ZAGREB – Osim što će na ovim lokalnim izborima dominirati prljava kampanja, naročito na novim platformama i društvenim mrežama, oni će u Hrvatskoj biti posebno zanimljivi i po tome što sva četiri najveća grada traže nove gradonačelnike. Još se nikad nije dogodila situacija u kojoj i Zagreb, i Rijeka, i Split i Osijek imaju čist teren za novi start – Zagreb i Rijeka preko 20 godina na čelu su imali iste ljude koji su na svakim lokalnim izborima bili i favoriti, dok su se u Osijeku i Splitu kombinacije mijenjale, ali uvijek je bilo kandidata koji su željeli nastaviti svoje mandate, pa onda možda nisu uspjeli.

Ovoga puta sva četiri grada kreću u potpuno nove ere i smjenu generacija. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić iznenada je umro u sam osvit izbora koji se održavaju 16. svibnja, riječki čelnik Vojko Obersnel već je ranije najavio da mu je ovo zadnji mandat, dok su u Osijeku i Splitu iz zdravstvenih razloga Ivica Vrkić i Andro Krstulović Opara odlučili krenuti u mirnije vode. Ivica Vrkić godinama se bori sa zdravstvenim problemima i praktički su ga mijenjali njegovi suradnici iz koalicije, dok je u Splitu slično, i Opara više neće u utrku.

Takva situacija dovela je do nebrojeno mnogo kandidata – front je otvoren i u svakom od tih gradova više je kandidata nego inače. Karte se nanovo miješaju i moglo bi biti velikih iznenađenja, a uobičajeni favoriti su na mukama – u Zagrebu po svim anketama vodi novo lice Tomislav Tomašević, u Rijeci postoji opasnost da SDP prvi put u povijesti izgubi izbore, u Splitu ponovo na vrata kuca Željko Kerum, dok u Osijeku nakon niza godina HDZ ima priliku pokušati osvojiti vlast.

Gužva u šesnaestercu

Iako je ispočetka izgledalo da bi Rijeka mogla biti rekorder po broju kandidata, nakon iznenadnog Bandićevog odlaska u Zagrebu broj zainteresiranih za mjesto gradonačelnika iz dana u dan raste – svoje kandidature istaknuli su Tomislav Tomašević iz Možemo!, Davor Filipović iz HDZ-a, Joško Klisović iz SDP-a, nezavisna Vesna Škare-Ožbolt, iz Mosta Zvonimir Troskot, pa potom ovih dana i Miroslav Škoro, čelnik Domovinskog pokreta. Tu je i nezavisni Renato Petek, potom Davor Nađi iz Fokusa, Demokrat Mirando Mrsić, HNS-ov Željko Uhlir, osnivačica volonterske zajednice nestranačkih stručnjaka i znanstvenika Obnovimo Zagreb Marina Pavković, o kandidaturi razmišlja i liberal Herman Vukušić, a naravno u stranci Milana Bandića 365 na kandidaturu nagovaraju aktualnu obnašateljicu dužnosti Jelenu Pavičić-Vukičević s ciljem da pokušaju zadržati dosadašnje Bandićevo leno i upravljanje Holdingom.

U Rijeci također opća gužva u šesnaestercu – nasuprot SDP-vog Marka Filipovića, koji u igru ulazi s jakom markicom SDP-a i sigurno je kao takav favorit, kao najjači protukandidat vidljiv je nezavisni Davor Štimac, bivši ravnatelj KBC-a koji može računati na glasove mnogih nezadovoljnih građana Rijeke ideološki pozicioniranih neutralno, u centru. Zdesna na vrata kuca Marin Miletić, koji igra mudru kampanju okupljanja i promjena, no njemu je problem markica stranke koju predstavlja, Mosta, koji u Rijeci nema praktički nikakav fundament. Od centra na lijevo na regionalnu kartu igra PGS-ov dr. Nikola Ivaniš, a tu je i Katarina Peović iz Radničke fronte, koja je unatoč svojim prilično radikalnim lijevim stavovima prije samo šest mjeseci u 8. jedinici uspjela ući u Sabor. HDZ-ov kandidat je Josip Ostrogović, aktivan gradski vijećnik koji međutim nema širu popularnost, dok svoje kandidate imaju i Lista za Rijeku s Anom Blečić Jelenović i Akcija mladih s Vedranom Vivodom, tu je ponovo i Hrvoje Burić, a i nezavisni Aljoša Babić i Vlado Mezak. Ovih dana pojavilo se još jedno ime, mladog znanstvenika Nebojše Zeliča koji će nastupiti za platformu Možemo!, i mogao bi okupiti mlade birače na ljevici.

Split najživopisniji

Najživopisniji je, kao i obično, Split – nekadašnji gradonačelnik Željko Kerum ponovo je u igri, ali sad izgleda prilično pitomo i odmjereno u odnosu na kandidata HSS-a, glazbenika Sinišu Vucu kojem se program svodi na to da u Split dovede Metallicu. HDZ ide s kandidatom Vicom Mihanovićem koji sam sebe reklamira kao zamjenika, sa sloganom »Vicegradonačelnik« koji je izazvao salve poruga. Inače se bavi hortikulturom i posjeduje tvrtku naziva »Cvjetko«. Tu je i novo SDP-ovo lice, Ante Franić, pravnik i menadžer koji prilično odskače od percepcije tipičnog socijaldemokrata s obzirom na to da mu je retorika »bombarderska«, a u ime Centra pojavljuje se znanstvenik Ivica Puljak koji bi mogao uzeti dio umjerenih birača lijevog centra. Nezavisna Branka Ramljak smatra se rezervnom kandidatkinjom HDZ-a, a Most je odlučio kandidirati dr. Ivicu Grkovića, pročelnika Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Grković je inače sudjelovao u inicijativi udruge U ime obitelji. Ne treba zanemariti niti kandidaturu jakog nezavisnog kandidata Tomislava Mamića, vlasnika daleko najjače kompanije u Dalmaciji – Tommy grupe. Taj broj kandidata bi se mogao i povećati, jer se očekuje još kandidatura nekoga iz Škorinog Domovinskog pokreta, a možda osvane još pokoje nezavisno ime.

U Osijeku je kandidata najmanje – zasad samo četiri službena. HDZ ide s novim imenom, 33-godišnjim Ivanom Radićem koji se i reklamira kao nova snaga, dok se SDP odlučio izaći s kandidatom Goranom Kušecom, sveučilišnim profesorom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, koji se reklamira kao stručnjak za kulen. Tu je i ime nekad moćnog Vladimira Šišljagića, koji će ići sa svojom listom, a Domovinski pokret predstavljat će također jako ime Berislava Mlinarevića, široj osječkoj javnosti poznatog i kao »gazde« hotela Waldinger. On nastupa kao nezavisni kandidat, s podrškom Domovinskog pokreta. Najavu kandidature dao je i desni pravaš Ante Đapić, no još nije službeno istaknuta, a očekuje se da bi s kandidatom mogao izaći i HNS, koji je u Osijeku praktički uvijek bio jedna od jačih stranaka koja je niz godina držala vlast, doduše u kombinaciji s drugim strankama, i iz koje je potekao i gradonačelnik Ivica Vrkić koji se sada povlači.
Sve do trenutka predaje lista ovi se popisi kandidata mogu još povećavati, stoga nisu definitivni, no svakako ostaje zaključak da su Zagreb i Rijeka najzanimljivija poprišta ovih lokalnih izbora, dok u Splitu i Osijeku namjere velikih stranaka uvelike mogu pokvariti snažni nezavisni kandidati, poduzetnici. Lokalni izbori su uvijek personalizirani kao neposredni izbori, i na njima pobjeđuju jake figure, stoga je sigurno jedno – u sva četiri grada realan je drugi krug izbora, uz niz mogućih iznenađenja.