RIJEKA – Prema posljednjem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2024. od bolesti cirkulacijskog sustava u Hrvatskoj je umrla 20.341 osoba, što čini gotovo 40 posto svih smrtnih slučajeva.

Iako su bolesti srca i krvnih žila i dalje jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova, stručnjaci ističu kako se pravodobnim pregledima, zdravijim životnim navikama i boljom informiranošću građana značajan dio rizika može smanjiti.

Upozorenja su iznijeli sudionici tribine SDP-a Rijeka “Kako sačuvati svoje srce”, čija je glavna organizatorica zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković Kraljić, imenovana izvjestiteljicom za Strategiju EU-a za kardiovaskularne bolesti.

Vodeći uzrok smrti

Istaknula je kako su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj i Europi.

– To je paradoks kad znamo da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti, no statistika pokazuje da dosadašnje javne kampanje nisu bile dovoljne. Zato je potreban sustavan pristup prevenciji od najranije dobi, što predviđa i europski Plan za srce.

Hrvatska je dobar primjer jer sva djeca prije polaska u školu mjere kolesterol radi ranog otkrivanja obiteljske hiperkolesterolemije, no jednako su važni i probirni pregledi te rano praćenje kardiovaskularnog zdravlja, rekla je Jerković Kraljić.

Upozorila je i da su pušenje, alkohol, procesuirana hrana i sve raširenije vejpanje među mladima značajni čimbenici rizika.

– Potrebna je promjena paradigme u shvaćanju kroničnih nezaraznih bolesti, dodala je uz nadu da će Europski plan za srce omogućiti razmjenu dobrih praksi i donošenju nacionalnih planova za kardiovaskularno zdravlje. Među njima je i Hrvatska koja također treba donijeti akcijski plan za srce.

Izrada Nacionalnog plana

Ravnatelj Thalassotherapije Opatija, Viktor Peršić istaknuo je kako hrvatski stručnjaci rade na nacionalnom planu za kardiovaskularno zdravlje te izrazio nadu da će biti gotov do jeseni.

Nacionalni plan, prema njegovim riječima, trebao bi odrediti put kako do 2035. smanjiti smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Pritom je upozorio da je Hrvatska na samom europskom vrhu po pitanju pretilih i preuhranjenih osoba, a poznato je da je upravo debljina jedan od najvećih rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

– Mi nismo ostali bez riba, bez maslinovog ulja i bez gorkih salata. Mi smo ostali bez stila. Podcijenili smo odlazak po namirnice i njihovu pripremu. To smo premostili odlaskom u neku pekarnicu na uglu da bi se energetski napunili i tako dočekali ručak, upozorio je Peršić.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, Željko Linšak kazao je kako je u 2024. u PGŽ-u smrtnost od kardiovaskularnih bolesti iznosila 43 posto, a pobol 11 posto.

– Činjenica je da bilježimo trend smanjenja što možemo pripisati podizanju zdravstvene pismenosti na kojoj kontinuirano i sveobuhvatno radi Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a, poručio je Linšak.