajnu ulogu, ali Rijeka će već sa Zagrebačkom obalom postati kontejnerska luka broj jedan na sjevernom Jadranu, a s terminalom na Krku ući ćemo u prvih pet kontejnerskih luka u Europi, zaključuje Vukorepa.

Obveze koncesionara

APM Terminals i ENNA Logic odabrani su na ponovljenom natječaju za koncesionara novog terminala, ponudivši zajamčeni promet od po minimalno 500 tisuća TEU-a, u svakoj od idućih najmanje osam godina poslovanja.
Prema propozicijama natječaja, potencijalni koncesionari morali su ponuditi promet od najmanje 400 tisuća TEU-a u prve dvije godine rada terminala, a dodatno se boduje i promet u sljedećim godinama. Jamstvo prometa bilo je ujedno i najvažniji kriterij u ponovljenom natječaju, za razliku od poništenog, u kojemu se bodovala visina koncesijske naknade, kao i ponuda što kraćeg roka za gradnju dodatnih 280 metara operativne obale kontejnerskog terminala, o kojoj je ovisilo i trajanje koncesijskog ugovora. U slučaju da se koncesionar obavezao izgraditi drugu fazu terminala, trajanje koncesije bilo bi pedeset godina, a u suprotnom 29 godina i 11 mjeseci. U ponovljenom je natječaju koncesijska naknada postavljena na fiksna dva milijuna eura godišnje, uz promjenjivi dio koji varira, ovisno o prihodima. Tako promjenjivi dio koncesijske naknade iznosi šest posto od bruto prihoda terminala, ako prihod iznosi do dvadeset milijuna eura. Ako je prihod između 20 i 40 milijuna eura, promjenjiva naknada je pet posto od bruto prihoda, te četiri posto kada prihodi premaše 40 milijuna eura. Osim izgradnje dodatnih 280 metara obale, koncesionar ima i obavezu potpunog opremanja terminala, od infrastrukture poput vodovoda, odvodnje, električne mreže i telekomunikacija, preko zgrada i operativnih površina, do obalnih kontejnerskih mostova i dizalica te sve ostale opreme potrebne za funkcioniranje terminala.