RAB – Uloga urbanih šuma u očuvanju bioraznolikosti u sve izgrađenijim i naseljenijim sredinama te izazovi prilagodbe klimatskim promjenama bili su u središtu 8. hrvatskog znanstveno-stručnog skupa o urbanom šumarstvu, održanog 26. i 27. listopada u Arba Resortu u Kamporu. Pod nazivom »Urbane šume – izvor bioraznolikosti u gradovima«, dvodnevni program obuhvatio je 34 predavanja, povezujući znanstvena istraživanja s praktičnim pitanjima očuvanja i održavanja zelenih površina.

Posebno mjesto u programu pripalo je rapskoj prirodnoj baštini i tradiciji upravljanja šumama i parkovima. Izlaganje Nikole Grgurića i Darije Peić bilo je posvećeno zelenoj viziji i tradiciji upravljanja urbanim šumama i parkovima Grada Raba, dok je Marin Lazarić obradio ulogu turističkog sektora u očuvanju i valorizaciji prirodne i šumske baštine, na primjerima Valamara na otoku.

Povijesnu dimenziju rapskog šumarstva donijela je tema Borisa Belamarića o životu i djelu Pravdoja Belije, rapskog nadšumara i pionira urbanog šumarstva na otoku. Krajobrazna i biološko-ekološka vrijednost park-šume Komrčar bila je tema rada Miroslave Jaramaz, Dragane Jaramaz i Željka Španjola. Time su uz suvremene izazove upravljanja zelenilom predstavljene i teme koje svjedoče o dugoj povezanosti Raba sa šumarskom strukom.

Širi regionalni okvir obuhvatilo je izlaganje Blaženke Kulić o urbanim šumama kao generatorima bioraznolikosti i izazovima upravljanja krupnom divljači u okolišu priobalnog područja Primorsko-goranske županije oblikovanom ljudskim djelovanjem.

Program je otvorio i niz praktičnih pitanja, od zaštite stabala tijekom građevinskih radova i očuvanja njihove vitalnosti u promijenjenim klimatskim uvjetima do presađivanja stabala i praćenja invazivnih stranih vrsta. Među temama bile su primjena toplinskih karata u planiranju urbanog zelenila te daljinska istraživanja i geografski informacijski sustavi u procjeni utjecaja urbanizacije na njegovo stanje i prostorni raspored.

U dijelu posvećenom zaštićenim područjima predstavljeni su primjeri Arboretuma Trsteno, Vranskog jezera, perivoja u Našicama i zagrebačke Zelene potkove. Društvena uloga urbanog šumarstva obrađena je kroz pitanja pristupačnosti zelenih i šumskih površina osobama u invalidskim kolicima, stavova građana o održavanju zelenila te njihove spremnosti na preventivno djelovanje radi očuvanja zdravlja stabala. Završni tematski blok obuhvatio je javne politike, pravno uređenje zelenih urbanih područja i mogućnosti europskog sufinanciranja projekata zelene infrastrukture.

Uz predavanja, program je uključio prigodnu sadnju triju sadnica hrasta crnike u parku Boškopini te vođeni obilazak zelenih površina Raba, uz osvrt na kulturno-povijesne znamenitosti grada.

Skup su organizirali Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, Hrvatski šumarski institut i Sekcija za urbano šumarstvo Hrvatskoga šumarskog društva. Suorganizatori su bili Akademija šumarskih znanosti i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, a pokrovitelji Primorsko-goranska županija, Grad Rab i Valamar Riviera.”