Jedino rješenje bio bi dvosmjerni promet i pločnik, no to nije moguće zbog skromnih dimenzija podvožnjaka. Grad i Rijeka promet poduzet će »vatrogasne mjere« u vidu novog, hrapavog sloja asfalta i većeg ograničenja brzine
RIJEKA » Treba li čekati da netko izgubi glavu ili dijete nastrada pod kotačima automobila, pa da konačno netko nešto napravi s podvožnjakom? Ovo je pitanje zadnjih dana bilo najvažnije u facebook raspravama o temi podvožnjaka, koji se nalazi na križanju Labinske, Ulice braće Cetina i Ante Pilepića, na neslužbenoj graničnoj crti između Zameta i Kantride. Povod je prometna nezgoda u kojoj je prošlog tjedna teže nastradala žena točno na cesti ispod željezničke pruge. U stvari se nije dogodilo ništa neobično za ovu lokaciju. Automobil je proklizao, izgubio kontrolu, udario pješaka, koji nije ni mogao nigdje pobjeći, jer je u podvožnjaku taman toliko mjesta za prolaz jednog automobila, a pješaci praktično nemaju nikakvu zaštitu.
Već desetljećima je ovdje opasnost u prometu povećana zbog niza faktora. Od skliskog kolnika s nagibom u oštrom zavoju, preuske ceste omeđene masivnim kamenim zidom kraj koje nema mjesta za pješački trotoar, pa sve do nepridržavanja prometnih propisa i signalizacije, jer mnogi prebrzo voze i ne poštuju ograničenje od 20 kilometara na sat, dok drugi često odlučuju proći kroz žuto svjetlo na semaforu, nerijetko i na crveno. Kad se tome pridoda činjenica da ovim mjestom svakodnevno prolazi na stotine djece iz OŠ Kantrida, jasno je odakle ogorčene reakcije Riječana. Zbog svega je svojedobno potpisivana i peticija građana, ali bez posebnog uspjeha, a sada se traži od gradskih vlasti da poprave prometnu situciju kod nadvožnjaka. Jedna od ideja, koja doista ne bi gotovo ništa koštala, jest i uvođenje semafora za pješake, koji bi u određenim vremenskim intervalima dobili pravo prvenstva prolaza kroz cestovni tunelčić smješten ispod željezničke pruge, praktično jedine pješačke veze između tog dijela Kantride i Zameta.
Novi sloj asfalta
Na pitanje hoće li se nešto uskoro promijeniti i poboljšati, rukovoditelj prometa iz Rijeka prometa, Danijel Frka, naglašava kako bi neke mjere doista mogle biti uskoro provedene.
Mislim da semafor za pješake nije dobro niti izvedivo rješenje, takvo što nigdje nismo uveli. Vjerojatno bismo u tom slučaju imali još više prolazaka vozila kroz crveno ukoliko bi ovi čekali, a pješaka ne bi bilo. Problem je i što je to vrlo prometna cesta, a njezino zatvaranje također nije opcija. U ovim uvjetima nešto više teško možemo učiniti, zaključuje Danijel Frka.
– Rijeka promet i Grad Rijeka imaju u programu održavanja predviđeno uređenje završnog habajućeg sloja asfalta na dijelu kroz tunel koji spaja Ul. braće Cetina i Labinsku, ohrapljivanjem i kasnije preasfaltiranjem predmetne površine, čemu će se pristupiti u što skorijem roku, odnosno početkom naredne godine. Zbog uočenih prolaza vozača kroz crveno svjetlo, zatražit će se od Prometne policije pojačani nadzor na toj lokaciji. Također će se predložiti dodatna postava prometnog znaka s ograničenjem brzine od 10 kilometara na sat, ističe Frka, koji dodaje kako je cestovni podvožnjak ispod željezničke pruge jedan od starijih građevinskih objekata željezničke infrastrukture u gradu, kao i da zbog njegovih skromnih dimenzija podvožnjakom nije moguće organizirati dvosmjerni promet. Njegova visina od samo 2,2 metra na najvišem dijelu uvjetuje da osobna vozila moraju voziti sredinom kolnika zbog čega je promet uređen na način da se prolazak vozila regulira semaforom. Jednako, zbog nedostatka prostora nije izgrađen nogostup.
– U cjelini uzevši, uvjeti za prometovanje vozila ovdje su nepovoljni te je regulacija prometa putem semaforskog uređaja jedino moguće rješenje. Bitno je da se vozači drže propisa. Uvjeti prometa tamo doista jesu zahtjevni, ali je sve u redu ako se signalizacija poštuje, naglašava Frka.
Odgovornost vozača
U Gradu Rijeci imaju projektno rješenje za ovaj problem, a ono je dio projektne dokumentacije za izradu dvokolosječne pruge kroz Rijeku. Na mjestu podvožnjaka predviđena je izgradnja dvotračne ceste s obostranim pločnicima i to je nedvojbeno adekvatno i dugoročno rješenje za sigurnost prometa na ovoj lokaciji. Problem je samo što još uvijek nitko ne zna kada bi projekt dvokolosječne pruge mogao krenuti u realizaciju. To se sigurno neće dogoditi još najmanje nekoliko godina, a i tada je prioritet ulaz željeznice u Rijeku, odnosno dionica od Škrljeva do glavnog željezničkog kolodvora. Možda bi u prioritete, ukoliko je moguće, trebalo staviti i izgradnju nove ceste s dvije trake na mjestu današnjeg podvožnjaka. Kako god bilo, na kvalitetno rješenje problema čekat će se još godinama, a dotle je najvažnije da svi sudionici u prometu budu dodatno oprezni na ovoj lokaciji. To se posebno odnosi na vozače, problem prebrze vožnje i prolaz kroz crveno svjetlo na semaforu.
