RESURS IZNIMNE VRIJEDNOSTI

Prihod od pomorskog dobra u PGŽ-u gotovo 15 milijuna kuna. Najviše uplaćuju vlasnici brodica i jahti

Barbara Čalušić

Najveći dio ostvaren je od naknade za koncesiju čiji je davatelj hrvatska Vlada (5,5 milijuna kuna), od naknade čiji je davatelj PGŽ ostvareno je 3,5 mil. kuna, a 4,6 mil. kuna čine naknade za upotrebu pomorskog dobra koje plaćaju vlasnici brodica i jahti



RIJEKA – Na pomorskom dobru Primorsko-goranske županije lani je ostvaren prihod u iznosu od 14,7 milijuna kuna. Najveći dio ostvaren je od naknade za koncesiju čiji je davatelj hrvatska Vlada, a to je 5,5 milijuna kuna, dok je od naknade čiji je davatelj PGŽ ostvareno 3,5 milijuna kuna.


– Od 15 milijuna kuna koje su reinvestirane, najveći dio, gotovo devet milijuna kuna, usmjeren je prema poticanju rada županijskih lučkih uprava, investicije u lučku gradnju, podgradnju i održavanje pomorskog dobra, kazao je na jučerašnjoj redovitoj tjednoj konferenciji za novinare zamjenik župana Vojko Braut.


Ostatak prihoda koji se odnosi na koncesije odnosi se na sredstva od naknada koju za upotrebu pomorskog dobra plaćaju vlasnici brodica i jahti te koji je prošle godine iznosio 4,6 milijuna kuna.




U 2021. godini izdano je osam novih koncesija te je sa svibnjem 2022. godine na snazi ukupno njih 113. Utvrđeno je nešto manje od 400 kilometara ili 32,18 posto granica pomorskog dobra, a u postupku utvrđivanja su dodatna 184 kilometra ili 15 posto. Braut je istaknuo da se 50 posto od ukupnih utvrđenih granica pomorskog dobra u Hrvatskoj nalazi u PGŽ-u.


Županija je također dala suglasnost ravnatelju Županijske uprave za ceste za sklapanje ugovora za sanaciju lokalne ceste 58118 lokalitet Lič, u iznosu od 1,9 milijuna kuna, lokalne ceste 58095 dionica Melin-Kimen u iznosu od 1,5 milijuna kuna, lokalne 58103 lokalitet Artatore 1,4 milijuna kuna te za sanaciju kolnika, oborinske odvodnje i nogostupa na županijskoj cesti 5020 lokalitet Gornji Turki u iznosu od 2,5 milijuna kuna.


Mrtvaška


Upitan oko situacije u luci Mrtvaška, Braut je jučer izjavio da je predstavnik mještana Ilovika indirektno priznao sudioništvo u maskiranom upadu u zonu gradilišta kada je razbijena rampa na ulazu.


– Situacija je svima poznata. Jasno smo komunicirali što je sve dosad učinjeno oko projekta izgradnje. Svi zahtjevi tzv. predstavnika građana su usvojeni, a problem je u tome da svaki put kad mi prihvatimo njihove zahtjeve, oni dođu s novima. Ono što oni traže, to je vraćanje brodske linije 311 u luku Mrtvaška, koje nije u našoj ingerenciji, a to je i nemoguće s obzirom na to da se radi o gradilištu. Svi smo bili svjedoci njihovog skupa pred Županijskom skupštinom gdje se pojavilo najmanje Ilovčana, a više drugih ljudi koje su oni pokupili po putu i čija je ikonografija na prosvjedu, s obzirom na pjesme i poruke koje su tamo slane, isto bila sporna. Pridružili su im se neki članovi Županijske skupštine vođeni populizmom. Moram istaknuti da je ovo sumrak pravne države, kada jedna ustanova s javnim ovlastima kao što je Županijska lučka uprava ne može ući na gradilište projekta vrijednog 80 milijuna kuna i koji služi ne samo stanovnicima Ilovika, već otočanima cijelog sjevernog Jadrana i sjevernodalmatinskih otoka. Mogu vam reći da je posljednje što se dogodilo bio upad na gradilište neidentificiranih osoba, a koji je na kraju priznao samozvani glasnogovornik građana Ilovika, gospodin Radoslović, gdje je njih sedam ili osam upalo s fantomka na gradilište i srušilo rampu na ulazu. To je ispod svake razine, a ja bih rekao i kazneno djelo. To je samo jedan od niza incidenata nakon višestrukih napada na ravnatelja ŽLU-a Mali Lošinj, rekao je Braut, i dodao da je PGŽ pokrenuo određene pravne radnje protiv nepoznatnih počinitelja. Prema njegovim riječima, PGŽ je ustrajan u nastavku ovog projekta i cilj je da njegova gradnja počne.


– Da su radovi na luci Mrtvaška započeli na vrijeme, linija bi već plovila istim putem. Ovo nije više građanski aktivizam, već čisto podrivanje pravne države, naglasio je Braut.


Plan razvoja sporta


U PGŽ-u je u tijeku javno savjetovanje o Planu razvoja sporta Primorsko-goranske županije i Planu razvoja tehničke kulture 2022.-2027. Resorna pročelnica Sonja Šišić pozvala je sve građane da do 13. lipnja ove godine sudjeluju s prijedlozima i mišljenjima, a izvještaj o javnom savjetovanju bit će objavljen 28. lipnja, da bi potom bio upućen Županijskoj skupštini na usvajanje.


– Plan razvoja sporta počiva na tri stupa: jačanje rekreacije, poticanje vrhunskih rezultata te suradnja sporta i gospodarstva, dok se razvojem tehničke kulture potiče ravnomjerni razvoj djelatnosti na području županije, obrazovani građani sa STEM vještinama i cjeloživotno obrazovanje te inovacije u službi gospodarstva i zelene tranzicije, a unatoč tome što nije zakonska obveza, PGŽ je još 2017. godine donio prve strategije razvoja sporta i tehničke kulture, istaknula je Šišić.


Svjetska razina ATRAC-a


Predstavljen je i Izvještaj godišnjeg plana rada ustanove Jadranski edukativno- istraživački centar za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora (ATRAC) za 2021. godinu. Ravnatelj te Ustanove Vedran Martinić rekao je da je, unatoč pandemiji, vidljivost ATRAC-a podignuta na svjetsku razinu.


– Osnovani smo prije sedam godina s primarnom namjenom da educiramo sve one koje su uključeni u sustave pripravnosti i reagiranja na iznenadna onečišćenja mora. Prošla je godina za nas bila značajna jer smo vidljivost ATRAC-a podigli na globalnu razinu tako što smo pozvani dva puta u misiju Ujedinjenih naroda u Libanonu i Siriji radi saniranja onečišćenja. Nastavljena je suradnja sa svim jadranskim državama te smo prisutni u svim državama na obalama Jadrana, a pokrenuta su tri europska projekta koja su odobrena za financiranje, rekao je Martinić, ističući da je ATRAC jedna od četiri organizacije na Mediteranu koje imaju ugovor s UN-om.