Učenici Prve riječke hrvatske gimnazije prvi su hrvatski srednjoškolci koji od ove školske godine u svojoj satnici imaju predmet Građanski odgoj i obrazovanje koji nosi naziv “Škola i zajednica” (ŠiZ).

Novi je nastavni predmet rezultat jednogodišnjeg rada na projektu “Priprema za uvođenje predmeta Građanski odgoj i obrazovanje u srednje škole” čiji je nositelj Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, a prijedlog kurikula nastao je u suradnji s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu, Udrugom CeKaDe te Riječkom gimnazijom.

Pojašnjavajući kako je predloženi kurikul usmjeren na osnaživanje srednjoškolaca za aktivno i konstruktivno djelovanje u lokalnim zajednicama na jučerašnjem predstavljanju prijedloga kurikula rektorica Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je da se radi o predmetu koji učenicima pruža jedinstveno, inovativno i sadržajno iskustvo, a sam kurikul izradila je interdisciplinarna skupina stručnjaka koji dolaze iz institucija i udruga civilnog društva.

– Riječ je o inovativnom i jedinstvenom pristupu poučavanju i stjecanju demokratskih kompetencija koji potiče kritičko mišljenje učenika, aktivan angažman te stjecanje praktičnog iskustva percipiranja u javnom životu zajednice.

Prijedlog kurikula izradila je skupina vrhunskih stručnjaka sa Sveučilišta u Rijeci i partnerskih institucija s jasnim stavom da mnogi društveni deficiti i izazovi, uključujući i trenutno stanje otpora cijepljenju i nepovjerenja prema institucijama sustava, imaju korijene u deficitima edukacije i demokratskim kompetencijama.

Živimo u društvu koje je prepuno alternativnih činjenica, kulture neznanja i ignorancije, u kojem se osjeća pasivnost mladih ljudi, kazala je rektorica.

Ono što predstavlja inovaciju u edukaciji je da je kurikul novog predmeta projektno definiran i okrenut rješavanju problema. U demokratskom okružju poučavanja i učenja učenici predlažu i razmatraju moguća rješenja prepoznatih problema.

Prema ocjeni ravnatelja Instituta za društvena istraživanja i člana radne skupine za prijedlog kurikula, Borisa jokića, radi se o novom i modernom pristupu školi kojim ona zakoračuje u zajednicu svojim najsnažnijim i najsigurnijim korakom – onim učeničkim.

– Hrvatske su škole izolirane od zajednice, one su često otoci koji postoje bez poveznice sa samom zajednicom.

Nadam se da će škole i lokalne zajednice prepoznati sve mogućnosti predmeta jer on sadrži ono što našoj školi često nedostaje: inicijativu učenika, znanstveno-istraživački i projektni pristup, oslobađanje kreativnosti nastavnika, učenje u zajednici i sposobnost rješavanja problema. Iskreno vjerujem da bi predmet ‘Škola i zajednica’ u našim školama mogao postati istinski pozitivan ŠiZ, istaknuo je Jokić.

Ujedno je napomenuo da je program nimijenjen učenicima 2. i 3. razreda te se realizira kao jednogodišnji predmet sa satnicom od 70 nastavnih sati godišnje. Učenici biraju teme iz 11 područja i to teme koje se tiču medija, kulture, fizičke aktivnosti, sporta, umjetnosti, međugeneracijske solidarnosti, migracija, kao i ljudskih prava, demokracije, održivog razvoja te zajednice.

– Učenici prolaze kroz pet cjelina. U prvoj cjelini identificiraju problem u svojoj zajednici. To mogu biti problemi poput skupog javnog prijevoza, nedostatka zelenih površina ili postojanja fast food restorana oko škole.

Nakon što identificiraju problem istražuju ga u zajednici te potom i djeluju na način da steknu iskustvo te pronalaze riješenje za odabrani problem, pojasnio je Jokić.

Dodajući da je u školama prisutna kriza institucijskog identiteta ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich napomenula je da škole nedovoljno potiču demokratičnost i pokazuju nemoć provedbe građanskog kurikula guranjem pukog sadržaja u međupredmetne teme koje postaju svačije i ničije.

– Dobro poznavanje političkih tema ne znači automatski veću posvećenost demokraciji, zbog čega je ovaj kurikul izvrstan balans uključivanja i participacije učenika s ciljem razvoja školske i lokalne zajednice, promičući aktivnosti izvan škole kroz iskustveno učenje i učenje kroz aktivnost, kazala je Sclaunich.

Prve reakcije riječkih gimnazijaca, dodala je nastavnica Laura Angelovski, izuzetno su pozitivne te je u Riječkoj gimnaziji prisutan veliki interes za novi predmet, a srednjoškolci se trenutno bave riječkim problemom nedostatka zelenih površina.

– Nastava Škole i zajednice koncipirana je na drugačiji način od uobičajenih predmeta, jer učenici uistinu jesu u središtu nastavnog procesa i zajedno s nastavnikom sukreiraju kurikulum. Prve reakcije su izuzetno pozitivne i učenici su vrlo angažirani u početnim zadacima postavljanja problema, iznijela je Angelovski.

Nakon okončanja pilot faze uslijedit će evaulacija programa te druga faza projekta koja će podrazumijevati edukaciju nastavnika, a na osnovu rezultata evaulacije tijekom iduće godine bit će izrađena cjelovita verzija kurikula te će se zatražiti verifikacija programa kako bi se mogao primijeniti u većem broju škola.