Jedini prostor gdje se Rijeka još može širiti s obzirom na administrativnu zbijenost u 44 kvadratna kilometra je prema moru. Znala je to svaka dosadašnja gradska vlast pa je zbog toga i osmišljen prostor riječkoga waterfronta.

Krenuli su u tom pravcu SDP-ovi gradonačelnici, ali entuzijazam je splasnuo pa se godinama više o tom projektu javno ne govori. Budući da se na zadnjim lokalnim iz borima promijenila vlast u Rijeci nakon 30 godina, pitali smo gradonačelnicu Ivu Rinčić što misli o projektu koji bi trebao u potpunosti revitalizirati Deltu i pretvoriti je u riječki landmark.

Ona naglašava da je sjeverna Delta jedan od najvažnijih gradskih prostora.

Iva Rinčić / Foto Marko Gracin

– Projekt treba nastaviti, ali ga ne treba promatrati izolirano od ostatka Delte. Sjeverna Delta treba postati veliki centralni gradski park, kako je i predviđeno važećim planovima.

No, istovremeno moramo promisliti cijeli potez od mora, preko Delte pa do Školjića jer će se planiranim izmiještanjem autobusa sa Školjića otvoriti veliki prostor koji bi s Deltom mogao činiti jednu cjelinu, povezati kanjon Rječine, Vodovodnu i Ružićevu, s morskom obalom preko Delte.

Upravo je nedostatak takve cjelovite vizije jedan od razloga zbog kojih se Delta posljednjih desetljeća razvijala parcijalno, projekt po projekt. Naš je cilj da se prostor ubuduće razvija prema jasnom urbanističkom konceptu, uz stručne podloge, sudjelovanje građana i transparentne procedure.

Osovina Delta-Školjić mora postati dio grada namijenjen prije svega kvaliteti života građana, a ne skup međusobno nepovezanih investicija, pojasnila je svoju viziju projekta gradonačelnica Rinčić.

Ona je dodala da projekt Sjeverne Delte nije na početku, ali nije ni u fazi u kojoj bi uskoro mogla početi izgradnja.

Složena priča

Svojevremeno je 2012. godine donesen Detaljni plan uređenja središnjeg gradskog parka Delta. Godine 2013. proveden je veliki međunarodni urbanističko-arhitektonski natječaj za cijeli prostor Delte i Luke Baroš, na koji je pristiglo 56 radova.

Nažalost, natječajni projektni zadatak onemogućio je pokretanje projekta zbog visine investicije i planiranih zahvata. Sjeverna Delta potom je dodatno prepoznata kao prioritetni projekt u Studiji zelene infrastrukture i Strategiji zelene urbane obnove Grada Rijeke.

Prethodna gradska uprava početkom 2025. najavila je pripremu stručnih podloga i provedbu novog urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog natječaja za Sjevernu Deltu.

– Međutim, prije nastavka tog procesa smatramo potrebnim provjeriti sve postojeće podloge i sagledati Sjevernu Deltu u kontekstu cijelog prostora Delte. Ne želimo samo nastaviti proceduru zato što je jednom započeta, trebamo prvo biti sigurni da rješavamo pravi problem i da projektni zadatak odgovara onome što Rijeka danas treba i u budućnosti, navode u Gradu Rijeci.

Jedan od najvećih izazova, uz financiranje, je rješavanje složenih imovinsko-pravnih odnosa koji su preduvjet za razvijanje cjelovite urbanističke priče.

– Ovdje zapravo nije riječ samo o vlasničkim odnosima, nego prvenstveno o pravnom režimu prostora. Dio Sjeverne Delte i danas se nalazi unutar lučkog područja i pomorskog dobra kojim upravlja Lučka uprava Rijeka.

Grad taj status ne može promijeniti jednostranom odlukom. Za promjenu obuhvata lučkog područja potrebna je suradnja Lučke uprave, nadležnog Ministarstva i Vlade Republike Hrvatske.

Zato smo napravili prvi ozbiljan korak i otvorili razgovor sa svim tim institucijama i definirati što Grad želi preuzeti i pod kojim uvjetima, što je jedan od osnovnih preduvjeta realizacije projekta. Smatramo da odnos Grada i države ovdje mora biti partnerski jer bez takvog odnosa ovaj projekt nije moguće realizirati, upozoravaju u Gradu Rijeci.

Rad ureda 3LHD iz 2013. godine / Ilustracija Boris Goreta

Upravo je ovaj dio bitan za ocjene da bi se stvari mogle pomaknuti s mrtve točke. Nakon promjene vlasti u Rijeci gradonačelnivca Iva Rinčić ima i te kako dobru suradnju s državom što potvrđuje činjenica da je nekoliko ministara javno ponudilo ruku suradnje, a najkonkretniji je primjer obećanje premijera Andreja Plenkovića da će stadion Kantrida dobiti nacionalni status kako bi se olakšala njegova rekonstrukcija.

Nema jasne slike

U Gradu Rijeci upozoravaju da je najveći problem Delte danas činjenica da se oblikovala po inerciji pojedinačnih projekata umjesto prema jasno definiranoj slici onoga što se želi dobiti na kraju.

Pa se tako gradi novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i upravna zgrada ViK-a, Porto Baroš razvija se kroz projekt marine, Exportdrvo ide prema trajnoj rekonstrukciji, IVEX ima svoje otvorene probleme, a pojavili su se novi prometni i parkirališni sadržaji.

– Exportdrvo je dobar primjer – možda je njegova rekonstrukcija najbolje rješenje, a možda bi cjelovita urbanistička analiza pokazala nešto sasvim drugo. Problem je što smo odluku o pojedinoj građevini donijeli prije nego što smo odgovorili na pitanje što želimo s cijelom Deltom.

Vrijeme ne možemo vratiti, ali možemo promijeniti način planiranja i upravljanja prostorom te odlučiti da od ovog trenutka nadalje nećemo dodavati nove komadiće bez prethodno definirane cjeline.

Natječaj iz 2013. ne treba u potpunosti odbaciti jer je na njega pristiglo 56 radova i predstavlja velik fond ideja, analiza i stručnog rada. Ali, od tada je prošlo trinaest godina i prostor se bitno promijenio.

Danas imamo UPOV u izgradnji, koncesiju u Porto Barošu, odluke o Exportdrvu, nove infrastrukturne zahvate, Strategiju zelene urbane obnove i potpuno drugačije zahtjeve klimatske prilagodbe i kvalitete javnog prostora te prvo treba napraviti inventuru stvarnog stanja: pravnog režima, postojećih i ugovorenih projekata, infrastrukture, prometa, okoliša, klimatskih rizika, ekonomskih potencijala i svih drugih relevantnih parametara.

Nakon toga treba razgovarati sa strukom i građanima i definirati kvalitetan projektni zadatak, pojašnjavaju u Gradu Rijeci.

Foto Grad Rijeka

Te naglašavaju da je redoslijed izuzetno važan jer trenutni zakonski okvir predviđa uključivanje javnosti tek na samom kraju, doslovno prije nego odluka o izmjenama prostorno-planske dokumentacije ide na usvajanje na Gradsko vijeće.

– Građane treba uključiti kroz razne oblike dok još definiramo što želimo postići, a tek nakon toga treba kroz urbanističko-arhitektonski natječaj tražiti najbolje urbanističko rješenje.

Grad ne treba unaprijed »nacrtati« Deltu i zatim tražiti potvrdu vlastite ideje nego osigurati kvalitetan proces i jasno definirane, objektivne korake, iz kojih će najbolje rješenje tek proizaći.

Delta ima potencijal promijeniti puno više od same Delte: Sjeverni dio može Rijeci dati ono što joj danas izrazito nedostaje – veliki centralni gradski park nekoliko minuta hoda od Korza, otvoreni javni prostor uz Rječinu i potpuno novi odnos centra grada prema vodi.

Cijela Delta nažalost više ne može biti samo park – ta prilika propuštena je izgradnjom raznih objekata. Stoga bi trebalo promisliti kako u neizgrađenom području definirati pravi novi »komad grada«, s kombinacijom javnih prostora, stanovanja, parkova, poslovnih, kulturnih, ugostiteljskih i drugih sadržaja.

Koji će biti njihov točan omjer i raspored ne želim unaprijed određivati. To mora biti rezultat stručnih analiza i natječaja, kaže riječka gradonačelnica. Ona je dodala da su će najveće dileme biti kada je riječ o odnosu izgrađenog i zelenog prostora, gustoća i visine gradnje, promet, parkiranje, povezivanje s centrom i Sušakom te, možda najvažnije, način na koji će se građanima osigurati stvarni javni pristup Rječini i moru.

Definiranje procesa

Ako se poslože sve kako treba, a tome bi trebao pomoći i nedavno osnovani Zavod za prostorno uređenje, prije realizacije mora se riješiti nekoliko vrlo konkretnih stvari – pravni režim prostora, provjeriti i dopuniti stručne podloge, definirati projektni zadatak, uključiti građane i stručnu javnost, provesti urbanističko-arhitektonski natječaj, izraditi projektnu dokumentaciju te osigurati financiranje i potrebne dozvole, a tek nakon toga možemo govoriti o stvarnom početku radova.

Foto Vedran Karuza

– Ono što možemo i moramo napraviti u ovom mandatu jest definirati proces: riješiti institucionalni okvir, odrediti program i viziju, provesti stručni i participativni proces, provesti natječaj i pripremiti prve faze za realizaciju.

Ne želimo obećavati datum koji će za dvije godine ponovno biti pomaknut jer ako jednom napravimo kvalitetan i realan hodogram, njime će se moći voditi i ova i svaka sljedeća gradska uprava.

Delta je višemandatni projekt i tako se prema njemu moramo ponašati. Prije izrade projektnog zadatka treba organizirati strukturirana javna višekružna savjetovanja i radionice na kojima ćemo razgovarati o tome kako građani danas koriste Deltu, što im u centru grada nedostaje, koje sadržaje žele i kakav odnos prema Rječini, zelenilu, moru i javnom prostoru očekuju.

Naravno, urbanističko rješenje mora raditi struka, naglašava gradonačelnica Rinčić, dodavši da participacija građana ne znači da ćem se glasanjem odlučivati gdje će stajati pojedina zgrada ili park, ali da građani imaju puno pravo sudjelovati u definiranju potreba, ciljeva i vrijednosti koje projekt treba zadovoljiti.

– Delta je previše važna da bi o njezinoj budućnosti odlučivala nekolicina ljudi iza zatvorenih vrata. Ako od nje želimo napraviti novi riječki landmark, što Rijeka zaslužuje, građani moraju imati osjećaj da je to njihov prostor i njihov projekt, zaključila je gradonačelnica Rinčić.