Josip Katalinić i Marin Miletić / Foto Nikola Blagojević
Nema kuće na ovom području, od Marišćine do Klane i Viškova, koja nema barem jednog člana obitelji oboljelog od tumora ili neke druge teške bolesti, upozorava Marin Miletić
povezane vijesti
Slijedom obavijesti koje je Grad Senj objavio na svojim službenim stranicama o tome da se njihov komunalni otpad od 1. srpnja odvozi na Centar za gospodarenje otpadom u Marišćini, županijski vijećnik i potpredsjednik Mosta Josip Katalinić još prije desetak dana zatražio je odgovore od Primorsko-goranske županije, župana Ivice Lukanovića, nadležnih službi, kao i Ekoplusa, odgovore tko je i kada donio takvu odluku, temeljem kojih akata i dozvola, kao i o komercijalnim i tehničkim uvjetima zbrinjavanja senjskog komunalnog otpada.
– Centar za gospodarenje otpadom Marišćina izgrađen je i namijenjen za gospodarenje otpadom za područje Primorsko-goranske županije što se može iščitati i iz okolišne dozvole koja je izdana za ovu građevinu za odlaganje i obradu komunalnog i neopasnog otpada.
Sada se ispostavlja da se u CGO Marišćina, preko pretovarne stanice u Novom Vinodolskom, kamionima dovozi i otpad s područja druge, susjedne županije, upozorio je ovaj Mostov županijski vijećnik na konferenciji za novinare, održanoj kod CGO-a Marišćina.
Znakovita šutnja
Premda rok od 15 dana za dostavu traženih odgovora nije istekao, Katalinić smatra da je šutnja znakovita, a javno je zatražio i da nadležne inspekcijske službe hitno izađu na teren i utvrde stanje i utvrde zašto se krši zakon. Dodao je i da je u Hrvatskoj po pitanju zbrinjavanja otpada vlada potpuni kaos.

Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić podsjetio je na istragu koja se protiv bračnog para Šincek, osim za Gospić, vodi i zbog sumnje da su kamioni s nelegalnim otpadom završavali i na senjskom odlagalištu.
– To je odlagalište sada zatvoreno, a nakon toga otpad iz Senja počinje dolaziti na Marišćinu. To je potpuno neprihvatljivo. Ne prejudiciramo ništa, ali da se obave ispitivanja zraka i tla, kazao je Miletić.
Oboljeli od tumora
Pozvao je nadležne institucije da provedu sveobuhvatnu analizu kakvoće zraka i tla na području Marišćine te ispitaju postoji li onečišćenje PFAS-om ili drugim opasnim tvarima.
Prenio je navode jedne zdravstvene djelatnice s kojom je, veli, razgovarao prije konferencije za novinare.
– U obavljanju svojeg poziva u svakodnevnom je kontaktu s mještanima, što znači da ima jako dobar uvid u stvarno stanje i tvrdi da nema kuće na ovom području, od Marišćine do Klane i Viškova, koja nema barem jednog člana obitelji oboljelog od tumora ili neke druge teške bolesti.
Ne prejudiciramo ništa i ne tvrdimo da postoji uzročno-posljedična veza, ali ovakva upozorenja država mora ozbiljno ispitati i građanima pružiti jasne i javno dostupne odgovore.
Vlast, od premijera Plenkovića do župana Lukanovića mora skrbiti o svojim građanima i njihovom zdravlju umjesto da se ponašaju tako kako se ponašaju, odcijepljeni od naroda, zaključio je Miletić.
Nefunkcionalno, nelogično, štetno
Za CGO Marišćina, prvi centar za gospodarenje komunalnim otpadom koji je zaživio u Hrvatskoj, Josip Katalinić je kazao da pokazuje brojne nelogičnosti, primjerice, da se otpad s otoka Raba odvozi na drugi kraj županije.
Prema Kataliniću, u tom se konceptu ne poštuju osnovna načela gospodarenja otpadom, a jedno od tih je i načelo blizine.

Prema Kataliniću, postoje rješenja, doduše, ne takva prema kojima bi se situacija mogla poboljšati preko noći.
– Trebamo postrojenja za biološku obradu otpada, poput kompostana, međutim, za to treba vremena jer valja pripremiti svu potrebnu dokumentaciju i iznaći lokaciju.
Međutim, ako to riješimo, riješili smo velik dio problema, poručio je Katalinić. Dodao je i kako u blizini Senja postoji privatno postrojenje za obradu bio otpada koje bi, smatra, moglo riješiti aktualne probleme Splitsko-dalmatinske županije kuda sa smećem.
Da su ovakvi centri kao što je CGO Marišćina nefunkcionalni, Katalinić je naveo i da postoje veliki problemi sa daljnjim zbrinjavanjem njihovog osnovnog proizvoda, goriva iz otpada odnosno onog zapaljivog dijela koji se izdvoji mehaničko-biološkom obradom otpada, kao što je plastika, papir i tekstil.