PRORAČUN POVEĆAN ZA 53,8 MILIJUNA Županijska skupština prihvatila rebalans, oporba napustila sjednicu

Snimio Vedran KARUZA

Predstavnici HDZ-a, Akcije Mladih, Živog Zida i Mosta napustili su sjednicu nakon rasprave o rebalansu proračuna, tijekom koje su odbijeni svi njihovi amandmani, na poziv Marija Alempijevića iz Akcije Mladih. U klupama je ostao nezavisni Hrvoje Burić, čiji glas je, uz SDP-ovu koaliciju, bio dovoljan za izglasavanje rebalansa

RIJEKA Rebalans proračuna Primorsko-goranske županije za 2018. godinu, zajedno s projekcijama za naredne dvije godine, usvojen je većinom glasova županijskih vijećnika, nakon što je oporba napustila današnju sjednicu županijske Skupštine.

Izmjene proračuna predložene su ponajprije zbog viška sredstava iz 2017. godine, te njihovog prijenosa u tekuću proračunsku godinu, u iznosu od čak 47,5 milijuna kuna, od čega višak županije iznosi 21,4 milijuna kuna, a višak njenih proračunskih korisnika 26,1 milijun kuna.

Osim prijenosa navedenih neutrošenih sredstava rebalans je pripremljen i zbog potreba usklađenja visine i strukture sredstava za financiranje decentraliziranih funkcija s odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim financijskim standardima, potreba korekcije planiranih prihoda, kako izvorno županijskih, tako i prihoda proračunskih korisnika, temeljem dosadašnje naplate, odnosno procjene o naplati prihoda konsolidiranog županijskog Proračuna do kraja 2018. godine, te potreba izvršenja prenamjena unutar programa, aktivnosti i projekata kod proračunskih korisnika.

Ukupno je proračun povećan za 53,8 milijuna kuna, koje uz navedenih 47,5 milijuna sredstava prenesenih iz prošle proračunske godine, čini i 6,6 milijuna kuna od povećanih prihoda i primitaka, koliko projekcije pokazuju da će biti naplaćeno do konca godine u odnosu na planirani proračun.

Višak županije od 21,4 milijuna kuna bit će podijeljen na tridesetak projekata i aktivnosti, od ulaganja u školske zgrade, preko projekata poput Male barke, kojom se revitalizira pomorska baština, zdravstva, sporta, sve do mrtvozorničkih poslova, u iznosima od nekoliko desetaka tisuća, do maksimalnih 750 tisuća, koliko je namijenjeno projektu Artvision. Što se tiče viška sredstava u budžetima proračunskih korisnika, on će biti raspoređen u skladu s njihovim potrebama i obavezama.

Oporba je na prijedlog rebalansa imala više amandmana, pa je tako HDZ predložio da se povećaju izdaci za Hospicij »Marija Krucifiksa Kozulić«, za 50 tisuća kuna, na ukupno 350 tisuća kuna, zbog sve većeg broja korisnika palijativne skrbi u hospiciju.

Ujedno, HDZ je predložio da se umanje sredstva za projekt revitalizacije kulturne baštine kompleksa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka smanji za 50 tisuća kuna, sa predviđenih 250 tisuća na 200 tisuća kuna.

Akcija Mladih(AM) i Živi zid(ŽZ) tražili su povećanje sredstava za Kreditiranje poduzetništva, te subvencije trgovačkim društvima i poljoprivrednicima za 900 tisuća kuna, te potpore županijskim sportskim savezima za rad s mlađim uzrastima u iznosu od 100 tisuća kuna, uz smanjenje izdataka za razvoj integralnog sustava gospodarenja otpadom, odnosno nastavka izgradnje i opremanja Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina u iznosu od milijun kuna.

AM-ŽZ: Kapitalna pomoć Ekoplusu predstavlja bacanje novca

– Uprava Ekoplusa u svom dosadašnjem radu apsolutno ničim nije dokazala da je sposobna upravljati za Primorsko-goransku županiju iznimno bitnim projektom izgradnje Marišćine, te smatramo da je kapitalna pomoć u iznosu milijun kuna ovom trgovačkom društvu dok njime upravlja ova uprava bacanje novaca. Prema podacima Financijske agencije, na kraju ožujka ove godine blokirani poduzetnici iz PGŽ dužni su čak 700 milijuna kuna, a Primorsko-goranska županija u svom proračunu izdvaja za aktivnosti kreditiranja poduzetništva izvan javnog sektora samo oko 900 tisuća kuna. Ovim amandmanom predlažemo dodatnih 900 tisuća za subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora te vraćamo potporu županijskim sporstkim savezima za rad s mlađim uzrastima koja je ovim prijedlogom izmjena i dopuna proračuna bila smanjenja za sto tisuća kuna, obrazložio je predsjednik kluba AM-ŽZ.Ovaj je amandman, zajedno s još nekoliko drugih prijedloga Akcije Mladih, Živog Zida i Mosta odbijen, nakon čega je Alempijević pozvao sve oporbene vijećnike da napuste sjednicu Skupštine, što su oni i učinili, s iznimkom Hrvoja Burića, koji je jedini ostao u klupama u kojima sjede oporbeni vijećnici, te svojim glasom omogućio prihvaćanje rebalansa. Tijekom rasprave Burić i ostatak oporbenih vijećnika u više su se navrata sukobili oko toga tko je, kada i kako dao potporu SDP-ovoj koaliciji, i to ne samo u županijskoj Skupštini, već i u riječkom Gradskom Vijeću, uz uzajamne optužbe za nedosljednost. Oštru raspravu, prilično neočekivano, izazvalo je i Izvješće o radu župana u prošloj godini, i to na relaciji Dinko Beaković(HDZ) – vladajuća koalicija.

Iako je riječ o dokumentu koji se skupštinarima predočuje pro forma, radi ispunjenja zakonskih obaveza, Beaković je prilično burno reagirao, iznijevši niz optužbi na račun župana i vladajućih struktura županije, za namještanje javnih natječaja, nepotizam pri zapošljavanju u županijskim tijelima, ustanovama i trgovačkim društvima, što je pak izazvalo jednako burne reakcije vladajućih, od članova skupštine, do župana. Prijetilo se Beakoviću i tužbama, no on je ostao pri svojim tvrtnjama.

Pred sam početak sjednice održana je konferencija za novinare oporbenih stranaka, čiji predstavnici su zatražili sazivanje tematske sjednice Skupštine na kojoj će se razmatrati rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina i tvrtke Ekoplus koja upravlja centrom.O radu centra i Ekoplusa postoje brojna otvorena pitanja na koja javnost mora dobiti odgovore. Kakvo je stanje s okolišnom dozvolom, nedostacima na tehničkom pregledu, kapaciteta postrojenja, odakle dolaze neugodni mirisi, što je s prijevozom otpada i tako redom, rekla je Petra Mandić iz Mosta.Bojan Kurelić je dodao kako postoje značajni prekršaji tvrtke Ekoplus, vezani uz postupanje s otpadom, ispuštanje kontaminirane vode u podzemlje i potpisivanje štetnih ugovora. – Zbog svega toga zahtijevamo sazivanje posebne sjednice Skupštine, rekao je Kurelić.

Ja sam županijski vijećnik i stojim iza svega što sam rekao. I prije sam upozoravao na namještene natječaje pa se sve pokazalo točnim, kazao je Beaković.

Alempijević upozorio na nasipavanje mora na Kostabeli

Na aktualnom satu Mario Alempijević iz Akcije Mladih upozorio je na nasipavanje mora na gradilištu turističkog kompleksa Kostabela, kojim je, prema snimkama iz zraka koje je pokazao, ukupna površina parcele povećana za procijenjenih dvadesetak posto.

Odgovorila mu je pročelnica upravnog odjela za pomorstvo Nada Milošević, kazavši kako je koncesiju na pomorskom dobru za Kostabelu izdala država, ali i da će županija tražiti od resornog ministarstva, Grada Rijeke i Lučke kapetanije točne podatke o koncesiji i dozovolama za nasipavanje.

Ukoliko ne postoji dozvola za takvo nasipavanje, tražit ćemo od nadležnih institucija da se počinitelj kazni, a ako dozvole postoje, svakako nas zanima tko ih je i zašto izdao, rekla je MiloševićMarko Mataja Mafrici postavio je pitanje tko je pisao Lex LNG, u svjetlu događanja oko Lex Agrokora i činjenice da je sada već bivša ministrica Martina Dalić bila nadležna povjerenstvu za LNG terminal na Krku. Dožupan Marko Boras Mandić odgovorio je kako će Vladi uputiti upit o autorima Lex LNG-a.

Nadam se da ćemo dobiti odgovor na to od Vlade prije nego od portala Index.hr, rekao je Boras Mandić.

Dožupana je tijekom aktualnog sata prozvao HDZ-ov Dinko Beaković, i to zbog Boras Mandićeve izjave da se protiv fašizma treba boriti ili puškom ili zakonima.

Je li dožupan svjestan da, kada u nekog uperiš pušku, uperi i on pušku u tebe. Kako će on odrediti tko su fašisti? Hoće li otvarati logore. Ja sam bio na koncertu Marka Perkovića Thompsona, pa hoće li i mene svrstati u tu kategoriju, pitao je Beaković. Boras Mandić mu je odgovorio kako definicija fašizma odavno postoji.

Kako ste se vi tu prepoznali, ne znam. Protiv fašizma borili smo se i 1941. godine, kada je nadirao sa zapada i 1991., kada je nadirao s istoka. I da, unatoč svim naporima da se očuva mir, naši branitelji 1991. morali su se boriti puškom protiv fašizma. Moramo se prije svega boriti zakonima, koji u niti jednoj europskoj zemlji ne dopuštaju veličanje fašizma na bilo koji način, rekao je Boras Mandić.