Jubilej

U 30 godina na riječkoj Klinici za ginekologiju i porodništvo obavljeno 94.790 poroda

Ingrid Šestan Kučić

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Budućnost koja je uslijedila nakon otvaranja zgrade Klinike prije 30 godina je budućnost koja tek očekuje cijeli KBC, a to je objedinjavanje lokaliteta, rekao je predstojnik Klinike prof. dr. Herman Haller



Na Klinici za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka unatrag 30 godina, od useljenja u zgradu u kojoj danas djeluje, pa do petka u 5.20 sati, obavljeno je 94.790 poroda – istaknuo je na obilježavanju 30. godišnjice otvaranja zgrade te Klinike njen predstojnik prof. dr. Herman Haller. Datum 17. srpnja, prema njegovoj ocjeni, značajan je za Rijeku, jer budućnost koja je uslijedila nakon otvaranja zgrade Klinike je budućnost koja očekuje cijeli KBC, a to je objedinjavanje lokaliteta. Na Klinici, koja je unatrag nekoliko godina proglašena i najboljim trećim rodilištem u Europi te je prema riječima prof. dr. Hallera u tri desetljeća dostigla europsku razinu uspjeha, 25 posto rodilja je izvan Primorsko-goranske županije, a specifičnost je kuće niski udio carskog reza.



Štimac: Idućeg tjedna Vladina garancija za novu bolnicu


Klinika za ginekologiju i porodništvo, dodao je sanacijski upravitelj KBC-a prof. dr. Davor Štimac, najbolja je i najljepša zgrada KBC-a koja će nakon objedinjavanja dječje zaštite ostati prazna te će u nju useliti klinike koje trenutno rade u nemogućim uvjetima


– Imamo obećanje da će Vlada idućeg tjedna dati garanciju za sljedeću fazu izgradnje bolnice, a to će značiti objedinjavanje dječje zaštite na jednom mjestu na Sušaku – najavio je prof. dr. Štimac.





– Danas je učestalost carskog reza između 12 i 14 posto, što je najniža stopa u ovom dijelu Europe i u potpunom je suglasju s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Danas se svi s Klinike rutinski služe ultrazvučnom dijagnostikom, a većina je specijalista osposobljena za korištenje naprednih tehnika 3D i 4D ultrazvuka, istaknuo je prof. dr. Haller.


Uloga Matka Županića


Dajući retrospektivu proteklih 30 godina rada Klinike, prof. dr. Haller je napomenuo da je upravo na toj lokaciji zahvaljujući prof. dr. Matku Županiću napravljen prvi transvaginalni ultrazvuk na prostoru bivše države, a KBC Rijeka bio je i prva zdravstvena ustanova u Hrvatskoj s organiziranim ordinacijama za planiranje obitelji na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite te drugi centar u Hrvatskoj za postupak izvantjelesne oplodnje. Arhitektonsko rješenje soba za babinjače omogućuje pak »rooming-in« sustav, odnosno 24-satni boravak babinjača s novorođenčadi, a prije dvanaest godina obavljen je prvi porod u vodi te prije deset godina prvi porod na stolčiću.


– Prije devet godina stvoreni su uvjeti za prisustvovanje partnera porodu, a danas više od pola rodilja ima željenu pratnju i potporu tijekom rađanja. Educiranost i predan rad medicinskog osoblja, solidna opremljenost, kontinuirana dostupnost poroda bez boli i primjena alternativnih načina rađanja omogućuju provođenje najsuvremenijih zahtjeva u porodništvu, naglasio je prof. dr. Haller.



Pavešić: Bio je vruć dan i imali smo deset poroda


Širokom spektru operacija koje se danas izvode na Klinici poseban je doprinos dao prof. dr. Danilo Pavešić koji se jučer prisjetio dana kada je prije tri desetljeća objedinjen rad Klinike za ginekologiju i porodništvo.


– Bio je vruć dan baš kao i danas i imali smo deset poroda taj dan. Prije trideset godina na godišnjoj smo razini imali nešto manje od četiri tisuće poroda, dok je danas taj broj daleko manji, kazao je prof. dr. Pavešić.


Danas je broj poroda ispod tri tisuće godišnje, a prema očekivanjima prof. dr. Štimca novi prostori na Sušaku unatoč padu nataliteta bit će popunjeni.



Rodilište prijatelj djece


U posljednjih trideset godina na Odjelu ginekološke citologije napravljeno je milijun pretraga kod pacijentica, a u najvećoj mjeri riječ je o Papa testovima kojih je bilo 866.612, dok ostalo čine citološke pretrage i HPV test. I Poliklinički je odjel u posljednja tri desetljeća zabilježio milijun pregleda pacijentica, što na godišnjoj razini iznosi 35 tisuća pacijentica, a godišnje se u četiri operacijske sale obavi 1.500 velikih i 3.500 malih ginekoloških operacijskih zahvata. Klinika već gotovo dva desetljeća nosi i UNICEF-ov naslov »Bolnica – prijatelj djece«, a prije osam godina dobila je licenciju »Rodilište – prijatelj djece«.


U tri desetljeća pripravnički staž na Klinici obavilo je 1.800 liječnika, a završni je ispit uspješno završilo 13 liječnika specijalista. Klinika broji 24 specijalista ginekolologije i opstetricije te 7 specijalista pedijatrije, a doktorat znanosti ima 12 liječnika. Tu je i 139 medicinskih sestara različitog stupnja obrazovanja, a trenutno se na Klinici nalazi 16 specijalizanata iz ginekologije i opsteticije. Veliki broj specijalizanata jamac je, prema mišljenju prof.dr. Hallera, da će broj specijalista biti veći od broja onih koji će u narednih pet godina otići u mirovinu.