RIJEKA – Do kraja godine planiran je dovršetak prvog dijela projekta Studijsko istraživanje klimatskih promjena u Europskoj uniji, u kojem Prva sušačka hrvatska gimnazija sudjeluje kao partner. Učenici Prve sušačke hrvatske gimnazije (PSHG), kao i njihovi kolege iz Galwaya u Irskoj i Rianxa u Španjolskoj, prikupljaju podatke o ugroženim vrstama, svatko za svoje podneblje, te će u tri godine proučiti 243 ugrožene vrste, odnosno 81 vrstu u svakoj zemlji.

Učenici izrađuju kartice za svaku vrstu s podacima o životinji ili biljci, ali i predlažu mjere oporavka za ugrožene vrste.

Edukacija i zabava

Planirano je da prvih 27 kartica s ugroženim vrstama Primorsko-goranske i Istarske županije bude objavljeno u časopisu Meridijani u studenom, a do kraja godine sušački gimnazijalci i profesorice pripremit će edukativni i zabavni videomaterijal koji će biti prikazan na HRT-u kako bi široj javnosti približili navedenu temu. U projektu sudjeluje 40-ak učenika PSHG-a s timom mentora – profesoricama Ivanom Josipović Florijan, Milvanom Pavletić, Majom Matejčić Šimić te psihologinjom Linom Debelić, a koordinatorica je Sanja Turčić Padavić, profesorica engleskog i španjolskog jezika.

Profesorica Turčić Padavić kaže da su ih omele pandemijske okolnosti, pa su neke aktivnosti prolongirane, ali se nadaju da će situacija biti bolja.

– U kolovozu smo kolegice i ja bile u Rianxu da vidimo lokalitete koje će, nadamo se, ako prilike dozvole, posjetiti i naši učenici – oporavilište za ptice, nacionalne parkove i drugo. Istraživanja u tri zemlje koordiniraju Galway Community College, ekološka nevladina organizacija Irish Wildlife Trust te Instituto de Educacion Secundaria Felix Muriel i Galicijsko prirodoslovno društvo, a naša škola i ekološka nevladina organizacija Eko Kvarner u Rijeci sudjeluju kao partneri. Cijeli projekt vrijedan je oko 336 tisuća eura, kaže Sanja Turčić Padavić.

U planu monografija

Na istraživanju zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta s učenicima radi profesorica biologije Ivana Josipović Florijan koja priprema radne materijale te nadzire napredak učenika.

– Učenici sami izrađuju kartice s detaljima o vrsti, a ja ih zatim pregledam te uputim na daljnju obradu i pregled drugim biolozima i ekolozima. Učenici proučavaju sistematiku vrste, ali i opće značajke, rasprostranjenost te životne navike životinja. Veći je naglasak na ugroženosti vrste, a učenici moraju također osmisliti i dati prijedloge kako ćemo bolje zaštititi biljke i životinje; na koji način ćemo se integrirati u njihov okoliš, a da ih ne uništavamo ili oštećujemo, opisuje Josipović Florijan. Na kraju projekta planirana je i objava monografije sa svim vrstama koje su obrađene u Hrvatskoj, Irskoj i Španjolskoj.

Ako pak govorimo šire o klimatskim promjenama, profesorica geografije Maja Matejčić Šimić kaže da je toj temi, s novom kurikularnom reformom, posvećeno skoro cijelo polugodište u trećem razredu predmeta geografije.

– Učenici uče o svim aspektima klimatskih promjena, od onih prirodnih pa do onih koje su ubrzane ljudskim djelovanjem. Svaki nastavnik poučava na svoj način, ali mislim da učenicima postaje jasnije o čemu se radi kad im se pokaže utjecaj ljudskog djelovanja u proteklih 150 godina, koliko se ubrzao taj inače prirodni proces. Pojedinac možda ne može napraviti puno u kontekstu klimatskih promjena, ali svatko može barem malo doprinijeti, zaključuje Maja Matejčić Šimić.

Motivirane znatiželjom

​Među 40-ak učenika koji sudjeluju u projektu su i učenice drugog razreda PSHG-a – Klara Šutalo i Fani Šafar. Klara se uključila kako bi više saznala o navedenoj temi.

– Željela sam se informirati, ali i svoju okolinu. Naučiti nešto novo o klimatskim promjenama, rekla nam je.

Fani je također željela saznati više, a posebno ju zanima ekologija.

– Volim saznati nove stvari, a posebno me zanima problem ugroženih vrsta, opisala nam je Fani Šafar.