Donorski program

Riječki Zavod za anatomiju provodi poseban program: “Izjave o donaciji tijela potpisalo 200 građana”

Barbara Čalušić

Godišnje putem programa donacija Zavod za anatomiju dobije između četiri i osam kadavera

Godišnje putem programa donacija Zavod za anatomiju dobije između četiri i osam kadavera

Za buduće liječnike nema boljeg načina za učenje anatomije od onoga koji pruža učenje na ljudskom tijelu. Nema nastavnog pomagala, plastičnog modela ili virtualnih alata koji ljudsko tijelo mogu zamijeniti



Zavod za anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci već niz godina provodi program donacije tijela namijenjen svim građanima koji se na ovaj način nakon svoje smrti odluče pomoći znanosti i edukaciji studentima ovog fakulteta.


Zavod za anatomiju u svojoj evidenciji trenutačno ima ukupno 200 potpisnika izjave o donaciji, a kako kaže pročelnica Zavoda za anatomiju prof. dr. Romana Jerković, taj broj varira od godine do godine pa je Fakultet u prošloj godini zaprimio 16 suglasnosti za donacijom, 2019. godine isto kao i 2018. godine zaprimljeno je po 14 suglasnosti, dok je primjerice u 2017. godini čak 52 građana potpisalo izjavu o donaciji.


Uglavnom se radi o osobama koje su rođene između 1940. i 1950. godine, a trenutačno najmlađi potpisnik je muškarac koji je 1993. godište.


Nezamjenjiv alat




Godišnje putem ovog programa Zavod dobije između četiri i osam kadavera, koji su još uvijek nezamjenjiv alat u učenju anatomije, kao jednog od temeljnih pretkliničkih predmeta studija medicine, ali i svakog daljnjeg usavršavanja u medicini.


– Tijekom prošle godine zbog koronakrize, lockdowna i brojnih nepoznanica vezanih za COVID-19 nismo zaprimali tijela. Nismo mogli znati koliko se izlažemo riziku, stoga je bilo razumno privremeno zaustaviti zaprimanje tijela.


No danas je situacija ipak bolja nego prošle godine u isto vrijeme, program donacije se nastavlja, građani nas kontaktiraju u želji da saznaju nešto više o programu i o tome kako donirati tijelo Zavodu.


Za nas je to dar od neprocjenjive vrijednosti za medicinsku edukaciju koja je neophodna za studente brojnih i različitih studija. Anatomiju ljudskog tijela uče studenti medicine, budući liječnici, studenti dentalne medicine, budući stomatolozi, te studenti stručnih zdravstvenih studija, buduće medicinske sestre i tehničari, fizioterapeuti, radiološki inženjeri, inženjeri medicinsko-laboratorijske dijagnostike i primalje.


Na početku svog studija anatomiju uče i studenti defektologije, psihologije i logopedije. Uskoro će im se pridružiti i studenti novoosnovanog studija u Rijeci, farmacije. Za studente buduće liječnike nema boljeg načina za učenje građe i oblika ljudskog tijela.


Isto vrijedi i za mlade liječnike, specijalizante raznovrsnih medicinskih područja. Uvijek postoji potreba za dodatnim učenjem i usavršavanjem u nekim segmentima medicine, a posebno kirurških struk,a pa tako organiziramo tečajeve i usavršavanja za mlade liječnike kliničare kao što su ortopedi, traumatolozi, neurokirurzi, stomatolozi, digestivni kirurzi ili plastični kirurzi.


Na taj način pružamo priliku liječnicima kirurzima proučavanje određenih anatomskih odnosa i kirurških pristupa, ugradnje novih vrsta proteza ili materijala, objašnjava Jerković.


Izjava o donaciji


Pročelnica riječkog Zavoda za anatomiju kaže da na ovaj način mrtvi uče žive, referirajući se na latinsku izreku »Mortui vivos docent«, jer ljudski preprat u učenju medicine ne može ništa zamijeniti.


– Za studente buduće liječnike nema boljeg načina za učenje anatomije od onoga koje pruža učenje na ljudskom tijelu. Nema nastavnog pomagala, plastičnog modela ili virtualnih alata koji ljudsko tijelo mogu zamjeniti.


Stoga nam je Program donacije tijela iznimno dragocjen. Ono čemu se nadam kao pročelnica jest da ćemo se što se tiče postupka konzerviranja ljudskog tijela osuvremeniti i preći na neke nove, za naše zdravlje manje štetne tehnologije.


Tim više što i zakonodavstvo na razini EU-a teži tomu da se iz radnog okruženja eliminiraju svi kancerogeni i toksični faktori. Novi dekan Medicinskog fakulteta pokazao je veliko razumijevanje i volju da se naši dugogodišnji problemi rada u neprimjerenim uvjetima konačno riješe, ističe Jerković.


A kako građani mogu donirati svoje tijelo riječkom Medicinskom fakultetu? Tako što će za života dati suglasnost o darivanju vlastitog tijela u znanstvene ili nastavne svrhe što se potvrđuje potpisivanjem izjave o donaciji tijela.


To može učiniti svaka punoljetna osoba, a obrazac koji donator potpisuje sadrži svega nekoliko osobnih podataka. Uz donatora potrebna je i suglasnost člana obitelji ili nasljednika koji je suglasan s izjavom.


Sama izjava o donaciji tijela može se potpisati na Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, a izjavu o donaciji tijela moguće je pronaći i na mrežnoj stranici www.anatomedri.com pa je dovoljno ispuniti obrazac i poslati ga poštom.


Velikodušan čin


Kako dodaje, nerijetko osobe koje su zainteresirane za donaciju vlastitog tijela dođu osobno na Zavod za anatomiju. Zanima ih gdje bi to jednog dana mogli biti, a iz razgovora s njima najčešće se doznaje kako je njihov osnovni motiv pridonijeti znanosti i medicinskoj edukaciji, omogućiti studentima, ali i mladim liječnicima učenje i usavršavanje na najbolji mogući način.


– Vjerujem da je za većinu davanje sebe način življenja, a poklanjanje vlastitog tijela znanosti i medicini način je da društvu nastave služiti i nakon smrti. Većinu donatora k nama dovede upravo to: altruizam, humanost i želja da njihovo tijelo posluži unaprjeđenju medicinske izobrazbe budućih liječnika.


Bez ovog velikodušnog čina poklanjanja vlastitog tijela svijet medicinske edukacije bio bi gotovo nezamisliv ili barem neopisivo siromašniji. Naravno, postoji i određeni broj donatora koji to postaju jer nemaju obitelj niti rođake, pa na ovaj način žele biti sigurni da će se netko pobrinuti o njihovu tijelu kada za to dođe vrijeme.


Konačno, postoje sigurno i oni koji se na donaciju odlučuju iz materijalnih razloga, bilo da ne mogu sami pokriti troškove bilo da ne žele s troškovima ukopa opteretiti svoju obitelj. Međutim, bez obzira na motive koji donatore dovode k nama, a koji sigurno jesu različiti, za nas su jednako dragocjeni i svima pristupamo s iznimnim poštovanjem i zahvalnošću, naglašava Jerković.


Kada tijelo jednom stigne na Zavod za anatomiju, prvi postupak kojem se podvrgava jest konzerviranje ili fiksacija tijela nakon čega slijedi seciranje tijela odnosno njegova priprema za korištenje u demonstracijskim vježbama.


Pojedini dijelovi tijela se i slikovno dokumentiraju što se također koristi u obrazovne i istraživačke svrhe, a koliko će se neko tijelo koristiti ovisi o načinu konzerviranja, načinu pohrane i koliko se često koristi.


Donacija tijela bez naknade


Za čin donacije tijela nema naknade osobi koja poklanja vlastito tijelo niti njezinim nasljednicima. Donacija tijela u nastavne ili znanstvene svrhe, kako ističe Jerković, čin je darivanja kojim osoba iskazuje svoju humanost i altruizam.


– Slično je i s donacijom organa u transplantacijske svrhe što regulira Zakon o donaciji i transplantaciji organa koji izričito zabranjuje primanje naknade ili plaćanje doniranih organa. Takav čin smatrao bi se ozbiljnim i kažnjivim prekršajem.


Postoje i situacije u kojima kao Zavod zadržavamo pravo ne prihvatiti tijelo, ali to se događa iznimno rijetko. Naime, s obzirom na to da studente buduće liječnike i zdravstvene radnike poučavamo građi zdravog ljudskog tijela, svako odstupanje od toga može biti razlog našeg odbijanja prihvaćanja tijela.


Na primjer, ne prihvaćamo donaciju tijela u slučaju obdukcije na tijelu, ekstremne mršavosti tzv. kaheksije koja se ponekad viđa kod oboljelih od karcinoma, infekcije sidom, hepatitisom ili nekom drugom opasnom zaraznom bolešću.


Naravno, ako je tijelo teško oštećeno slučajno ili nekom vrlo invazivnom operacijom, postaje neprikladno za anatomsku edukaciju, ističe Jerković.


Spomen-ploča na groblju Drenova


– Do trenutka kada jedno tijelo prestane služiti edukativnoj svrsi, može proći i između 10 i 20 godina nakon donacije. Nakon što se kadaver prestane upotrebljavati u demonstracijskim vježbama, za ostatke se pobrinemo na dva načina: ako pokojnik ima obitelj koja je na izjavi o donaciji izrazila želju da kremirane ostatke vratimo njima, to i učinimo.


Troškove kremiranja i povratak kremiranih ostataka pokriva Zavod za anatomiju. Ukoliko pokojnik nema obitelj ili obitelj nije izričito zatražila kremirane ostatke, utoliko se posmrtni ostaci, uz sve počasti, polažu na posebno istaknutom mjestu na gradskom groblju Drenova u blizini centralnog križa.


Ime donatora upisuje se na spomen-ploču koja je rad akademskog kipara Damira Emilija. Svake godine u vrijeme Dana Fakulteta početkom prosinca svi djelatnici Zavoda zajedno sa studentima medicine okupljaju se oko spomen-ploče kako bi odali počast i zahvalili svim našim darivateljima na nesebičnom daru i velikodušnosti, zaključuje Jerković.