IVAN KRŠIĆ

Rijeka će uvijek biti u fokusu ulaganja HŽ Infrastrukture

Marinko Glavan

Do 2025. godine u željezničku infrastrukturu na riječkome području, uz pomoć bespovratnih sredstava Europske unije, planiramo uložiti 1,4 milijarde kuna



Najveći i najznačajniji projekti HŽ Infrastrukture koji se provode u ovom trenutku vezani su mahom uz Rijeku, riječku luku i prometni pravac. Od izgradnje dvokolosiječne pruge na potezu od Karlovca do mađarske granice, preko multimodalnih terminala u samoj riječkoj luci, o važnosti ovih projekata govori Ivan Kršić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukure kojeg smo pitali kada će, nakon već završenog terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica, biti završen i onaj na novom terminalu na Zagrebačkoj obali.
– Rijeka je kao najveća hrvatska luka i treći po veličini grad u Hrvatskoj uvijek bila i bit će u fokusu i interesu ulaganja HŽ Infrastrukture. Do 2025. godine u željezničku infrastrukturu na riječkome području, uz pomoć bespovratnih sredstava Europske unije, planiramo uložiti 1,4 milijarde kuna. Projekt Rijeka Brajdica, koji smo proveli u suradnji s Lučkom upravom Rijeka, uspješno je završen krajem 2020. Najsloženiji radovi na tome projektu bili su oni na proširenju tunela Sušak. Naime, uz postojeći kolosijek tunel je proširen za još jedan kolosijek u duljini od 400 metara, čime je omogućena manipulacija kontejnerskim željezničkim kompozicijama bez prekidanja redovitog prometa vlakova. Završetkom projekta Rijeka je dobila teretni multimodalni kolodvor koji je u stanju formirati i do 20 kompozicija kontejnerskih blok-vlakova na dan, čime se povećava ukrcajni i iskrcajni kapacitet željeznicom na 360.000 TEU-a godišnje. U partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka izvodimo i radove na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište. Riječ je o projektu koji je podijeljen u tri etape. Na prvoj etapi, koja se odnosi na rekonstrukciju teretnog dijela željezničkog kolodvora, investitor je HŽ Infrastruktura i radovi na tom dijelu kolodvora su završeni. Početkom listopada ove godine održali smo interni tehnički pregled, a do kraja godine očekujemo i ishođenje uporabne dozvole. Na preostale dvije etape investitor je Lučka uprava Rijeka.


​Zagrebačko pristanište


Što taj projekt obuhvaća? Možete li na primjeru Brajdice reći što takvo ulaganje znači za poslovanje kontejnerskog terminala, ali i same HŽ Infrastrukture?


– Kao što sam već napomenuo, projekt punog naziva “Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište” podijeljen je u tri etape. Prva etapa je završena i odnosi se na rekonstrukciju teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i obuhvaća rekonstrukciju i produljenje 12 kolosijeka i izvlačnjaka, izradu kabelske kanalizacije te ugradnju telekomunikacijskih kabela, kabela napajanja i rasvjete, kao i radove na kontaktnoj mreži, a također i radove na donjem ustroju u cilju poboljšanja nosivosti i odvodnje podloge. Druga etapa podrazumijeva izradu priključaka kolosiječnih postrojenja i izgradnju kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postojeće stanje, dok se treća etapa odnosi na izgradnju četiri kolosijeka duljine 400 metara na novom dijelu kontejnerskog terminala te dva kolosijeka za portalne dizalice. Cilj nam je i ovim projektom pridonijeti rastu luke Rijeka kao jedne od osnovnih luka na Mediteranskom koridoru kroz osiguranje učinkovitosti, održivosti i multimodalnosti teretnog prometa, kao i eliminirati postojeće usko grlo i modernizirani teretni kolodvor s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom kako bi se stvorili uvjeti za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza iz luke na željeznicu. Prema dostupnim podacima o ostvarenim vlak-kilometrima kontejnerskih vlakova koji su prometovali iz terminala Rijeka Brajdica, odnosno za terminal Rijeka Brajdica, prije početka radova ostvareno je prosječno 1.380 vlak-kilometara dnevno, dok podaci za 2021. godinu pokazuju znatno povećanje pa prosječni dnevni vlak-kilometri iznose 2.630 kilometara dnevno.


Koliki će biti kapacitet slaganja kontejnerskih vlakova na novom multimodalnom terminalu na Zagrebačkoj obali?


– Dovršetkom radova i puštanjem novih dijelova terminala u promet teretni kolodvor povećat će se ukrcajni i iskrcajni kapacitet željeznicom na 360.000 TEU-a godišnje, što je oko 60 posto tereta, od ukupno planiranih 600.000 TEU-a.




Do završetka radova na kontejnerskom terminalu Rijeka Brajdica udio kontejnerskih vlakova u teretnom prometu u 2020. godini iznosio je 16 posto, mjereno u vlak -kilometrima. Po završetku radova, vidljiv je porast udjela kontejnerskih vlakova te je on u ovome trenutku oko 21 posto


Koliki udio u teretnom prometu na prugama HŽ Infrastrukture su u prošloj godini činili kontejnerski vlakovi? Raste li udio kontejnera u željezničkom prometu u Hrvatskoj i koliko je značajan za prihode HŽ Infrastrukture? Što će, u tom smislu, za HŽ Infrastruktru značiti pokretanje novog kontejnerskog terminala u Rijeci?


– Do završetka radova na kontejnerskom terminalu Rijeka Brajdica udio kontejnerskih vlakova u teretnom prometu u 2020. godini iznosio je 16 posto, mjereno u vlak -kilometrima. Po završetku radova, vidljiv je porast udjela kontejnerskih vlakova te je on u ovome trenutku oko 21 posto. Pokretanje novog kontejnerskog terminala u Rijeci na Zagrebačkom pristaništu trebalo bi dovesti do daljnjeg povećanja prijevoza i prihoda od kontejnerskih vlakova.


Prigradski vlakovi


Nedavno su riječki gradonačelnik Marko Filipović i ministar prometa Oleg Butković u Rijeci najavili raspisivanje natječaja za gradnju dvokolosiječne pruge kroz Rijeku, na relaciji Jurdani-Škrljevo.


– Osim već spomenutih projekata na riječkome području, radimo i na projektu izrade projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani vrijednom 5,4 milijuna eura. Projekt je izuzetno složen i obuhvaća pripremu studijske i projektne dokumentacije za radove na rekonstrukciji i obnovi postojeće jednokolosiječne pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Jurdani, izgradnju drugog kolosijeka uz postojeći na dionici Škrljevo – Rijeka – Opatija – Matulji, rekonstrukciju postojećih kolodvora i stajališta, modernizaciju i dogradnju prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog infrastrukturnog podsustava na dionici Jurdani – Šapjane, izgradnju sedam novih stajališta Draga, Vežica, Školjić, Zagrad, Kantrida, Zamet i Martinkovac, kao i denivelaciju svih željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza na dionici buduće dvokolosiječne pruge. Osim toga, projektom je ostavljena i mogućnost za dogradnju pet novih stajališta, Sv. Kuzam, Mlaka, Marčeljeva Draga i Pavlovac. Brzina prometovanja po završetku radova povećat će se do 80 km/h, a povećat će se i propusna moć pruge te povećati broj prigradskih putničkih vlakova. Projekt je iznimno zahtjevan jer cijelom dužinom koridor postojećeg i planiranog drugog kolosijeka prolazi kroz gusto izgrađeno gradsko tkivo na vrlo specifičnom i kompleksnom terenu te kroz zonu zaštićenog kulturnog dobra grada Rijeke. Također, unutar koridora nalaze se brojne građevine, a najveći broj složenih objekata koncentriran je upravo na području grada Rijeke između kolodvora Sušak-Pećine i kolodvora Rijeka. Vrijednost budućih radova na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani procijenjena je na 300 milijuna eura, a očekujemo da ćemo tijekom iduće godine radove prijaviti za sufinanciranje iz europskih fondova. Projektom će se znatno poboljšati kvaliteta željezničkog prigradskog prijevoza, čime će se Rijeka svrstati uz bok razvijenim gradovima u kojima se putovanje vlakom podrazumijeva kao najbrže i najugodnije.


Je li za taj projekt završena imovinskopravna priprema i projektiranje ili bi zbog toga moglo u startu doći do kašnjenja?


– Do sada su kroz projektnu dokumentaciju izrađene Studija ekonomske izvodljivosti, Ekonomska i financijska analiza, Studija utjecaja na okoliš, ishođeno je Rješenje o utjecaju zahvata na okoliš, te Idejni projekt. Ishođena je lokacijska dozvola te se radi na pripremi glavnih projekata na temelju kojih će se pripremiti parcelacijski elaborati kroz koje će biti točno definirane parcele koje se otkupljuju te objekti koje je potrebno srušiti zbog dogradnje drugog kolosijeka.


Nizinska pruga


Za riječku je luku jednako značajna i izgradnja suvremene, dvokolosiječne pruge do mađarske granice, čija izgradnja, na potezu od Karlovca do mađarske granice jest započela, odnosno bit će u izvedbi po potpisivanju ugovora s izvođačem za dionicu Hr. Leskovac – Karlovac, ali debelo zapinje na dionici Dugo Selo – Križevci koja je već trebala biti završena, ali se kraj radova ne nazire. Kada će ta dionica biti završena i ima li ikakvih garancija da će domaći konzorcij moći završiti radove?


– Radovi na projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci izvode se usporenom dinamikom. Problemi vezani uz financijsku situaciju konzorcija i podizvođača radova tijekom gotovo cijelog vremena provedbe projekta, kao i posljedice pandemije u prošloj godini, u određenoj su mjeri usporavali i onemogućavali izvođenje radova. U konačnici navedeno je prouzročilo veće kašnjenje na projektu te dodatno pomicanje predviđenog roka dovršetka. Uzimajući u obzir trenutno stanje provedbe i vremenski plan izvođača, završetak radova na predmetnom projektu je predviđen za kraj 2023. godine.


Kada će početi izgradnja nove pruge na dionici Rijeka – Karlovac, takozvane nizinske pruge kroz Gorski kotar? Vidimo da se najavljeni rokovi njene izgradnje pomiču, a radovi su još daleko od početka.


– Što se tiče dionice od Oštarija do Škrljeva, u tijeku je izrada studijske dokumentacije. Izrađena su idejna rješenja, dok je studija izvodljivosti u završnoj fazi. Studija izvodljivosti definirat će optimalnu trasu za povezivanje Oštarija i Škrljeva te će se pristupiti izradi Studije utjecaja zahvata na okoliš, koja je preduvjet za izradu idejnih i glavnih projekata. Kada govorimo o nastavku, osigurana su sredstva i za izradu studijske i projektne dokumentacije na dionici od Oštarija do Karlovca te je u tijeku izrada studijske dokumentacije.


Riječanima sigurno najvidljiviji projekt HŽ Infrastrukture sigurno je uređenje zgrade željezničkog putničkog kolodvora, započet prije više od godinu i pol.


– Jedan od prioriteta svakako nam je i to da Rijeka dobije željeznički kolodvor primjeren potrebama putnika u 21. stoljeću. Obnovom, odnosno rekonstrukcijom zgrade željezničkog kolodvora koja je u tijeku, a vrijedna je 15,8 milijuna kuna, Rijeka će dobiti zdanje kakvo zaslužuje. Pritom poštujemo sve zahtjeve konzervatora s obzirom na to da se radi o zgradi upisanoj u Registar nepokretnih spomenika kulture Republike Hrvatske koja od puštanja u uporabu 1891. godine do danas primarno obnaša svoju izvornu funkciju. Radovi na uređenju službenih prostora prometnog osoblja su završeni, pred završetkom su i radovi na sanaciji sanitarnog čvora za putnike i klimatizaciji, dok su u tijeku radovi koji se odnose na sanaciju pročelja. Rok za dovršetak spomenutih radova je veljača 2022. godine. Budući da su tijekom sanacije prostora za prijam i otpremu putnika u vestibulu pronađeni izvorna zidna plastika i oslici na zidovima, daljnji radovi u tom dijelu kolodvorske zgrade zaustavljeni su dok se ne izradi projekt unutrašnjeg uređenja prema zahtjevu konzervatora.