S tužbama je ukupno ustalo 20 osoba, no vodilo se ukupno četrdesetak sporova jer su neki tužitelji vodili istodobno i po nekoliko sporova
RIJEKA Zanimljiv je odgovor riječkoga gradonačelnika na pitanje HDZ-ovog vijećnika Hrvoja Burića o tome koliki iznos iz proračuna je dosad Grad Rijeka isplatio za naknade plaća djelatnika zbog nezakonitih otkaza i drugih sporova riješenih u korist djelatnika u Gradu, ustanovama i trgovačkim društvima čiji je osnivač Grad, te koliki je iznos kamata, i na koncu, koje odvjetničko društvo i uz koliki trošak proračuna zastupa Grad u takvim sporovima. U odgovoru gradonačelnika ističe se da Grad Rijeka kao jedinica lokalne samouprave formiran 1993. godine vodi samo dva takva postupka, od kojih je jedan pravomoćno izgubio i za glavnicu isplatio 125.000 kuna u proračunskoj godini 2009. Drugi postupak je Grad nepravomoćno dobio, i potraživanja su u tijeku.
Grad Rijeka utrošio je na račune za mobitele svojih zaposlenika gotovo 700.000 kuna u dvije godine. Siže je to odgovora na pisano vijećničko pitanje HDZ-ovog Hrvoja Burića riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu, kojega ovaj vijećnik ne prestaje zasipati desecima pitanja, a ideja za ovakav upit zacijelo je došla nakon što se pokazalo da je sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić-Merzel na reprezentaciju i slične troškove u jednoj godini potrošila oko 800.000 kuna.
Kako stoji u obrazloženju gradonačelnika, Grad Rijeka – Odjel za gradsku samoupravu i upravu je za razdoblje 2009. do 2010. godine proveo otvoreni postupak javne nabave, za obavljanje usluga mobilne telefonske mreže. Kao najpovoljnija ponuda odabrana je ponuda T-Mobilea Hrvatska. Navedena usluga obuhvaća ukupno 165 brojeva mobitela, od čega se četiri broja ne koriste kao mobiteli, već su u sustavu GSM-Gatewaya telefonske centrale gradske uprave. Korištenjem GSM- Gatewaya pozivanje mobilnih brojeva s fiksnih brojeva ne ide putem centrale fiksne mreže, nego putem centrale mobilne mreže, čime se značajno smanjuje trošak takvih razgovora.
Službene mobitele koriste rukovodeći djelatnici gradske uprave te oni djelatnici koji se zbog prirode posla često nalaze na terenu, ili trebaju biti dostupni i izvan redovnog radnog vremena – komunalni i prometni redari, komunalni djelatnici koji rade na terenu, djelatnici protokola Grada, djelatnici koji održavaju informatičku opremu, vozači i slično. Za korištenje službenih mobitela u 2009. godini potrošeno je 333.286,08 kn što je prosječno mjesečno 172,51 kuna po broju, dok je u 2010. godini utrošeno 341.635,19 kuna, što je prosječno mjesečno 176,83 kune po broju mobitela.
Međutim, s obzirom na to da je poznato da je svojevremeno, početkom 90-ih, kad je Grad vodio Slavko Linić kao gradonačelnik, u reformama uprave dio zaposlenih bio izgubio radna mjesta, pokazalo se da je za te radne sporove Grad kao pravni sljednik bivše Općine Rijeka i njezinih ustanova, kao što su bili nekadašnji SIZ-ovi i razne ustanove, poput Filharmonijsko-dramske ustanove, dosad u 18 godina ukupno isplatio 6.540.270 kuna.
S tužbama je ukupno ustalo 20 osoba, no vodilo se ukupno četrdesetak sporova jer su neki tužitelji vodili istodobno i po nekoliko sporova. U odgovoru gradonačelnika posebno se napominje da su presude o istom meritumu stvari često bile potpuno oprečne zbog različitih tumačenja zakona o pravnom sljedništvu i obavezama koje iz stoga proistječu, a također se i kritizira sporost pravosuđa.
Naime, po zakonu bi radni sporovi trebali imati tretman kao hitni, no često traju i po 15 godina, tako da se ističe da velik dio spomenutog iznosa od 6,5 milijuna kuna čine kamate. No, ne navodi se koliko točno. Također, ističe se da podataka za trgovačka društva nema jer su to samostalne pravne osobe.
