Nezadovoljni poslovanjem

Županijska skupština traži smjenu Uprave Zračne luke Rijeka

Barbara Čalušić

Gerhardt Lempl, pročelnik za pomorstvo i promet u Županiji, upozorio je da se u protekle četiri godine akumuliralo oko 10 milijuna kuna duga Zračne luke Rijeka, pri čemu zbog dva milijuna kuna duga komunalne naknade Općina Omišalj razišlja o pokretanju ovršnog postupka nad krčkim aerodoromom



RIJEKA Županijski vijećnici na svojoj su sjednici ozbiljno su »naribali« upravu Zračne luke Rijeka zbog lošeg poslovanja, a među zaključcima koji su prihvaćeni većinom glasova našao se i prijedlog o smjeni sadašnje uprave.


Prema riječima Ines Strenja Linić iz PGS-a jedino pravo rješenje za Zračnu luku Rijeka je podnošenje ostavke Uprave i Nadzornog odbora jer su jedino oni krivci stagniranja i loših rezultata.


– Država ovaj aerodrom nije navela kao aerodrom od državnog značaja i mi smo zainteresirani za njihovih 55 posto. Predlažemo da država županiji ustupi svoj dio kako bi mogla raditi na razvoju – istaknula je Strenja Linić dok je Matko Župančić iz HNS-a predložio davanje riječke zračne luke u koncesiju.




On smatra da su financijski pokazatelji poslovanja zračne luke frapantni, a to je ilustrirao podatkom da su troškovi u tri godine, otkako je na čelu Zračne luke Rijeka Mladen Pasarić s 200.000 kuna narasli na sedam milijuna kuna.


Mario Alempijević iz Akcije mladih i Liste za Rijeku smatra da Primorsko-goranska županija zaslužuje respektabilnu zračnu luku, ali da toga moraju biti svjesne i jedinice lokalne samouprave.


– Znamo da je ona sada na aparatima, a to nije samo zbog nesposobne uprave. Jako je zabrinjavajuće da je Grad Rijeka kao jedan od suvlasnika dosad u nju uložio samo tri promila u odnosu na ostale suvlasnike. Primorsko-goranska županija koja ima dvaput manji proračun i dvostruko veći udio u Zračnoj luci Rijeka uplatila 666 puta više sredstava. Kunu nije uplatio ni Grad Krk – upozorio je Alempijević kritizirajući jedinice lokalne samouprave koje nedovoljno pomažu Zračnu luku Rijeka, iako velik dio njih živi od turizma.


Predložio je, s obzirom da je Grad Rijeka od 1999. godine za krčki aerodrom izdvojio 12.000, da Županija izdvoji još 15.000 kuna i promijeni ime zračnoj luci jer Rijeci očito nije stalo do aerodroma koji nosi njezino ime.


Marko Boras Mandić iz HNS-a predlaže da se Zračnoj luci Rijeka postavi cilj u kojem bi u roku od tri godine došla do 400.000 putnika i radila cijelu godinu. To bi se postiglo na način da s obzirom da se u Zračnoj luci Zagreb planiraju velike investicije koje bi trebale promijeniti zračni promet na Plesu, riječki bi aerodrom trebao  se profilirati u sekundarnu zračnu luku koja bi bila orijentirana na niskobudžetne letove.   



Županija će osigurati 860 tisuća kuna za pojačavanje zdravstvene skrbi u turističkim mjestima ljeti, a očekuje se pomoć sviju koji imaju korist od turizma, kazao je pročelnik za zdravstvo Ivo Afrić na aktualnom satu.– Broj turističkih ambulanti iznosio bi 15, pojačali bi se timovi hitne pomoći i to bi koštalo oko 1,5 milijun kuna što nisu velika sredstva za turizam – smatra Afrić.


Gerhardt Lempl, pročelnik za pomorstvo i promet u Županiji, upozorio je da se u protekle četiri godine akumuliralo oko 10 milijuna kuna duga Zračne luke Rijeka, pri čemu zbog dva milijuna kuna duga komunalne naknade Općina Omišalj razišlja o pokretanju ovršnog postupka nad krčkim aerodoromom.


Stav Županije je da bi se gubici trebali riješiti kako bi se zračna luka mogla kandidirati za sredstva iz europskih fondova.


Župan Vidoje Vujić najavio je da će Županija pritom razmotriti poljski model koji je za sličnu zračnu luku poput Krka dobio 75 posto sredstva iz europskih fondova.


Mladen Pasarić direktor Zračne luke Rijeka potužio se da je županijsko izvješće pisano na način u kojem se sva krivnja za loše poslovanje imputira upravi Zračne luke Rijeka. Dodao je da je uprava odradila sve što je mogla odraditi, ali zračna luka je visoka prometna infrastruktura koja košta i promet u njoj ne može ovisiti samo o zračnoj luci već i o brojnim drugim faktorima koji si često nepredvidivi.


– Mi dolazimo u situaciju da nam se stronira 86 letova. Low cost prijevoznici u preambuli svojih ugovora ističu da uzmemo novce iz sekundarnih prihoda zračne luke poput duty free shopova koji vani nose gotovo polovicu prihoda, a koji su kod nas vrlo upitni jer je zračna luka takva kakva je  – kazao je Pasarić podsjetivši da je zračna luka stara više od 40 godina.


»Ne može putnicima beton padati na glavu«, dodao je.


Na sjednici je prisustvovao i pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Dan Simonić koji je potvrdio da će Skupština Zračne luke Rijeka biti održana idućeg mjeseca te da opstanak krčkog aerodroma nije upitan.