Nakon dvije godine pandemijskog zatišja, gripa je ove sezone došla ranije nego što je to bilo uobičajeno u pretdpandemijskim godinama.

Tako je prije povratka skijaša koji odlaze na zimovanje u tradicionalnom hrvatskom tjednu i prije povratka djece u školske klupe, prošlotjedni broj evidentiranih slučajeva u nekim županijama naglo porastao u odnosu na tjedan ranije pa se i u Primorsko-goranskoj županiji ta brojka udeseterostručila.

– U 51. tjednu koji je obuhvatio 19. do 25. prosinca zabilježili smo 31 novi slučaj gripe, da bi u posljednjem tjednu prosinca, ta brojka u PGŽ-u iznosila 291 novooboljeli što je gotovo deset puta više u odnosu na tjedan ranije.

Treba imati pritom na umu da je to tek vrh sante leda te da je stvaran broj novih slučajeva i do 20 puta veći, budući da se velik broj ljudi ne javlja svome izabranom liječniku.

I dok smo već ranije zabilježili pojavu gripe u skupini radno-aktivnog stanovništva, u ovom nam trenutku stiže sve više prijava iz pedijatrijskih ordinacija, što znači da će biti sve više zaraze i među djecom, pogotovo kad počne škola, kaže zamjenica voditelja Epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije dr. Andrea Petaros Šuran.

Klinička slika

Zasad su u populaciji zastupljeni tip A sa svojim podtipovima H3N2 i H3N1 i te tip B, a kako kaže Petaros Šuran, klinička slika u većini slučajeva ne odstupa od tipičnih simptoma gripe. Bolest počinje naglo, s visokom temperaturom, a potom se javljaju simptomi poput opće slabosti, bolova u kostima i kašlja.

– Ranije povećanje broja slučajeva zaraze gripom, može značiti i da će sam vrhunac epidemije doći ranije, iako ga u ovom trenutku možemo očekivati koncem siječnja i početkom veljače, kako je to bilo uobičajeno ranijih sezona, ističe Petaros Šuran.

No, po svemu sudeći ovu će godinu obilježiti veći broj slučajeva gripe u odnosu na dvije pandemijske godine kada gripe gotovo da nije ni bilo, ali i nekoliko sezona prije pandemije kada se bilježio manji broj slučajeva gripe od koje prosječno u jednoj sezonu u Hrvatskoj oboli između 60 i 100 tisuća ljudi.

Tome valja pribrojiti i još uvijek prisutnu pandemiju koronavirusa, kao i ostale respiratorne infekcije koje trenutno haraju, a kako kaže Petaros Šuran, jučer je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a potvrđen i jedan slučaj tzv. flurone, odnosno istovremene zaraze koronavirusom i virusom gripe.

– Interes za cijepljenjem protiv gripe je velik, tako da smo nabavili dodatne doze cjepiva. Svi zainteresirani mogu se još uvijek cijepiti kod liječnika obiteljske medicine ili kod nas u zavodu na Mlaki.

Cijena jedne doze cjepiva za sve one koji nemaju pravo na besplatno cijepljenje iznosi 43 kune, dodaje Petaros Šuran.

Blagdanska druženja

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dosad je u našoj zemlji zabilježeno 1.759 slučajeva gripe, a nabavljeno cjepivo pokriva i trenutno dominantni soj gripe A/H1N1.

HZJZ očekuje da će u idućem razdoblju pritisak gripe biti jači s obzirom na blagdanska druženja, zatvorene prostore i povratak djece u školske klupe.

Najveća stopa prijave gripe na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj se bilježi u Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Među pristiglim prijavama stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više, koje su u najvećem broju cijepljene.

U Brodsko-posavskoj županiji koja tjedno evidentira više od 200 oboljelih od gripe, zabilježen je i prvi smrtni slučaj gdje je muškarac srednje životne dobi s kroničnim bolestima umro na Odjelu za infektologiju bolnice u Slavonskom Brodu

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti (ECDC), i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A.

Šest zemalja prijavilo je visok intenzitet gripe, a radi se o Bjelorusiji, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Malti i Slovačkoj. Još šest zemalja je prijavilo vrlo visok intenzitet koji bilježe Austrija, Francuska, Litva, Luksemburg, Republika Moldavija i Ruska Federacija.