U PGŽ-u »minusi« građana čine 7,7 posto ukupnih kredita / Snimio Damir ŠKOMRLJ / NL arhiva
Relativno visok udio kredita u švicarskim francima u PGŽ-u možda se može povezati i s činjenicom da je u Rijeci sjedište Erste banke koja je prva ove kredite ponudila tržištu
RIJEKA Tržište Primorsko-goranske županije treće je po važnosti za banke koje posluju u Hrvatskoj, jer u ukupnoj imovini bankarskog sustava sudjeluje s 5 posto (najviše je imovine banaka, 59,2 posto, koncentrirano u Gradu Zagrebu, te 5,5 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji), no klijenti banaka iz Primorsko-goranske županije imaju razmjerno manji udio loših kredita.
Po iznosu ukupnih loših ili nenaplativih kredita Primorsko-goranska županija na šestom je mjestu, sa svejedno visokim iznosom od ukupno 2,2 milijarde nenaplativih kredita u bruto iznosu, pokazuje analiza pod nazivom »Karakteristike kreditne politike banaka po županijama u Republici Hrvatskoj« čiji su autori Jakša Krišto i Branka Tuškan s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a koja je predstavljena u Hrvatskoj narodnoj banci. Treba napomenuti da se većina podataka odnosi na kraj rujna 2013. godine.
Više od prosjeka
U bruto iznosu, daleko je najviše nenaplativih kredita na području Grada Zagreba, ali to je zato što je tamo odobreno i daleko najviše kredita, potom u Splitsko-dalmatinskoj (3,8 milijardi), Istarskoj (2,4 milijardi), Osječko-baranjskoj (2,9 milijardi), te Zagrebačkoj županiji (2,4 milijardi kuna). Od ukupno 289 milijardi kuna kredita, na području PGŽ-a svim klijentima odobreno je 20,2 milijarde kuna, po čemu je dakle ova županija opet treća (više je odobreno na području Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije).
Pri tome je, ako se gleda valutna struktura, najviše kredita u PGŽ-u podignuto u eurima, čak 59,8 posto što je nešto manje od prosjeka države, 23,6 posto otpada na kunske kredite, a 14,8 posto na kredite u švicarskim francima, što je više od hrvatskog prosjeka koji iznosi 10,9 posto. Dakle, na razini Hrvatske svaki deseti kredit je u CHF, a na razini PGŽ-a svaki šesti do sedmi.
Najveći udio kredita u švicarskim francima imaju klijenti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (čak 22,6 posto), potom Istrani s 19,6 posto kredita u CHF, potom slijedi Požeško-slavonska županija gdje u ukupnim kreditima tamošnjim klijentima 18,9 posto otpada na »švicarce«, udio od 15,3 posto ima Međimurska, a 15 posto Zadarska županija, te slijedi Primorsko-goranska. Relativno visok udio kredita u švicarskim francima u PGŽ-u, možda se može povezati i s činjenicom da je u Rijeci i sjedište Erste banke koja je prva ove kredite ponudila tržištu, da bi ih kasnije uvele i druge banke.
Autori se pozivaju i na Zakon o regionalnom razvoju i Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti u četiri skupine, prema čemu su u četvrtoj, najrazvijenijoj skupini, Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija.
Autori Krišto i Tuškan tumače da je »primjetan nešto niži udjel stambenih i hipotekarnih kredita u nerazvijenijim županijama, a viši u razvijenim županijama i županijama jadranske Hrvatske«. Isto tako, napominju, »nerazvijenije županije karakterizira i viši udjel prekoračenja po transakcijskim računima što je u skladu i s valutnom strukturom kredita u kojoj su u istim županijama nešto zastupljeniji kunski krediti«. Iz toga se dakle može zaključiti da PGŽ i po ovim kriterijima spada u razvijenije županije.
Ekonomska snaga
Kada se gleda sektorska struktura kreditnog portfelja banaka, autori ističu da je »kroz sektorsku strukturu, prvenstveno u udjelu kredita odobrenih nefinancijskim poduzećima, vidljiva i ekonomska snaga pojedinih županija. Industrijski i gospodarski razvijenije županije karakterizira i viši udjel kredita nefinancijskim poduzećima (npr. Koprivničko-križevačka, Međimurska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatisnka, Šibensko-kninska i Varaždinska županija).«
Što se tiče pak namjenske strukture odobrenih kredita banaka sektoru stanovništva po županijama RH, u PGŽ-u ima nešto više stambenih i hipotekarnih od prosjeka (81,8 posto, dok je prosjek 78,6 posto), a PGŽ odstupa primjerice od prosjeka udjela prekoračenja po transakcijskim računima – hrvatski prosjek je 10,2 posto tih kredita u ukupnim, dok u PGŽ-u »minusi« građana čine 7,7 posto od ukupnih kredita.
