Većini građana, kada pomisli na vatrogasce, na umu su im požari poput onog iz ožujka na moru kod Omišlja, velike poplave, ili prometne nesreće poput one kada je na Krčkom mostu kamp prikolica pod naletima bure umalo završila u moru. I kad takvih situacija prva linija pomoći i spašavanja su vatrogasci. Ali Goran Grubišić, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Krka, voli reći da je njihov posao poput složne obiteljske priče u kojoj se svaki dan ispisuje novo poglavlje. I to ono u kojem su junaci često nevidljivi – sve dok ih ne zatrebate. Vatrogasna postrojba institucija je čija je primarna zadaća gašenje požara te spašavanje ljudi i imovine. No, to je tek okvir.

– Spektar aktivnosti koje pokrivamo jako je širok. Od požara, preko tehničkih intervencija, do onoga što mi zovemo ‘ostale vrste intervencija’ u što spadaju pozivi tipa: ‘’Pao mi je ključ u šaht, pao mi je mobitel u usku rupu, zaključala su mi se vrata.’’ I da, ima i onih čuvenih scena iz američkih filmova gdje se zove da se skidaju mačke sa stabla, smije se Grubišić, ali odmah dodaje ozbiljniju notu: »Kad poziv dobijemo, mi odreagirati moramo. Odmah. Nema ‘’mi vam to ne radimo.«

Foto Relja Paškvan

Ono što se ne zna jest da se 80 posto njihovog posla odvija izvan očiju javnosti. A ne bi bilo loše da je i 90 posto nevidljivo.

– Većinu vremena provodimo na osposobljavanjima, usavršavanjima, učenju novoga, ponavljanju naučenog. Otprilike svega 20 posto otpada na same intervencije. I hvala Bogu da je tako, naglašava Grubišić. Na česte komentare »vi vatrogasci ništa ne radite«, odgovara duhovito, ali istinito: »Mi smo išli u školu da ne bismo radili. Jer kad mi radimo, onda nije dobro.«

Vatrogasni humor

Taj stav prožima cijelu postrojbu. Posao je dinamičan, izazovan te zahtjevan i fizički i psihički. A upravo je psihički aspekt onaj o kojem se dugo šutjelo.

– Do 2020. godine to je bila stigma, tabu tema. No donošenjem novog Zakona o vatrogastvu, otvorena je mogućnost psihološke pomoći. Danas svaka županija ima psihologa, a zapovjednik ili djelatnik mogu zatražiti podršku kad procijene da je potrebno. Na Krku, srećom, nismo morali posezati za tom opcijom, ali svjesni smo njezine važnosti. Jedan od načina nošenja s teškim situacijama jest i onaj poznati vatrogasni humor. Uvijek je neka šala, zezanje, spačke među kolegama. To je jedan od mehanizama koji nam pomaže da prožvačemo ono što smo doživjeli. Nakon teških intervencija, poput prometnih nesreća u kojima stradaju mladi ljudi, slijedi analiza. Sjednemo za stol, propitkujemo jesmo li mogli bolje, razgovaramo. Kroz te male, naizgled beznačajne detalje, ljudi se otvore i procesuiraju ono što su doživjeli, naglašava zapovjednik.

Fizička spremnost podrazumijeva se. U postrojbi su prije pet godina uložili značajna sredstva u opremanje teretane, izdvojili je od garažnog prostora i klimatizirali.

Foto Relja Paškvan

– Skoro 60 posto postrojbe aktivno koristi teretanu, mada sam je ja malo zapostavio. Moja funkcija zahtijeva dosta vremena, ja nemam radno vrijeme. Doslovno sam od 0 do 24. U vatrogastvu sam profesionalno od 2001., a dobrovoljno više od 30 godina. Na Krk sam došao 2015. godine kao zamjenik zapovjednika, a 2021. preuzeo dužnost zapovjednika. Put do profesionalnog vatrogasca vodi preko dobrovoljnih društava. Na otoku ih je sedam, s oko 120 operativnih članova. Kad se ukaže potreba, u 40 do 45 minuta na terenu možemo imati do 60 vatrogasaca, objasnio je Grubišić.

Uvijek može bolje

No, ono što Krk čini posebnim jest teritorij koji pokrivaju, a to je cijeli otok. U tome im pomaže Područna vatrogasna zajednica otoka Krka, koja objedinjuje rad Javne postrojbe, sedam DVD-ova i dvije postrojbe u gospodarstvu (Janaf i Zračna luka Rijeka). Oni su tu od 0 do 24, 365 dana, a okosnicu sustava čine 22 profesionalca. Zadovoljni su opremom i suradnjom s jedinicama lokalne samouprave. Iako je dosad Grad Krk bio jedini osnivač, financirale su ih sve općine i grad na otoku. Nedavno ih je inspekcija uputila da to treba uskladiti sa zakonom, pa će od iduće godine formalno postati Javna vatrogasna postrojba otoka Krka, a sve jedinice lokalne samouprave suosnivači. Sve odluke su već donesene, samo ih treba formalno pravno realizirati.

Na pitanje jesu li 100-postotno spremni za sve izazove, zapovjednik je realan.

– Ne bih se usudio reći da jesmo. Pripremamo se za najgore, a očekujemo najbolje. Uvijek može bolje. Ali spremni smo odgovoriti. Na primjer 18. studenoga 2022. godine smo u jednom danu imali preko 100 intervencija zbog poplava. Najviše su stradale općina Malinska-Dubašnica i Dobrinj. Infrastruktura ne može podnijeti 170 litara kiše u nekoliko sati. I onda na sto mjesta moraš biti odjednom, a to je nemoguće. Ljeti nam posao otežava i promet. Naša vozila su kamioni, odnosno većih gabarita. Kad je kišni dan i svi žele nešto razgledati, jedina žila kucavica se zakrči. Gubimo dragocjene sekunde, priznaje zapovjednik te ističe da se trude pratiti svjetske trendove u opremi i tehnici.

Pet ljudi u smjeni

Svako vozilo u njihovoj floti pomno je osmišljeno. Tehničko vozilo, koje standardno nema vodu za gašenje (njihovo ima), raspolaže s preko 500 komada opreme za različite namjene: od opreme za spašavanje u prometnim nesrećama, spašavanje iz dubina i s visina, oprema za akcidente, raznih motornih, električnih i ručnih alata i svega ostalog što može biti od koristi u raznim vrstama intervencije. Navalno vozilo, prvo za požare objekata, također nosi opremu za spašavanje u prometnim nesrećama. Budući da su mala postrojba, u smjeni je pet ljudi. Jedan ostaje u operativnom centru na broju 193, netko koristi godišnji odmor, a prvi izlaz čine tri čovjeka.

– Ta tri čovjeka nikad ne znaju što ih čeka. Dođu na mjesto intervencije, procijene, jave. Ako treba više ljudstva, zovu pojačanje. Digne se sustav, zovu se ljudi s pripravnosti, od doma, podižu se DVD-i. Ponekad dojava glasi »izlazi dim kroz prozor stana na prvom katu«, a ispostavi se da je zapravo riječ o zapaljenoj padeli. Ovaj posao nije zanimanje, to je poziv. A na otoku Krku iza tog poziva stoji 22 profesionalca, 120 dobrovoljaca, preko 500 komada opreme u jednom vozilu i 100 intervencija u danu. Ali najviše od svega – stoji čovjek koji je spreman u svako doba dana i noći krenuti prema nevolji, bilo da gori požar, bilo da je netko zaključao vrata. Jer mi smo služba koja ima rješenje za svaki problem. A najveće rješenje leži u ljudima koji ne broje sate, već broje živote koje mogu spasiti, zaključio je Grubišić.

Vatrogasno obavijesni centar

Vatrogasni operativni centar (VOC) predstavlja središnje mjesto za zaprimanje i obradu dojava o požarima i drugim izvanrednim događajima. Njegova osnovna uloga je brzo i učinkovito povezivanje građana koji prijavljuju opasnost s vatrogasnim postrojbama na terenu, tj. upućivanje vatrogasaca na mjesto intervencije. U suvremenom sustavu zaštite i spašavanja, vatrogasni operativni centar ima ključnu ulogu u organizaciji i učinkovitosti djelovanja vatrogasnih snaga. Kada građani upute poziv zbog požara ili nesreće, djelatnici VOC-a prikupljaju ključne informacije, procjenjuju situaciju te odmah uzbunjuju najbliže vatrogasne snage. Osim toga, centar koordinira tijek intervencije, prati razvoj događaja i održava komunikaciju između svih uključenih službi.

– Unutar ovog sustava mi imamo kamere koje nadziru otvoreni prostor s ciljem ranog otkrivanja požara i sustav za praćenje i navođenje vozila u kojem na raspolaganju imamo velike količine podataka, od hidrantske mreže cijelog otoka Krka, benzinskih postaja, dalekovoda, šumskih cesta pa sve do kućnih brojeva, putem kojeg možemo upućivati jedinice na terenu. Sve to pospješuje učinkovitost intervencija, objašnjava Grubišić.