PGŽ

Ravnatelj Doma zdravlja Vladimir Mozetič: ‘Investicija u ljude bit će ključna za budućnost’

Slavica Bakić

Vladimir Mozetič / Foto Sergej Drechsler

Vladimir Mozetič / Foto Sergej Drechsler

U tijeku je 46 specijalizacija, od toga 29 iz područja primarne zdravstvene zaštite, a 17 iz djelatnosti izvanbolničke specijalistike. Istovremeno, na Fakultetu zdravstvenih studija se educira i drugi zdravstveni kadar - od medicinskih sestara, fizioterapeuta, inženjera medicinske radiologije, laboranata. Nama je interes ulagati u te edukacije kako bismo prevenirali i djelomično nadomjestili nedostatak zdravstvenog kadra



Dom zdravlja Primorsko-goranske županije najveća je od osam zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Primorsko-goranska županija i jedan od najvećih domova zdravlja u Republici Hrvatskoj. Iako ga mnogi doživljavaju isključivo kroz sustav ambulanti obiteljske medicine, Dom zdravlja ipak je mnogo više od toga. Uostalom, to se može iščitati i iz misije ustanove – osigurati dostupnost preventivnih, dijagnostičkih i terapijskih programa za više od 280 tisuća stanovnika županije, koji žive na površini većoj od 3.500 četvornih metara, u 14 gradova, 22 općine i 536 naselja.


Razgranata mreža


U primarnoj zdravstvenoj zaštiti kroz deset djelatnosti, Dom zdravlja ima čak 238 timova, od čega su 74 u općoj/obiteljskoj medicini, a tu su i ordinacije pedijatrije (12), ginekologije (6) i stomatologije (34), kao i sanitetski prijevoz (26), patronažna služba (64), zdravstvena njega u kući (7), mobilni palijativni timovi (5), laboratorijska dijagnostika (7) te medicina rada i sporta (3). Osim toga, Dom zdravlja pruža i usluge izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, u što su uključena 32 izvanbolnička specijalista, od kojih je devet subspecijalista, i više od 140 djelatnika koji pružaju usluge u djelatnostima interne medicine, pulmologije, kardiologije, endokrinologije, radiologije, oftalmologije, psihijatrije, kirurgije, anesteziologije, fizijatrije s fizikalnom terapijom i urologije, te u području specijalistike dentalne medicine – ortodoncije, dentalne protetike i oralne kirurgije. Ova zdravstvena ustanova ima i dva centra za hemodijalizu na otocima – jedan u Rabu i jedan u Malom Lošinju, te stacionar s 14 ležaja u Malom Lošinju. Navedeni broj izvanbolničkih specijalističkih timova najveći je u Republici Hrvatskoj za razinu domova zdravlja.


– Ono što je specifično za naš dom zdravlja je zemljopisna raspoređenost upravo zbog izgleda naše županije, tako da sve naše zdravstvene usluge pružamo, kako na priobalju – od Liburnije do Crikveničko-vinodolske rivijere, tako i u Gorskom kotaru i na kvarnerskim otocima, kaže ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, dr. med.




Djelatnost je na tom velikom području organizirana u čak 74 objekta koji ukupno imaju 42 tisuće četvornih metara prostora što dovoljno govori o tome kako je riječ o vrlo složenom poslu – od toga da treba organizirati timove koji rade na tolikom prostoru i u primarnoj i u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, do potrebe za redovito održavanje objekta uz ulaganja, i to ne samo u zgrade, nego i u opremu. U tome veliku ulogu ima i suradnja s regionalnom upravom i lokalnom samoupravom, koju ravnatelj Doma zdravlja ocjenjuje vrlo uspješnom.


– Upravo visoka razina zdravstvene zaštite koja se pruža u našoj regiji pokazuje da naš osnivač, Primorsko-goranska županija, niz godina investira u zdravstvo i zdravstvene ustanove, pa tako i u Dom zdravlja, i to u nekoliko segmenata: prostor, medicinsku opremu, ali i što je posebno značajno i u ljude. Važno je napomenuti i to da u prostorima koje koristimo, uz zaposlenike Doma zdravlja rade i koncesionari, odnosno ordinacije privatnih liječnika koji su u ugovornom odnosu s HZZO-om, te drugi zdravstveni subjekti (NZJZ, ZZHM), tako da zajednički organiziramo i pružamo zdravstvenu zaštitu. Naravno da onda veliki broj objekata o kojima Dom zdravlja vodi brigu zahtijeva dodatno planiranje investicija. Iz godine u godinu investiramo na nekoliko načina: kroz unutrašnji financijski plan Doma zdravlja, zatim financiranjem od strane našeg osnivača Primorsko-goranske županije (sredstva iz proračuna i decentralizirana sredstva), kao i sufinanciranjem jedinica lokalne samouprave, također i putem donacija tvrtki i pojedinaca, a zadnjih nekoliko godina i kroz europske projekte što ćemo nastaviti i u budućnosti, naglašava dr. Mozetič.


Plan za kadar


Dom zdravlja Primorsko-goranske županije nastao je 2003. godine spajanjem devet dotadašnjih domova zdravlja. Danas ima više od 840 zaposlenika, od čega je većina (87 posto) zdravstvenih djelatnika, uz nezdravstvene djelatnike u službama neophodnima za funkcioniranje sustava. U Hrvatskoj je posljednjih godina sve izraženiji problem sa zdravstvenim kadrom koji odlazi iz zemlje, a dodatni izazov vodstvu Doma zdravlja PGŽ-a činjenica je da se dio njihovih ambulanti nalazi na vrlo specifičnim područjima, udaljenim od velikih urbanih sredina.


– Ako gledamo ukupno primarnu zdravstvenu zaštitu i izvanbolničku specijalističko-konzilijarnu zaštitu, i zaposlenike Doma zdravlja i one koji to nisu, govorimo o oko 1.200 ljudi koji u tom sustavu djeluju. Naravno da problem sa zdravstvenim kadrom postaje sve izraženiji. Mi imamo kadrovski plan i znamo točno koliki će broj zdravstvenih djelatnika u Primorsko-goranskoj županiji u iduće tri godine ispuniti uvjete za odlazak u mirovinu. Jedan od načina kako preveniramo nedostatak kadra je taj da je upravo sada u tijeku ukupno 46 specijalizacija, od toga 29 iz područja primarne zdravstvene zaštite, a 17 iz djelatnosti izvanbolničke specijalistike. Važno je napomenuti da je velika većina tih specijalizacija financirana iz izvora Doma zdravlja (33), jednim dijelom iz EU projekata (11), a ono što nam je želja je da se ostvari nacionalni plan specijalizacija za razdoblje 2020. – 2024., s obzirom na to da smo mi svoje potrebe dostavili Ministarstvu zdravstva i očekujemo da one budu primjereno financijski pokrivene. Uz ovih 46 specijalizacija, raspisali smo i natječaj te odabrali dodatnih sedam kandidata za planirane specijalizacije za koje čekamo financijski okvir, kako bi i one mogle započeti. Istovremeno, na Fakultetu zdravstvenih studija se dodatno educira i drugi zdravstveni kadar – od medicinskih sestara, fizioterapeuta, inženjera medicinske radiologije, laboranata. Nama je interes ulagati u te edukacije kako bismo prevenirali i djelomično nadomjestili nedostatak zdravstvenog kadra u skoroj budućnosti, kaže dr. Mozetič, dodajući da je, osim tih ulaganja u specijalizacije, jako važno – i to osobito u sredinama koje su udaljene od urbanih središta – stvoriti uvjete koji će motivirati zdravstveni kadar da tamo dođe i ostane.


– To znači osigurati primjeren smještaj i financijsku potporu, stvoriti uvjete za zapošljavanje članova obitelji te regulirati školovanje djece za one koji dolaze s obitelji, pojašnjava dr. Mozetič te kaže kako dio jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji to radi s dosta razumijevanja, no naglašava da to treba biti planski proces kroz dugoročno razdoblje.


– Nije, dakle, važno samo ono što nudi Dom zdravlja, nego i cijela sredina kako bi ljudi ostali i, uz profesionalni, imali osiguran i organiziran i privatni segment života, zaključuje.


Rad na daljinu


Upravo zbog velikog područja na kojemu Dom zdravlja djeluje, te njegove specifičnosti, vrlo je važno ulaganje, ne samo u medicinsku, nego i u opremu za digitalizaciju djelatnosti, a dodatno je važnost toga naglasila i aktualna pandemija tijekom koje je upravo mogućnost komuniciranja na daljinu zdravstvenim djelatnicima omogućila pravovremeno i kvalitetno međusobno, ali i komuniciranje s korisnicima njihovih usluga.


– Prethodno smo pri uvođenju i digitalizacije i telemedicine imali dugotrajnije procese, ali nas je pandemija natjerala da u tehničkom segmentu ubrzamo taj proces i pokazalo nam se to kao jedna od dobrih alternativnih, ali sigurno ne i jedina, metoda komunikacije, kako međusobno tako i prema građanima. Dom zdravlja PGŽ-a je i u prethodnom razdoblju, unazad nekoliko godina, već imao aktivnih pet telemedicinskih centara u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Rijeka, kako u Gorskom kotaru, tako i na otocima. Pri tome je telemedicina samo jedan od načina komunikacije jer koristimo i sve digitalne platforme koje omogućavaju pametni uređaji, a za koje se pokazalo da putem njih možemo pružiti dio zdravstvenih usluga/savjeta našim korisnicima.


Prethodno uvedeni i osuvremenjeni modeli e-nalaza, e-recepta, e-naručivanja dodatno su se prilagodili potrebama. Vrijeme »lockdowna«, koji nam se dogodio u travnju prošle godine, pokazalo je da je u tom trenutku praktički 90 posto načina komunikacija prema građanima bilo putem ili digitalnih platformi, ili putem e-maila, odnosno telefona. O tom segmentu više ne možemo govoriti kao o budućnosti nego o sadašnjosti, i to ne samo u dijelu pružanja kvalitetnije zdravstvene zaštite, nego i kao način za lakšu obradu velikog broja podataka, zbog čega je već sada, izuzetno važna suradnja sa svim drugim ustanovama, ne samo zdravstvenim, nego i onima koji nam trebaju dati tehničku, informatičku podršku, naglašava dr. Mozetič.


Upravo zbog toga, daljnji razvoj digitalizacije i telemedicine jedan je od važnih projekata koje Dom zdravlja PGŽ-a planira kandidirati za novac iz europskih fondova, kao važan izvor novca za budući razvoj.


EU projekti


Već sada dio programa razvoja Doma zdravlja provodi se kroz različite EU projekte u kojima je ova ustanova ili nositelj ili jedan od partnera.


– Jedan od projekata koji je netom završen, čiji je nositelj bila Primorsko-goranska županija, a partner Dom zdravlja, bilo je opremanje, kako infrastrukturno tako i medicinskom opremom, objekata na otocima s osnovnom namjerom da se smanji potreba dolazaka otočnog stanovništva prvenstveno na specijalističke preglede na kopno, kao i da se poveća dostupnost osobama s invaliditetom u našim objektima. Kroz taj projekt financirano je opremanje objekata u Rabu i Malom Lošinju te na otocima Krku i Cresu. Još uvijek je aktualan projekt vezan uz već spomenute specijalizacije. Naime, putem EU programa Učinkovitost ljudskih potencijala financira se 11 specijalizacija. Završili smo i projekt o prekograničnoj suradnji kojega je nositelj bio Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera, a nekoliko zdravstvenih institucija i fakulteta partneri i taj će nam projekt biti temelj za izradu kriterija za jedinstveni certifikat destinacije zdravlja i kvalitete života, koji naš kraj dodatno može kvalitetnije i međunarodno pozicionirati. Uz pomoć novca iz europskih fondova provodili smo projekt Pravilnom prehranom protiv dijabetesa te projekt Vještine za zdravlje koji se bavio temama poput vještina samopregleda dojki, zdravljem djece i mladih sportaša, dijabetesa i hipertenzije i tehnikama održavanja života (reanimacijom).


Započeli smo i izradu projektnih ideja, a imamo i gotovih projekata za iduće financijsko razdoblje 2021. – 2027. koje ćemo, čim se natječaji otvore prijaviti, u nekim segmentima kao nositelji, u nekima kao partneri. Jedan od njih je projekt mobilnih ambulanti koji će biti vrlo interesantan za područja gdje imamo ili nedostatak zdravstvenog kadra ili povećane udaljenosti između korisnika usluga, primjerice na području Gorskog kotara i otoka, gdje bi s mobilnim, kompletno opremljenim ambulantama moglo doći što bliže korisniku usluga. Izuzetno nam je drago da je taj projekt na naš prijedlog, ušao u popis projekata Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kao nacionalni model. Drugi je tzv. deinstitucionalizacija pružanja zdravstvene zaštite, odnosno omogućavanje da naš zdravstveni kadar u kućama građana pruža određenu razinu usluga u suradnji s drugim zdravstvenim ustanovama. Treći program je razvoj mobilnih aplikacija za veću dostupnost zdravstvenih usluga koju ćemo ponuditi građanima, ovisno o njihovoj životnoj dobi i mogućnostima, kako bismo im približili dostupnost zdravstvene zaštite na daljinu. Idući projekt je projekt s tzv. zelenom notom – nabava električnih vozila za naše patronažne sestre, odnosno zdravstvenu njegu u kući i mobilne palijativne timove, kroz koji želimo pokazati kako možemo biti ekološki osviješteni s obzirom na one potrebe koje su prisutne u tim djelatnostima. Radimo i na nekoliko projekata vezane za edukacijske procese i zdravstvenog i nezdravstvenog kadra, a jedan od projekata u kojima aktivno sudjelujemo je i spomenuta izrada kriterija za certifikat destinacije zdravlja i kvalitete života gdje spajamo i segment zdravstva, ali i obrazovanja, infrastrukture, inovacija, poduzetništva, javnog i privatnog sektora, Sveučilišta, regionalne i lokalne samouprave. Dakle, želimo obuhvatiti širi kontekst svih sektora u našoj regiji kroz jedinstveni projekt tzv.«pametne specijalizacije« na puno širem području, u kojoj zdravstvena industrija nastavlja biti jednom od najznačajnih gospodarskih grana u županiji.


Izvori financiranja


Dom zdravlja PGŽ-a, kao ustanova u sustavu javnog zdravstva, glavninom se financira iz javnih izvora (HZZO, proračuna), no ta su sredstva često nedostatna da bi se zadovoljile sve potrebe i postigao željeni (viši) standard pružanja usluga. Zbog toga je potrebno osigurati i prihode iz dodatnih izvora, poput uključivanja i dobrovoljnog osiguranja većeg broja osiguravajućih kuća, ali i omogućiti korištenje usluga na tržišnom principu.


– Ono što smo mi već unaprijed, neovisno o pandemiji, započeli, a i tijekom pandemije smo nastavili i nastavit ćemo nakon nje, to su naši ugovorni odnosi koje, osim s HZZO-om koje kontinurano zajednički unapređujemo, imamo i s četiri osiguravateljske kuće u segmentu dodatnog osiguranja. Korisnici polica dodatnog osiguranja mogu kod nas ostvariti usluge izvan ugovorenog vremena s HZZO-om. S druge strane, i naša Županija, a i jedinice lokalne samouprave, sufinanciraju određene usluge zdravstvene zaštite u segmentu nadstandarda i tu smo mi prisutni kao pružatelj usluga. Ako govorimo o brojkama, Dom zdravlja PGŽ-a više od 95 posto prihoda ostvaruje pružajući zdravstvenu zaštitu bilo kojim oblikom financiranja. Kroz ugovor s HZZO-om ostvarujemo oko 78 posto prihoda, a gotovo 20 posto drugih prihoda dobivamo, ili putem suradnje/sufinanciranja sa Županijom ili s jedinicama lokalne samouprave, odnosno ugovorima s drugim osiguravajućim kućama, kao i direktnim ugovorima za preventivne i sistematske preglede s tvrtkama ili drugim institucijama. Ono što također pružamo su privatne zdravstvene usluge po našem cjeniku. Svakako želimo iskoristiti sve moguće izvore prihoda kako bismo i podigli razinu zdravstvene zaštite, taj novac investirali u dodatni razvoj i, naravno, stimulirali one koji tu uslugu pružaju.


Važna karika


Najveća zdravstvena ustanova u vlasništvu PGŽ-a i jedan od najvećih domova zdravlja u Republici Hrvatskoj, čiji je rad ionako složen zbog geografske određenosti te brojnih djelatnosti koje obuhvaća, u aktualnoj zdravstvenoj situaciji našao se pred novim izazovima, budući da je ova ustanova značajna karika u lancu borbe protiv pandemije bolesti COVID-19. U tu je borbu Dom zdravlja PGŽ-a uključen doslovno od prvog dana jer je već dan nakon 25. veljače 2020. godine, kada je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj nove bolesti koju izaziva virus SARS-CoV-2, u ustanovi održan prvi zajednički sastanak na temu organizacije službe.


– Nekoliko dana nakon toga osnovali smo radnu skupinu s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ-a i kolegicama i kolegama koncesionarima koja i sada kontinuirano radi na organizaciji, kako pružanja zdravstvene zaštite, a u današnje doba i organizaciji cijepljenja građana. Istovremeno su započeli i sastanci s drugim zdravstvenim ustanovama oko koordiniranog načina međusobne, ali i komunikacije prema građanima te organizacije pružanja zdravstvene zaštite, a u suradnji s Upravnim odjelom za zdravstvo PGŽ-a. U trenutku kada je pandemija prošle godine bila na vrhuncu, organizirali smo i smjenski način rada. Osim rada u ordinacijama, u takav način pružanja usluga uključile su se aktivno i druge djelatnosti, od patronažnih sestara, sanitetskog prijevoza, zdravstvene njege u kući, medicinsko-biokemijskog laboratorija, timova palijativne skrbi … Podatak da se u našoj županiji kontinuirano oko 95 posto zaraženih liječi izvan bolničkog sustava, pokazuje da je uloga Doma zdravlja, te čitave primarne i izvanbolničke zdravstvene zaštite u očuvanju čitavog zdravstvenog sustava izuzetno velika i ovo je prilika zahvaliti svim zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima koji u tom procesu kontinuirano sudjeluju već više od godinu dana.


Još jednom ću istaknuti vrlo kvalitetnu suradnju s drugim zdravstvenim ustanovama, od KBC-a, specijalnih bolnica u Crikvenici i Opatiji, Zavoda za hitnu medicinu, Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo, Ortopedske bolnice Lovran i svih ostalih javnih i privatnih institucija s kojima zajednički sudjelujemo kako u borbi protiv pandemije, tako i u održavanju dovoljno visoke razine dostupnosti zdravstvene zaštite, kaže dr. Mozetič.


​Prebroditi pandemiju


Naravno da je pandemija donijela i nekoliko negativnih segmenata u pružanju zdravstvenih usluga. Djelomično su usporeni procesi preventivnih pregleda ili redovitih pregleda nekih drugih oboljenja, ali, kako kaže ravnatelj primorsko-goranskog Doma zdravlja, kontinuirano prate i unapređuju i taj segment pružanja zdravstvene zaštite.


– Ono što je negativna posljedica pandemije je i njezin utjecaj vezan uz ukupno financijsko poslovanje zdravstvenih ustanova. Pandemija je značajno povećala potrebe za zaštitnim sredstvima, povećala cijene određenih segmenata pružanja zdravstvene zaštite, a istovremeno je pružanje nešto manjeg obima redovitih usluga, dovelo do razlika u prihodima i rashodima. Ali to nije ništa neočekivano i ključna je stvar prevladati i prebroditi pandemiju i biti dostupan građanima, pojašnjava dr. Mozetič, ističući da tu ključnu ulogu imaju – ljudi.


– Sve ovo o čemu smo razgovarali i o čemu ćemo u budućnosti razgovarati – o projektima, o zgradama, opremi… ne bi bilo moguće da nema ljudi koji će to provesti. Ponosan sam na naših više od 800 djelatnika koji rade u Domu zdravlja pružajući uslugu najbolje što mogu u sadašnjim okolnostima, kako bi naši građani što manje osjećali negativne posljedice pandemije. Investicija u ljude je ključna i bit će ključna i u budućnosti, a ono što je nužno je da surađujemo i komuniciramo, ne samo unutar Doma zdravlja nego i s drugim zdravstvenim ustanovama i zdravstvenom administracijom, ali i drugim subjektima, uključujući i one koji su izvan zdravstvenog sustava, zaključuje ravnatelj Doma zdravlja PGŽ-a, dr. Vladimir Mozetič.


Tri modela cijepljenja


Dom zdravlja PGŽ-a ima vrlo veliku ulogu i u organizaciji cijepljenja stanovništva protiv bolesti COVID-19. U suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ-a, zbog specifičnosti županije, uvedeno je nekoliko modela cijepljenja i do sada je cijepljeno nešto više od 30.000 građana.


– Prvi model su tzv. cijepni punktovi kojih u Rijeci imamo dva, a u ispostavama su organizirani sukladno njihovim specifičnostima. Drugi model cijepljenja su velika centri poput sportskih dvorana, koje očekujemo da ćemo u budućem razdoblju i više koristiti, a treći, koji će uskoro biti uveden, cijepljenje je nepokretnih osoba u njihovim domovima putem mobilnih timova i očekujemo da ćemo, sukladno količinama cjepiva, u što kraćem razdoblju cijepiti što veći broj građana. Sigurno da urbane sredine imaju jednu specifičnost, a ostala izdvojena područja, drugu, ali moram istaknuti odličnu organiziranost na samom terenu, kako Doma zdravlja tako i koncesionara i epidemiologa, koji, sukladno specifičnostima određenog područja, obavljaju cijepljenje. Odaziv građana je izuzetno visok i imamo podatke da niti jedna doza cjepiva nije neutrošena. Organizacijski to znači da svaka od ordinacija obiteljske medicine prema planiranoj tjednoj dozi dobije informaciju koliko pacijenata, sukladno kriterijima, može poslati u točno određeno vrijeme na točno određeni punkt i povratne informacije nam govore da su građani zadovoljni postupkom. Naravno, to je organizacijski vrlo zahtjevno i tu se svima u organizacijskom timu i cijepnim timovima ovim putem zahvaljujem. To je kontinuirani proces koji će trajati još dosta dugo, ali upravo je dobra suradnja ključ da cijepljenost bude na visokoj razini, naglašava dr. Mozetič.


Online programi odlično prihvaćeni


U cilju očuvanja zdravlja i podizanja kvalitete života stanovništva, Dom zdravlja organizira i broje druge oblike zdravstvene zaštite poput različitih savjetovališta i centara. Riječ je o Savjetovalištu za prehranu novorođenčadi, Maloj školu dojenja, tečajevima za trudnice te Centru za psihosocijalnu pomoć stradalnicima Domovinskog rata. Unatoč pandemiji, svi dodatni programi koje inače provode i samostalno i u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, i dalje su aktivni.


– Specifičnost koju nam je epidemijsko vrijeme donijelo je da je većina edukacija koje se kontinuirano provode i kroz ovo razdoblje održana online, uz jako dobro prihvaćanje korisnika. Dok god nam ovi uvjeti budu tako uvjetovali, to će biti način kako ćemo sva savjetovanja i dalje provoditi i to iz razloga jer jako dobar odaziv i reakcije korisnica i korisnika usluga, kaže dr. Mozetič.


Nacionalni preventivni programi (NPP) koje Dom zdravlja provodi u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ-a djelomično su bili usporeni u pandemijsko dobra, ali se kontinuirano provode, kao i svi drugi preventivni programi općeg zdravstvenog stanja, kako tjelesnog tako i mentalnog, ali i oralnog zdravlja.


– Suradnja s Nastavnim zavodom, a i direktna komunikacija s građanstvom putem ordinacija primarne zdravstvene zaštite i radiološke djelatnosti koja je jedna od onih koja se odvija nešto usporenije ali i dalje je aktivna, provodi se tijekom cijelog ovog vremena pandemije, pojašnjava naš sugovornik.


Nastavna baza triju fakulteta


Dom zdravlja je i nastavna baza Medicinskog fakulteta, Fakulteta zdravstvenih studija i Fakulteta dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci.


– S obzirom na to da naša komunikacija ide u oba smjera – kako nas prema znanstveno-edukacijskim institucijama, tako i obrnuto, mi smo s našom rasprostranjenošću i velikim brojem djelatnosti s kvalitetnim ljudskim potencijalom i opremom, koje su izuzetno važne za studente svih ovih studija – od razine primarne zdravstvene zaštite do izvanbolničke specijalistike – izuzetno mjesto za edukacijske procese od razine ordinacija do razine dijagnostičkih centara. To čini kvalitetnu pripremu prije ulaska studenata u sljedeću fazu, a to je tercijarni dio, odnosno bolnica. Ta razina suradnje je izuzetno važna, a s druge strane to su nam budući ljudski resursi, što znači da očekujemo da će s upoznavanjem mogućnosti koje pruže Dom zdravlja, dio zdravstvenog kadra ga odabrati kao mjesto svoga rada, a istovremeno nam omogućava da i s drugim zdravstvenim institucijama djelujemo na unapređenju edukacijskih procesa, pojašnjava dr. Mozetič. Važna nam je suradnja i na znanstveno-inovacijskim projektima zbog pravodobne implementacije na svim razinama.


Više od turističke ambulante


U suradnji s jedinicama lokalne samouprave, Dom zdravlja PGŽ-a osigurava i rad dvadeset turističkih ambulanti u priobalju i na otocima. Prošle i ove godine, zbog aktualne pandemije, priprema turističke sezone vrlo je specifična, što stvara i nove izazove u organizaciji rada turističkih ambulanti.


– Mi smo županija i Dom zdravlja koji ima najviše turističkih ambulanti u Republici Hrvatskoj. Do 2019. godine smo imali dvadeset turističkih ambulanti (tada je učinjeno 17.500 pregleda), a tijekom prošle godine bilo ih je otvoreno devet. Ove godine ćemo također raspisati natječaj za 20 ambulanti jer će to biti mjesta gdje će se moći pružati i drugi oblici usluga vezanih uz pandemijsko vrijeme – od testiranja do pružanja pomoći oboljelima. U stalnom smo kontaktu, kako s jedinicama lokalne samouprave tako i s turističkim zajednicama na pojedinim lokacijama, ali i turističkim djelatnicima, od hotelijera do kampera, kako bi i turističke ambulante bile jedno od mjesta gdje se mogu sukladno protokolima pružiti svi oblici zdravstvene zaštite u ovo zahtjevno pandemijsko vrijeme, kaže ravnatelj Doma zdravlja PGŽ-a.