Gubimo bitku

Statistika nikako nije dobra: Rijeka u godinu dana izgubila 1.520 stanovnika, evo koliko ih sada ima

Jagoda Marić

Broj od 1.623 preminulih građana više je nego dvostruko veći od broja rođenih / Foto SERGEJ DRECHSLER

Broj od 1.623 preminulih građana više je nego dvostruko veći od broja rođenih / Foto SERGEJ DRECHSLER

Za razliku od Rijeke koja gubi bitku i kad je riječ o prirodnom prirastu stanovništva, PGŽ bilježi pozitivan migracijski saldo jer se u tu županiju doselilo 239 građana Hrvatske više nego što se iz nje iselilo



ZAGREB – Na kraju prošle godine Rijeka je, prema statističkim podacima i procjenama Državnog zavoda za statistiku, imala 115.995 stanovnika, što znači da se u godinu dana broj stanovnika Rijeke smanjio za 1.520. Kao i većina ostalih gradova i općina Hrvatske, Rijeka gubi bitku i kad je u pitanju prirodni prirast stanovništva. Lani je, kao i svih prethodnih godina, bilo više umrlih nego rođenih, ali i kad je u pitanju iseljavanje, jer je i lani bilo više odseljenih nego doseljenih. U prošloj se godini u Rijeci rodilo 790 djece, 32 manje nego godinu dana ranije, a posljednji put u Rijeci je broj novorođenih bio veći od tisuću 2011. godine, kad je bio i posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj. U Rijeci je lani bilo i manje umrlih, ali broj od 1.623 preminulih građana je više je nego dvostruko od broja rođene djece.


Nije iznimka


Nije Rijeka nikakva iznimka, čak 497 gradova i općina u Hrvatskoj imalo je negativan prirodni prirast, a samo njih 50 pozitivan, ali po tom je pitanju riječka statistika i lošija od ukupne hrvatske statistike jer je u cijeloj državi u prošloj godini broj umrlih bio za 30 posto veći od broja novorođene djece. Rijeka se zapravo po tom pitanju sasvim dobro uklapa u županiju čije je sjedište. Naime Primorsko-goranska županija lani je bila neslavni rekorder među županijama, iako sve bilježe negativan prirodni prirast. No, on je bio najveći u PGŽ-u gdje je rođenih 1.689 manje nego umrlih. Uz to, vitalni indeks koji pokazuje broj živorođene djece na 100 umrlih u Hrvatskoj je 69,8, dok je u PGŽ-u 54,9, a u Rijeci je i još niži, 48,6.


Broj stanovnika rastao jedino u Zagrebu

Nije Rijeka usamljena, gube stanovništvo i ostali gradovi, ali od četiri najveća grada u Hrvatskoj, broj stanovnika rastao je jedino u Zagrebu, dok pad imaju i Osijek i Split. No, u Osijeku i Splitu stanovništvo se od posljednjih deset godina ipak smanjivalo sporijim stopama nego u Rijeci. Tako je Split lani imao 4,7 posto stanovništva manje nego 2011. godine, dok je u Osijeku, što nije čudno s obzirom na ekonomsku situaciju u Slavoniji, pad 6,4 posto. Zagreb je svoje stanovništvo od 2011. godine povećao za gotovo 20 tisuća, odnosno za oko 2,5 posto.




Ni prošle godine Rijeka nije dobro prošla kad je u pitanju migracija stanovništva, u grad su se doselile 2.644 osobe, dok se odselila 3.231. U Rijeci je, dakle, migracijski saldo lani bio negativan i na taj je način Rijeka izgubila 587 stanovnika. Rijeka ima negativan migracijski saldo i kad je pitanju preseljenje unutar županije, i kad je u pitanju inozemstvo. Tako se lani u drugi grad ili općinu unutar županije preselilo 1.418 Riječana, dok su se u Rijeku iz drugih gradova i općina unutar PGŽ-a doselila 804 stanovnika. U Rijeku su iz inozemstva došle živjeti 833 osobe, dok je u inozemstvo otišlo 1.026 stanovnika Rijeke. Jedini plus Rijeka bilježi kad je u pitanju migracija unutar Hrvatske, pa se u druge županije odselilo 787 stanovnika, a Rijeka je bila privlačna za 804 građana Hrvatske iz drugih županija.


Viškovo suprotnost


Godinu po godinu odseljavanja i negativnog prirodnog prirasta, Rijeka je tako od posljednjeg popisa stanovništva izgubila gotovo 10 posto stanovništva. Prema službenom popisu stanovništva, u Rijeci su 2011. godine živjela 128.624 građana, dok ih je sada 12.634 manje, što je pad od 9,8 posto.



U odnosu na popis iz 2011. godine, u PGŽ-u od 36 gradova i općina, 28 je gubilo stanovništvo, a u njih osam danas živi više ljudi nego što je to bio slučaj prije devet godina. Tako primjerice više stanovnika imaju Kastav, Kostrena, Krk, Omišalj, Viškovo, Lopar, Malinska i Punat. Najčešće se kao potpuna suprotnost Rijeci ističe općina Viškovo. Ona je prema procjenama DZS-a lani imala 16.772 stanovnika, što je rast i u odnosu na prošlu godinu i na popis iz 2011. godine, otkad je Viškovo povećalo stanovništvo za čak 2.272 ili čak 15 posto. Ta općina bilježi i pozitivan prirodni prirast i ima manje odseljenih nego doseljenih, među kojima je sigurno značajan broj i Riječana. Upravo se to odseljavanje iz Rijeke u okolne gradove i općine, od kojih je dio nekada činio općinu Rijeka, ali su sada zasebne jedinice, riječke gradske vlasti isticale kao dio razloga zbog čega broj stanovnika u Rijeci pada brže nego u ostala tri velika grada. Pri tome su posebno naglašavali činjenicu da je izdvajanjem tih naselja Rijeka izgubila prostor za širenje, odnosno prostor za gradnju novih stambenih zgrada, što stanove čini skupljima.



Što se tiče Primorsko-goranske županije, ona je, prema procjenama DZS-a, na kraju prošle godine imala 282.730 stanovnika, što je 13.790 manje nego za vrijeme zadnjeg popisa, pa je to pad od 4,6 posto, što je znatno manje nego u Rijeci. Iako PGŽ drži neslavni rekord kad je u pitanju negativan prirodni prirast, što se vidi i iz činjenice da ima najmanji udio stanovništva do 19 godina od svih Hrvatskih županija. Ipak, za razliku od Rijeke, PGŽ bilježi pozitivan migracijski saldo jer se u tu županiju doselilo 239 građana Hrvatske više nego što se iz nje iselilo.