SENJ- „U nedavnoj izjavi gradonačelnika Senja Željka Tomljanovića od 13.kolovoza na temu odlagališta „Sveti Juraj“ javno sam prozvan njegovom tvrdnjom da neki na temi nelegalnog otpada sakupljaju jeftine političke bodove pa mu želim i javno odgovoriti“, kaže donedavno nezavisni, a danas vijećnik Mosta u senjskom Gradskom vijeću Hrvoje Bezjak koji je još u ožujku prošle godine otvorio temu vezanu za odlaganje nelegalnog otpada na senjskom odlagalištu iznad Svetog Jurja i to odmah nakon otkrivanja afere tvrtke TIPOS RESURS.

Tvrdio je da je u organizaciji supružnika Šincek ta tvrtka još 2020 g. dovozila mljevenu plastiku u velikim količinama i istovarala ju na ovo senjsko odlagalište.

Podsjeća da je USKOK u veljači ove godine svojim rješenjem konstatirao da je istraga o nelegalnom odlaganju opasnog otpada, uz nekoliko odlagališta u unutrašnjosti Hrvatske, proširena i na Senj.

U svom rješenju USKOK konstatira da je tvrtka TIPOS RESURS na senjsko odlagalište dovozila mljeveni ,plastični i drugi otpad u rastresitom stanju, te da taj otpad sadrži štetne i opasne tvari u količinama većim od dopuštenih. Dovezeno je ukupno najmanje 2.640,23 tona što dokazuje da su njegove tvrdnje bile točne.

Ističe i da su mu sumnju povećale i kontradiktorne izjave čelnika grada Senja koji su najprije tvrdili da GKD Senj sa tom tvrtkom nije poslovao, nakon toga da su s njom radili dva mjeseca, pa šest mjeseci i konačno se ispostavilo da je TIPOS RESURS dovozio otpad punih 14 mjeseci, za što postoji ugovor sa GKD Senj i to za razdoblje 11.02.2020. do 30.04.2021, premda se sumnja da se dovozilo i prije i poslije tog datuma.

Radi svojih tvrdnji o otpadu direktorica GKD Senj ga je tužila zbog klevete i novo ročište je u rujnu , ali kako kaže to ga nije zaustavilo, štoviše njegove je tvrdnje potvrdio i USKOK kojem je podnesao prijavu o nelegalnom otpadu na senjskom odlagalištu.

Senjsko odlagalište je 4.srpnja ove godine zatvoreno jer je popunjeno , ali Bezjak kaže da podaci o kapacitetu odlagališta koje navodi gradonačelnik u svojoj izjavi nisu točni , nego su manipulacija koja za cilj ima javnosti prikazati da odlagalište nije imalo kapaciteta za odlaganje nelegalnog otpada.

„Gradonačelnik tvrdi da je kapacitet nove plohe odlagališta bio 90 170 kubičnih metara , te da je tijekom sanacije odlagališta 2018.g. sa stare na novouređenu plohu premješteno 77 000 kubičnih metara postojećeg otpada i da je nakon tog premještanja na odlagalištu preostalo slobodnog kapaciteta od 12 470 kubičnih metara.

Očito je da se javnost želi uvjeriti da je taj preostali kapacitet popunjen sa „senjskim“ otpadom kojeg godišnje ima oko 3 do 3 i pol tone.

Po riječima gradonačelnika znači da bi odlagalište bilo puno 2020.g..Međutim, prema službenim podacima o odlagalištima u Hrvatskoj koje je za 2019.g. objavilo Ministarstvo zaštite okoliša za odlagalište Sveti Juraj navodi se da mu je preostali kapacitet 101 395 tona.

Isto Ministarstvo za 2022.g. navodi da je preostali kapacitet odlagališta Sveti Juraj 12 500 tona. Jasno je tko je popunio kapacitet odlagališta i to baš u vrijeme kada s poslovalo sa tvrtkom TIPOS RESURS. “ pojašnjava Bezjak.

„Gradonačelnik u svom priopćenju od 12. kolovoza 2026. navodi da su dosadašnje analize zraka, voda i mora bile uredne i da se nakon zatvaranja odlagališta „Sveti Juraj“ nastavlja dugoročni monitoring koji obuhvaća procjedne, podzemne i oborinske vode te odlagališne plinove i priobalno more.

Također navodi da se procjedne vode s odlagališta prikupljaju u sabirnom bazenu i potom odvoze na gradski biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Taj uređaj međutim ne uklanja sva kemijska onečišćenja, upitno je može li on ukloniti PFAS spojeve , teške metale i druga specifična organska onečišćenja.

I nakon toga tako „ pročišćena“ voda završi u moru. Ispitivanja pokazuju da je more izvrsne kakvoće jer se mjere samo crijevni enterokoki i ecoli, te temperatura, slanost, meteorološki uvjeti i vidljivo onečišćenje, ali ne mjere se PFAS, olovo, arsen, živa…

I nije isto uzeti uzorak kilometar dalje od mogućeg izvora onečišćenja ili uzeti uzorak neposredno u zoni potencijalnog utjecaja. Zašto primjerice more u Svetom Jurju nije uključeno u monitoring ?“ pita Bezjak i ističe da nije dovoljno reći da je nalaz mora uredan, nego treba objaviti detalje na što je , kada , gdje i kako analizirano te da bi upravo takva objava nalaza bila pravi dokaz o kakvoći mora.

„Nije mi cilj sakupljanje političkih bodova niti širenje panike, nego isključivo zaštita zdravlja sugrađana. A koliko je to zdravlje ugroženo pokazuje i podatak da Senj ima jako puno oboljelih od karcinoma i da broj stalno raste.

Prema dostupnim podacima na području Grada Senja danas 13,7 posto stanovništva ima malignu bolest. Podatak za itekako se zabrinuti“, poručuje Bezjak.