Uskoro će se izmijeniti Pravilnik o prijemu u domove za starije osobe i odrediti da će domovi – Kantrida, Volosko, Mali Kartec na Krku i Dom na Lošinju – moći primati i ljude mlađe od 65 godina ako boluju od Alzheimerove bolesti i demencije
Nerijetko se može čuti o nedovoljno dobroj skrbi za starije ljude u nekim privatnim domovima, a o tome pročelnica Marač kaže da takve primjedbe građana upućuje nadležnom Ministarstvu. Smatra da bi bilo bolje da se inspekcije domova s razine Ministarstva spuste na županijsku razinu, kako bi na terenu bile što prisutnije, a to mišljenje dijeli i ravnatelj riječkog Centra za socijalnu skrb.
– Kapacitet domova je sada ponešto manji zbog preuređenja koja su omogućila viši stambeni standard i manje kreveta u sobama. Primjerice, Dom Volosko koji je imao 170 korisnika, sada ih ima 130, a naravno broj korisnika se smanjuje prirodnim odljevom. U Domu u Voloskom, u staroj donjoj zgradi preuredili smo jedan kat, a drugi se adaptira sada. Zato je smanjen kapacitet – sobe više neće biti četverokrevetne već će biti samo nekoliko trokrevetnih, a najviše dvokrevetnih i jednokrevetnih. Napravljene su sve potrebne prilagodbe prostora, sve je zapravo novo i otvorenje će biti do kraja veljače, kaže Marač. Isto tako, o normalnom i nužnom prilazu toj zgradi – u koju i iz koje, radnici doma korisnike još uvijek prenose na rukama – poručuje da bi trebao biti riješen do ovog ljeta, da je dio novaca za to osigurao PGŽ, a dio sam dom.
– U svim domovima sobe su sada jednokrevetne, dvokrevetne i maksimalno trokrevetne te korisnici imaju bolji komfor, maksimalno se čuva njihov integritet i dostojanstvo. Dakle, smanjen je kapacitet domova, ali smo zato proširili, a trebamo i dalje razvijati, mrežu izvaninstitucijske skrbi i pomoći te će domovi nuditi i druge aktivnosti za korisnike na terenu. Od kraja prošle godine svi su domovi samoodrživi i više ni jedan ne radi s gubitkom, poručuje Marač najavljujući da će se s obnovom i uređivanjem domova za starije osobe sustavno nastaviti.
Hitni slučajevi bez čekanja
– Podaci iz Doma Kantrida govore da je 85 osoba koji su po redu pozivani na smještaj, a na listi su čekanja, odreda smještaj odbili, otprilike s riječima: »Čuvajte mi mjesto, sad još neću ići u dom«, kaže pročelnica Marač. Ona tvrdi da se u županijske domove u roku dan-dva smjesti svakoga tko je hitan slučaj i da su liste čekanja »fluktuirajuće« jer da su na njima i ljudi prijavljeni »za svaki slučaj«.
Treba reći da je ukupno na listama čekanja za četiri županijska doma sada više od tisuću građana, dakle da je lista čekanja puno duža od smještajnog kapaciteta svih domova zajedno.
– Imamo četiri ili pet lista, jer neki čekaju jednokrevetnu sobu, drugi žele dvokrevetnu itd. Zove ih se kada dođu na red u takvom smještaju, a određeni je pokazatelj to da je 85 osoba reklo da još ne žele u dom. Ne osporavamo ljudima da budu na listi čekanja, a s druge strane svakoga kome treba visoki stupanj njege, treći ili četvrti stupanj, uz preporuku liječnika i Centra za socijalnu skrb, smjestimo hitno. Ljude smo upućivali: preporuka je liječnika jer je takva dijagnoza, čovjek je nepokretan, nema uvjeta i ne može se brinuti o sebi; sa svojom dokumentacijom trebali bi se javiti u Centar za socijalnu skrb po preporuku i ta je preporuka dobila snagu rješenja. Svaku preporuku Centra koja je k nama došla uz medicinsku dokumentaciju za smještaj, mi smo odmah realizirali. U Krku smo imali četiri-pet takvih slučajeva, a na Kantridi ih je bilo najviše, ali sve smo riješili. Sobe u domovima su sada najčešće dvokrevetne, tako da se u slučaju hitnoće može dodati još jedan krevet. Dakle, ne postoji nitko tko je preporuku Centra dobio temeljem medicinske dokumentacije, a da nije smješten. Nemoguće je da smještaj čeka netko tko je hitan slučaj, tj. tko ima medicinsku dokumentaciju i preporuku Centra za socijalnu skrb.
Preporuke za smještaj
Ravnatelji domova imaju uputu da te osobe hitno smještaju i moraju tako postupati. Ako postoji slučaj da je netko takav odbijen, neka nam se javi. Nadam se da će građani razmišljati na način da ne žele ići u dom sve dok im to zaista ne bude neophodno. Nekad se dopuštalo da pokretni i zdravi ljudi, i muž i žena, dođu u dom i u njemu žive 30 do 40 godina. To je nedopustivo i toga više u županijskim domovima neće biti. U svim našim domovima odavno je 70 posto korisnika stacionarnog tipa, tj. trećeg i četvrtog stupnja njege, poručuje pročelnica Marač.
Dom za 1.281 osobu
Prema izdanim licencama, u PGŽ-u djeluje i osam privatnih domova ili ustanova za njegu starijih i nemoćnih osoba ukupnog kapaciteta 507 korisnika. To znači da se sa 774 mjesta u županijskim domovima, u PGŽ-u domski smještaj osigurava za ukupno 1.281 stariju osobu.
– Hitne slučajeve zaista riješimo u roku od dan ili dva, potvrđuje ravnatelj riječkog Centra za socijalnu skrb Karlo Balenović. No treba reći da su za Centar za socijalnu skrb hitni slučajevi samci koji više ne mogu sami o sebi brinuti, a niti imaju nekog tko bi o njima brinuo, kao i osobe koje žive od socijalne pomoći ili imaju takve prihode, primjerice, mirovinu 1.800 kn, da je njihova materijalna situacija vrlo teška.
– Ako netko ima mirovinu npr. 4.500 kn i djecu koja rade, a također je nepokretan, slabopokretan ili u takvom psihofizičkom stanju da kod kuće ne može biti sam – Centar, naravno i s uvidom u njihovo imovinsko stanje, i za njih daje preporuku za smještaj u dom. Ali o tome je li nekog takvog potrebno hitno smjestiti odlučuje komisija doma za starije osobe. Takvih je slučajeva dosta i oni čekaju 15-tak dana, pa i više mjeseci. No, najčešće djeca angažiraju nekoga da bude uz njihove roditelje dok su na poslu, ili smjeste roditelja u neki privatni dom, i u tom smještaju mnogi čekaju da dobiju mjesto u županijskom domu, kaže Balenović.
