Sve "duplo"

Provjerili smo kako u riječkoj trgovini funkcionira dvojno iskazivanje cijena u eurima

Aneli Dragojević Mijatović

U dućanu u Škurinjama jučer nije bilo gužve, niti problema koji bi moguće bili povezani s »duplim« cijenama / Snimio Vedran KARUZA

U dućanu u Škurinjama jučer nije bilo gužve, niti problema koji bi moguće bili povezani s »duplim« cijenama / Snimio Vedran KARUZA

Samo poneki kupac pomisli da je cijena iskazana u eurima zapravo u kunama, odnosno pomisli da je cijena proizvoda niža, te su za sladoled koji je 3 eura neki, navodno, mislili da je 3 kune pa su natrpali kolica, dok nisu došli do blagajne i shvatili da su pogriješili



 


RIJEKA – Dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima već je počelo, a među prvima koji su s time krenuli trgovački je lanac Konzum, koji smo posjetili jučer na riječkim Škurinjama. Kao što su iz kompanije već ranije izvijestili, dvojno iskazivanje cijena, koje je zasad dobrovoljno, krenulo je još prošli tjedan, a konkretno je u ovoj trgovini etiketama na kojima uz kunsku stoji i eurska cijena oblijepljen veći dio artikala. Do kraja srpnja, dakle, kroz nekih desetak dana, cijeli će asortiman u svim Konzumovim prodavaonicama biti, uz kunske, »pokriven« i cijenama iskazanim u eurima. Konzum je, dakle, u cijelu priču ušao dosta prije obveznog zakonskog roka za iskazivanje dvojnih cijena, koji kreće 5. rujna.


I na računu su vidljivi iznosi u kunama i eurima / Snimio Vedran KARUZA

I na računu su vidljivi iznosi u kunama i eurima / Snimio Vedran KARUZA


Akcijske cijene


U praksi to izgleda tako da je na svakoj etiketi uz kunsku navedena i cijena u eurima, preračunata po fiksnom konverzijskom tečaju od 7,53450 kuna za euro, koji je također istaknut uz cijene, kako bi kupci koji možda ne znaju tečaj po kojem ulazimo u eurozonu na licu mjesta mogli preračunati i provjeriti cijene. Npr. mladi krumpir stoji 4,99 kuna, odnosno 66 centi. Cifru u kunama treba, dakle, dijeliti sa 7,53450 da bi se dobio iznos u eurima, koji se potom zaokružuje na dvije decimale. Upravo stoga, kod povratnog procesa, odnosno ako netko krene množiti iskazanu cijenu u eurima, ovdje 0,66, sa 7,53450, može doći do odstupanja – tumače i u trgovini – nekad na više, a nekad na niže, zbog ranijeg spomenutog zaokruživanja. Uglavnom, kreće se od kuna, od kunske cijene, koja se dijeli… Nadalje, ako je riječ o akcijskim cijenama, i one su preračunate u eure, a uz njih stoji i redovna cijena, također preračunata u eure i cente. I na računima su vidljivi iznosi artikala u kunama i eurima, te konačni zbir.


Danijel Čučković / Snimio Vedran KARUZA

Danijel Čučković / Snimio Vedran KARUZA


Jednima je euro pozitivna promjena, drugi žale za nacionalnom valutom



 


O uvođenju eura, dvojnim cijenama, ali i cijenama općenito, koje već rastu, nevezano za uvođenje eura, pitali smo Riječane koji su baš krenuli u šoping na Škurinjama ili se iz njega vraćali. Tako Danijel Čučković, mesar iz Marinića, kaže da je njemu sve jasno.


– Fiksni tečaj je 7,53, to znamo preračunati, i to je to. Nemam neko određeno mišljenje o uvođenju eura, ali možda ćemo malo bliže biti Nijemcima i Francuzima po standardu pa će onda biti bolje. Što se tiče rasta cijena, vjerojatno ćemo se cijenama izjednačiti s onima u eurozoni, ali kako skaču cijene tako trebaju ići i plaće i penzije gore. Tu je problem. Kao poduzetnik, znam da je rujan rok za obvezno iskazivanje dvojnih cijena, uskoro ćemo i mi s tim krenuti, ali to je više-manje posao programera, nije to sad nešto tako komplicirano, kaže Čučković.


Nediljko Milardović iz Rijeke, po zanimanju inženjer građevine u mirovini, kaže da se veseli tome da se priključimo ostaloj europskoj zajednici kao narod koji tu pripada.


– Ne smeta me dvojno iskazivanje cijena, to je normalno u ovom periodu. Imam pozitivno mišljenje o euru. Možda će dići donekle cijene na početku, ali mladim će ljudima omogućiti da se lakše bave biznisom, opskrbe kreditom i ostalo. Lakši će im biti život. A trgovci ionako mijenjaju cijene kako ih volja, kaže Milardović.


Ana Jakovac, ekonomistica iz Rijeke, kaže da žali za kunom.


– Radije bih da kuna ostane naša valuta. Uvođenje eura nam je nametnuto, nije bilo referenduma ni ničega. To su nam stavili i sad moramo tako, što možemo promijeniti. Morat ćemo se prilagoditi, što nam drugo preostaje. Što se tiče rasta cijena, nitko to ne voli, nikome nije drago. Trebala bi u skladu s cijenama rasti i primanja, a koliko je to u skladu, ne bih rekla da je. Sigurna sam da će zbog eura dodatno rasti cijene, odnosno da će ih zaokruživati na više, ističe Jakovac.

U dućanu jučer nije bilo gužve, niti problema koji bi moguće bili povezani s »duplim« cijenama. Ništa u biti ne daje ni naslutiti da je neka velika promjena u tijeku, vjerojatno zato što za kupce zasad i nema prave promjene u smislu valute plaćanja. I dalje se, naravno, plaća u kunama, kuna je službena valuta sve dok je 1. siječnja 2023. formalno ne zamijeni euro. I tada će se još puna dva tjedna, uz eure, moći koristiti i kune, ali će se u trgovinama uzvraćati samo euri. To su ta dva tjedna »tranzicije« kojih se navodno trgovci najviše boje, jer će praktički funkcionirati kao mjenjačnica. Potreban će biti poseban program, educirani blagajnici, na što se već sada spremaju. A nakon toga – samo euro.


Nediljko Milardović / Snimio Vedran KARUZA

Nediljko Milardović / Snimio Vedran KARUZA


Čuvar vrijednosti


No, građani su ionako već navikli na euro, koji je već dugo čuvar vrijednosti, valuta štednje, valuta u kojoj se iskazuju veće cijene, poput nekretnina, automobila… Prije nam je »back up« valuta bila njemačka marka, a otkad je uveden, to je euro. Sada nam ta valuta, koja je cijelo vrijeme »tu negdje u pozadini«, postaje i službena… Iako u samom dućanu nismo uspjeli »iskopati« nikakvu anegdotu jer je sve teklo mirno, a s novinarima su ionako svi oprezni i na distanci, vani, u neslužbenom razgovoru s nekim kupcima, građanima, čuli smo da nesporazuma ipak bude, pa se tako poneki kupac zabuni i pomisli da je cijena iskazana u eurima zapravo u kunama, odnosno pomisli da je cijena proizvoda znatno niža, zato što su cifre u eurima općenito manje, jer je euro jači… Recimo za sladoled koji je 3 eura, neki su navodno mislili da je 3 kune, pa natrpali kolica, dok nisu došli do blagajne i shvatili da su pogriješili… Naravno, mogli su odustati od kupnje. No, to i jest cilj pripreme: da se ljudi naviknu na manje cifre (one u eurima, jer je euro jači) koje ne znače i manju vrijednost.


Ana Jakovac / Snimio Vedran Karuza

Ana Jakovac / Snimio Vedran Karuza


Cilj pripreme je da se ljudi naviknu na manje cifre (one u eurima, jer je euro jači) koje ne znače i manju vrijednost / Snimio Vedran KARUZA

Cilj pripreme je da se ljudi naviknu na manje cifre (one u eurima, jer je euro jači) koje ne znače i manju vrijednost / Snimio Vedran KARUZA


 



Snimio Vedran KARUZA