Djelić povijesti

Nova knjiga dr. sc. Željka Heimera: U monografiji iznio argumente o povijesnoj riječkoj trobojnici

Jakov Kršovnik

Foto Ana Križanec

Foto Ana Križanec

Povijesna zastava danas nije službena zastava Grada, već svečana zastava Grada Rijeke: trobojnica vodoravnih pruga tamnog karmina, zlatnožute boje i ultramarina



Mislim da je ova neponovljiva riječka priča nepresušan izvor za istraživače, povjesničare i sve ljubitelje našega grada. Jer, upravo je priča o riječkoj zastavi, priča o riječkoj povijesti, kao što ćete i vidjeti iz ove monografije.


Također, riječku zastavu od drugih izdvaja što je Rijeka kratko razdoblje bila u statusu suverene države pa je riječka zastava bila zastava međunarodno priznate države, reći će uvodno Danko Švorinić na predstavljanju monografije dr. sc. Željka Heimera »Zastave Rijeke – monografija 200 godina borbe grada za pravo na svoju zastavu«.





Knjiga je objavljena u izdanju udruge Slobodna Država Rijeka i donosi povijest riječke zastave, kao i mnogih drugih zastava koje su korištene u Rijeci: zastave pomorskih vlasti, brodarske zastave, sportske, vatrogasne, lovačke, kao i zastave postrojbi iz Domovinskog rata koje su se pridružile obrani domovine iz Rijeke.


Tu su i druge zastave: zastava Trsatskog svetišta, Riječkog karnevala, ali i, na primjer, zastave riječkih dječjih vrtića, koje su autoru Željku Heimeru posebno drage, kako je rekao na predstavljanju.


Povijesna zastava


Autor je na predstavljanju, održanom u prostorijama Muzeja grada Rijeke, popularnoj Kockici pored Guvernerove palače, također istaknuo da je u monografiji želio sakupiti i prikazati argumente za riječku povijesnu zastavu trobojnicu koja danas nije službena zastava Grada, već svečana zastava Grada Rijeke: trobojnica vodoravnih pruga tamnog karmina, zlatnožute boje i ultramarina.


Na sredini zastave nalazi se povijesni grb Grada Rijeke.



– Riječku trobojnicu nužno je prihvatiti kao dio hrvatskog veksilološkog korpusa i hrvatske simboličke baštine, iako ta trobojnica nesumnjivo čini baštinu drugih naroda koji su izgrađivali Rijeku.


Naravno, Riječanima je ta povijesna zastava prilično poznata, a meni je u monografiji želja bila sakupiti i prikazati argumente, kao i povijesne izvore i odluke, pravila i dokumente koji određuju riječku zastavu trobojnicu, kazao je autor dr. sc. Željko Heimer.



Posljednja zastava koja je »ušla« u knjigu je zastava Rijeke prijestolnice kulture EPK 2020, a kako je istaknuo sam autor, kao i svaka druga veksilološka knjiga, i ova je čim je otisnuta postala »zastarjela«, s navodnicima i bez njih.


Simboli zajednice


– Jer, zastave kao simboli društvene zajednice neprestano se razvijaju i siguran sam da od 2020. godine, kada je tekst završen, već imamo novih zastava koje bismo mogli uklopiti u monografiju.



Nadam se da je to prilika i da knjiga doživi i još jedno izdanje te da ćemo se opet vidjeti, kazao je autor.


Predstavljanje knjige najavljeno je i u Zagrebu, vjerojatni datum je 6. ili 9. studenoga, a točno kada i gdje u hrvatskoj prijestolnici će biti predstavljanje, još će biti potvrđeno.