Iza prof. dr. Alena Ružića je nešto više od godinu dana na mjestu ravnatelja KBC-a Rijeka, koja je prije svega obilježena pandemijom koronavirusa. Nažalost, još nije gotova, a po svemu sudeći nas čeka i – četvrti val.

“Uvijek smo gledali korak naprijed i apsolutno smo spremni. I u drugom valu na jesen kad smo imali maksimalnih 168 hospitaliziranih i  proljetos kad smo imali maksimum od 216 hospitaliziranih, sve vrijeme smo imali spreman jedan odjel i dodatne timove, kako bi mogli odgovoriti na svaki pritirak. Nadam se da ovaj put neće biti tog crnog scenarija, ali smo spremni. Koliko god bili teški pandemijski valovi iza nas, ipak smo stekli neka iskustva i to nam daje prednost nad novim valom, a puno smo učinili i na dodatnom opremanju bolnice – od 215 novih kreveta, do novih uređaja za potporu disanju. Digli smo i razinu kompetencija i osposobili još dvjestotinjak djelatnika za bavljenje intenzivnim postupcima. U roku od 24 sata možemo opet pokrenuti cijeli sustav”, rekao je Ružić u video intervjuu kojeg je u Studiju 20A dao našoj Barbari Čalušić.

U riječkoj bolnici dosad je liječeno ukupno 2.937 pacijenata zaraženih koronavirusom. Preminulo ih je 513, što je oko 17 posto, dok je smrtnost u respiratornom centru oko 40 posto. Ružić navodi kako je to, prema novim studijama, rezultat koji KBC Rijeka svrstava uz bok vodećih europskih bolnica.

Što se tiče procijepljenosti, ukupno je u KBC-u Rijeka procijepljeno čak 82 posto cijelog osoblja, dok je među liječnicima taj postotak čak 91 posto.

Prof.dr. Ružić govorio je opširno i o drugoj fazi izgradnje riječke Bolnice za majku i dijete, investiciji od čak milijardu kuna. Trenutno se radi na unutarnjim instalacijama, što se očekuje dovršiti do proljeća 2022., dok se preseljenje očekuje na jesen iduće godine.

Projekt svih projekata bit će, međutim, treća faza gradnje nove riječke bolnice, pri čemu će se na Sušaku graditi još jedna velika zgrada u koju bi potom trebao biti preseljen kompletan KBC. Do kraja godine bit će izrađena studija isplativosti, kada će biti poznato više detalja.

Ravnatelj KBC-a Rijeka tvrdi kako tijekom pandemije redovni program nije išao ispod 60 posto, dok su hitni i onkološki slučajevi obrađivani u 100-postotnom obujmu. Kaže da se dogodila i jedna paradoksalna stvar.

“Liste čekanja su se ponegdje čak i smanjile, primjerice za rentgen i magnetsku rezonancu, za koje se prije čekalo 60-ak dana, a sad se čeka 30. Na onkologiju gotovo da nema liste čekanja, sumnja na karcinom dojke se naruči već drugog dana. Najdulje liste su za kirurške zahvate koji su hladni u smislu da njihova odgoda ne utječe na razvoj bolesti. To su npr. preponske kile, žučni kamenci i slično”, otkriva prof.dr. Ružić, koji je otkrio i detalje ukupnog duga bolnice.

U trenutku kad je preuzeo ustanovu kumulirani dug iznosio je 323 milijuna kuna. Sad je oko 412 milijuna.

Bilo je govora i o politici. Kaže da mu kao članu HDZ-a ne smeta suradnja sa SDP-ovim čelnicima u Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Ona je, dodaje, profesionalna i usmjerena na dobrobit zajednice.

Većih političkih ambicija zasad nema, iako se jedno vrijeme špekuliralo kako je upravo on glavni kandidat za novog ministra zdravstva u Plenkovićevoj vladi.

“Trenutno imam okolnost covida, druge i treće faze gradnje bolnice, zadužen sam za konsolidaciju bolnice. To traži puni angažman. Aktivno bavljenje politikom u nekoj budućnosti može biti samo u smislu doprinosa kvalitetnim rezultatima”, bio je prilično neodređen ravnatelj KBC-a.