U velikim projektima koji mijenjaju Rijeku, o kojima će biti riječi na sutrašnjoj konferenciji Novog lista, jednu od ključnih uloga ima Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, u čijem resoru se provodi najveći dio kapitalnih projekata u gradu i okolici. Realizacija ovih projekata značajno će izmijeniti ne samo izgled grada, nego u velikoj mjeri i njegovo gospodarstvo, posebno u području lučkog prometa, logistike i transporta općenito, s razvojem pratećih industrija i usluga, kao i u sektoru nautičkog turizma u kojemu će Rijeka zauzeti jedno od vodećih mjesta na Jadranu, naročito kada je riječ o segmentu većih plovila i razvoju novih tehnologija u pomorstvu i zaštiti okoliša.

Kontejnerski terminal

Kao najznačajniji projekt u sektoru pomorstva i prometa izdvaja se novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, za koji je nedavno potpisan koncesijski ugovor s tvrtkom Rijeka Gateway, čiji su vlasnici APM terminals, jedan od vodećih svjetskih operatera kontejnerskih terminala, inače dio A.P. Moller Maersk grupe, najvećeg svjetskog kontejnerskog brodara i ENNA Logic, jedna od vodećih domaćih logističkih tvrtki koja posluje u sastavu ENNA grupe. Procijenjena ukupna vrijednost koncesije koja je potpisana na rok od 50 godina je 20,5 milijardi kuna.

APM Terminals i ENNA Logic na natječaju su ponudili zajamčeni promet od po minimalno 500 tisuća TEU-a, u svakoj od idućih najmanje osam godina poslovanja. Prema propozicijama natječaja, potencijalni koncesionari morali su ponuditi promet od najmanje 400 tisuća TEU-a u prve dvije godine rada terminala, a dodatno se boduje i promet u sljedećim godinama. Jamstvo prometa bilo je ujedno i najvažniji kriterij u natječaju, u kojemu je koncesijska naknada postavljena na fiksna dva milijuna eura godišnje, uz promjenjivi dio koji varira, ovisno o prihodima. Tako promjenjivi dio koncesijske naknade iznosi šest posto od bruto prihoda terminala, ako prihod iznosi do dvadeset milijuna eura. Ako je prihod između 20 i 40 milijuna eura, promjenjiva naknada je pet posto od bruto prihoda te četiri posto kada prihodi premaše 40 milijuna eura. Osim izgradnje dodatnih 280 metara obale, koncesionar ima i obavezu potpunog opremanja terminala, od infrastrukture poput vodovoda, odvodnje, električne mreže i telekomunikacija, preko zgrada i operativnih površina, do obalnih kontejnerskih mostova i dizalica te sve ostale opreme potrebne za funkcioniranje terminala, a ukupna očekivana ulaganja premašuju iznos od 200 milijuna eura. Pritom će na terminalu, prema najavama prilikom potpisivanja ugovora, izravno biti zaposleno između 300 i 400 ljudi, a još barem dva puta toliko radit će na pratećim djelatnostima vezanim uz poslovanje terminala.

Državne ceste

Uz projekt kontejnerskog terminala usko je vezano još nekoliko velikih projekata, u prvom redu izgradnja pola milijarde kuna vrijedne državne ceste D 403 koja terminal spaja s riječkom zaobilaznicom, odnosno autocestom A7,. koja predstavlja dio TEN-T mreže europskih prometnih koridora, kao što je riječka luka definirana kao luka osnovne (core) mreže. Prometnicom će se ostvariti izravna veza osnovne luke na TEN-T, poboljšati regionalna i lokalna mobilnost, i povećati sigurnost prometa. Na trasi ceste gradi se niz zahtjevnih objekata, poput Tunela Podmurvice, dugog 1.300 metara, koji bi trebao biti probijen u prvom kvartalu iduće godine, a uz njega se probija manji servisni tunel koji će služiti i kao evakuacijski put, u slučaju opasnosti u samom tunelu. Nadalje, tu su i dva velika vijadukta, Pioppi i Mlaka kojima će cesta na južnom dijelu biti povezana jednim krakom s kontejnerskim terminalom, a drugim s mrežom gradskih prometnica u zapadnom dijelu grada.

Time će ova cesta ne samo osigurati brz i siguran protok roba s kontejnerskog terminala, nego i rasteretiti gradske ceste u smislu svakodnevnog prometovanja vozila u zapadnom dijelu grada. U nastavku, planirano je produženje ceste kroz sadašnje lučko područje, od kontejnerskog terminala do Trga Žabica u samom centru Rijeke, čime će se omogućiti izravan pristup obilaznici i mreži autocesta iz središta grada, kao što je to već učinjeno na istočnoj strani, izgradnjom Državne ceste D 404.

Uz izgradnju terminala vezan je i projekt HŽ Infrastrukture punog naziva »Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište (POR2CORE-ZCT)«, koji se provodi u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka, a na kojem su radovi već završeni i slijedi tehnički pregled. Riječ je o strateškome projektu Republike Hrvatske ugovorene vrijednosti 25,2 milijuna eura, koji se s 85 posto sredstava sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe. Projekt je bio podijeljen u tri etape.

Prva je rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka koja obuhvaća rekonstrukciju i produljenje 12 kolosijeka i izvlačnjaka, izradu kabelske kanalizacije te ugradnju telekomunikacijskih kabela, kabela napajanja i rasvjete kao i radove na kontaktnoj mreži, a također i radove na donjem ustroju u cilju poboljšanja nosivosti i odvodnje podloge. Druga etapa bila je izrada priključka kolosiječnih postrojenja i izgradnja kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postojeće stanje, a treća je izgradnja četiri kolosijeka duljine 400 metara na novom dijelu kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu te dva kolosijeka za portalne dizalice. Puštanjem u promet novih dijelova terminala ukrcajni i iskrcajni kapacitet željeznice na ovom multimodalnom terminalu bit će 360.000 TEU-a godišnje.

Moderna željeznica

Od projekata koji mijenjaju grad valja izdvojiti i još jedan projekt HŽ Infrastrukture, izgradnju dvokolosiječne pruge od Škrljeva do Jurdana, kroz Rijeku, za koji je najavljeno raspisivanje natječaja za izvođača radova u idućoj godini. Procijenjena vrijednost radova je oko 2,2 milijarde kuna, a trenutno traje priprema studijske i projektne dokumentacije, koja obuhavaća rekonstrukciju i dogradnju postojećeg kolosijeka, izgradnju drugog, rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih kolodvora i stajališta, uz modernizaciju prateće signalizacijske i druge opreme. Brzina prometovanja po završetku radova povećat će se do 80 km/h, a povećat će se i propusna moć pruge te povećati broj prigradskih putničkih vlakova.

Projekt je iznimno zahtjevan jer cijelom dužinom koridor postojećeg i planiranog drugog kolosijeka prolazi kroz gusto izgrađeno područje, na kompleksnom terenu te kroz zonu zaštićenog kulturnog dobra grada Rijeke. Projektom će se znatno poboljšati kvaliteta željezničkog prigradskog prijevoza čime će se Rijeka svrstati uz bok razvijenim gradovima u kojima se putovanje vlakom podrazumijeva kao najbrže i najugodnije.

Porto Baroš

Izgled centra Rijeke u najvećoj će mjeri izmijeniti projekt izgradnje luke nautičkog turizma, ACI marine Rijeka, u Porto Barošu, gdje će biti izgrađena marina s 260 vezova za plovila prosječne duljine od 19 metara, uz niz pratećih sadržaja i usluga koji će biti dostupni ne samo gostima marine, već i svim ostalim građanima, jer će marina biti otvorena za javnost. U izgradnju luke nautičkog turizma i njeno opremanje tvrtka ACI-GITONE, koju su osnovali Adriatic Club International(ACI) i Gitone, tvrtka u vlasništvu njemačke Lürssen grupacije, investirat će najmanje 363 milijuna kuna, što je najveće i najznačajnije ulaganje u nautički turizam u zadnjim desetljećima.

Ovim projektom Rijeka postaje nautičko središte Jadrana, koje će novim sadržajima, unaprijediti ne samo ponudu u nautičkom turizmu, nego, novim radnim mjestima i poslovnim prilikama, i život građana Rijeke i okolice. Marina će, uz vezove, obuhvaćati i poslovno-trgovački centar, ugostiteljske sadržaje, od kojih se posebno izdvaja planirani lounge bar s preljevnim bazenom na vrhu jedne od zgrada, benzinsku crpku za plovila, veliku garažu, šetnicu na vrhu Sušačkog lukobrana, uz prostore za jedriličarski klub kao i za charter tvrtke i još brojne druge usluge i djelatnosti. Ono po čemu se ova marina izdvaja je i planirani razvoj novih tehnologija u autonomnoj navigaciji, zelenim pogonima brodova, zbrinjavanju otpada i korištenju alternativnih izvora energije za pogon brodova. Nakon izgradnje i uređenja Porto Baroša, koncesionar je već najavio mogućnost proširenja na cijeli prostor Putničke luke, gdje bi bila smještena marina u prvom redu za mega jahte.

Svi navedeni projekti sigurno će transformirati Rijeku i to u smjeru razvoja lučkog prometa, logistike i transporta, ali i očekivanog razvoja industrije novih tehnologija s jedne i nautičkog turizma s druge strane, a grad pozicionirati na kartu najvećih i najznačajnijih luka Mediterana.