ANKETA

Riječani o zabrani rada nedjeljom: “Najprije kažu da će plaćati više, pa ti onda brane da radiš!”

Bruna Matičić

Foto Ana Križanec

Foto Ana Križanec

Zanimljivo je uočiti kako je zapravo velik broj trgovina na riječkom Korzu i u okolnim ulicama uglavnom zatvoren, premda zakon još nije stupio na snagu



Vlada je prošlog tjedna u Sabor uputila konačni prijedlog Zakona o trgovini prema kojem bi trgovine nedjeljom i blagdanom u pravilu bile zatvorene, a trgovcima bi bilo omogućeno da samostalno odaberu 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.


Prema riječima ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, novi prijedlog Zakona o trgovini na snagu bi stupio od 1. srpnja ove godine te bi u obzir uzimao i reguliranje rada pekarnica, a njime se namjerava urediti temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te riješiti pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog.


Uoči prošlotjedne sjednice Vlade pozitivno je mišljenje o prijedlogu zakona izrazio i premijer Andrej Plenković govoreći kako model od 16 radnih nedjelja predstavlja dobar balans, kao i to da će novi režim rada nedjeljom pridonijeti pravima radnika i obiteljskom životu.


Zarada je važna




Međutim, zabrana se ne odnosi na sve trgovine te bi nedjeljom od 7 do 13 sati radili kiosci. Zabrana rada nedjeljom ne bi se odnosila na prodavaonice u sklopu željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, prodavaonice koje su dio luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi.


 


Iznimku čine i tržnice, kao i prodaja na sajmovima i manifestacijama te prodaja putem automata ili na daljinu, a nedjelja bi bila radna i mnogim drugim djelatnostima koje nisu dio trgovačkog sektora.


Poput brojnih drugih tema, pitanje radne ili neradne nedjelje kod opće populacije nailazi na različita mišljenja, pa kao što su podijeljenih mišljenja predstavnici oporbenih stranaka u Saboru, različitih su stavova i građani, ali i oni u čiji se rad ova odredba direktno dira, odnosno trgovci te poslodavci i vlasnici trgovačkih poduzeća.


Da je tomu tako, svjedočili smo i u razgovoru s tek rijetkim građanima na koje smo naišli tijekom jučerašnjeg obilaska Rijeke i glavne gradske tržnice.


S obzirom na to da smo obilazak odlučili obaviti baš u nedjelju, bilo je zanimljivo uočiti kako je zapravo velik broj trgovina na riječkom Korzu i u okolnim ulicama uglavnom zatvoren, premda zakon još nije stupio na snagu, a cijelu je situaciju dodatno dočaralo jučerašnje izrazito hladno vrijeme, zbog čega građana i potencijalnih kupaca gotovo i nije bilo.


Odluku o neradnim nedjeljama je snažno podržala i Dragica Šehić, ističući kako bi se odluka trebala primijeniti i na tržnicu.



– Radim na tržnici i smatram da bi se odluka o neradnoj nedjelji trebala primijeniti i na tržnice. Znate, mi nedjeljom radimo do 12 sati i taman dok postavimo štandove i započnemo s prodajom, već moramo početi sa spremanjem.


Bilo bi mi bolje da taj dan ne moram dolaziti, istaknula je Šehić.


Različitog je stava bila Dajana Prizmić, privatnica koja na zakupljenom kiosku na riječkoj tržnici ima cvjećarnicu te smatra da bi rad nedjeljom trebalo ostaviti na odabir poslodavcima.



– Privatnica sam te bih isto nedjeljom voljela biti kod kuće s obitelji, ali to je već odavno narušeno i teško da se može ispraviti.


Kada ste privatni poduzetnik, gledate da nešto zaradite, jer danas se teško preživljava, a onaj tko može sebi dozvoliti da ne radi, neka ne radi.


Nema tu previše filozofije. Osim toga, živimo na području koje živi od turizma i ponude mora biti, bez obzira na to radi li se o nedjelji ili blagdanu, istaknula je Prizmić.


Maroje Mustafić navedenu intervenciju države smatra ograničavajućom.



– Ne slažem se s odlukom o zabrani rada nedjeljom. Naime, najprije se uvede odluka da se rad nedjeljom plaća više, a potom se većini ljudi ukida mogućnost da radi nedjeljom i zaradi.


Na kraju, zašto ograničavati? Poslodavci bi sami trebali odlučivati o tome, pa ako ima onih koji žele raditi, neka rade, dok bi onima koji žele slobodnu nedjelju, poslodavac trebao omogućiti slobodan dan, rekao je Mustafić.


Negativan utjecaj


– Zabrana rada nedjeljom meni ništa ne predstavlja. Imam pravo na slobodan dan u tjednu i svejedno mi je hoće li to biti nedjelja ili neki drugi radni dan.


Ipak, sklonija sam mišljenju da ovu odluku nije trebalo donijeti, istaknula je jučer Aniva Bajmak, trgovkinja koja na riječkoj tržnici prodaje pekarske proizvode. Također, smatra kako će zabrana negativno utjecati na tržišnu ekonomiju.



– Čini mi se da velik broj ljudi u kupovinu odlazi isključivo nedjeljom i za njih će to biti problem, kao i za trgovce i poduzetnike koji će na mjesečnoj razini ostvarivati manji profit.


Velikim trgovcima možda to ne znači puno, ali onim manjim poduzetnicima nedjeljni promet od 100 ili manje eura puno znači, rekla je Bajmak.



– Odluku o neradnim nedjeljama smatram izrazito pozitivnom te sam mišljenja da radnici i radnice u trgovinama zaslužuju imati slobodnu nedjelju.


U zapadnim europskim zemljama poput Njemačke ili Austrije takav princip rada funkcionira te ne vidim razlog zašto ne bi i kod nas, kazao je Jasenko Rehić, dodajući da smatra kako svatko ima pravo na neradnu nedjelju kako bi taj dan proveo sa svojom obitelji.


Međutim, svjestan je i činjenice da se tako nešto teško može provesti kod mnogih drugih djelatnosti.


– Naravno da postoje službe i djelatnosti kod kojih je teško provesti neradnu nedjelju ili ugostiteljski objekti kojima je u interesu da rade, ali u tom slučaju poslodavci bi trebali dobro nagraditi svoje zaposlenike za nedjeljni rad, zaključio je Rehić.