RIJEKA – Hrvatska brodogradnja ima znanje, stručnjake i tehnologiju, ali za novi razvojni zamah treba joj više proizvodnih kapaciteta i snažnije povezivanje industrije, znanstvenih zajednica i fakulteta te obrambenog sektora. Upravo bi modernizacija Hrvatske ratne mornarice (HRM) mogla otvoriti prostor za nove poslove domaćim brodogradilištima, a među zainteresiranima je i riječko brodogradilište, koji se želi uključiti u gradnju višenamjenskih borbenih korveta.

Dugoročne planove razvoja i projekte HRM-a na stručnom skupu »Perspektiva razvoja hrvatske brodogradnje na Kvarneru«, održanom na Tehničkom fakultetu u Rijeci, predstavio je kapetan bojnog broda Andrija Ljulj sa Sveučilišta obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman«. Pozvao je predstavnike brodograđevne industrije da se uključe u modernizaciju flote, istaknuvši da će realizacija planova zahtijevati suradnju brodogradilišta, projektantskih tvrtki i znanstvenih institucija.

Složeni projekti

Prvi i najvažniji projekt nabava je dviju višenamjenskih korveta, za koje je prvotno planirano razdoblje izgradnje i opremanja bilo od 2025. do 2028. godine. Ljulj je priznao da je riječ o vrlo kratkom roku za tako složen projekt, izrazivši nadu da će se ipak ostvariti, uz mogućnost manjih kašnjenja. Bila je to njegova reakcija na istup čelnika riječkog brodogradilišta i šibenske Iskre Roka Vuletića koji smatra da će se, u najoptimističnijem scenariju, ugovor za gradnju korveta potpisati 2028. godine, a uz projicirani minimum za gradnju takvog broda kreće se oko 36 mjeseci, što znači da se zalazi u 2031. godinu, a cijene na tržištu, kao i sama vojna tehnologija rapidno se i brzo mijenjaju.

Nakon inicijalne faze u kojem je Ministarstvo obrane prikupilo informacije od 23 tvrtke iz cijelog svijeta i analiziralo koja bi rješenja mogla zadovoljiti potrebe HRM-a, sada tek slijedi idući krug gdje će se od užeg kruga odabranih potencijalnih partnera tražiti konačne ponude. Vuletić je još jednom potvrdio da »3. maj« želi sudjelovati u tom poslu, ali je isto tako opservirao da odluke treba brže donositi. Za riječko brodogradilište to je jedna od prilika za povratak zahtjevnijim brodograđevnim projektima.

Neizostavni dio planova MORH-a vezan je i uz tri obalna ophodna broda koji su ostali nedovršeni nakon što je Brodosplit i tamošnji BSO zapali u financijske i ine probleme. Dva broda su izgrađena, dok su preostala tri dovršena između 40 i 45 posto. Ljulj je naveo probleme s financiranjem i poskupljenjem opreme, ali i poteškoće u suradnji s vlasnikom brodogradilišta.

– Ministarstvo obrane poduzelo je pravne korake radi zaštite svojih interesa, a dovršetak brodova čekat će okončanje sudskih postupaka, konstatirao je Ljulj. Pritom je moguće je da se gradnja nastavi u Brodosplitu, ali i da se brodovi dovrše drugdje. Vuletić je za jedan od problema s tim brodovima u nekoj doglednoj budućnosti spomenuo i to što je za dobar dio opreme koja je nabavljena prije pet, šest godina istekao garantni rok što dovodi u pitanje njezinu uporabljivost, posebno u svjetlu okolnosti pokrenutog sudskog postupka odnosno koliko bi isti mogao trajati.

Od zasebnog projekta broda za protuminsku borbu odustalo se u korist besposadnih sustava za otkrivanje, identifikaciju i uništavanje morskih mina, koji bi se trebali instalirati na brod »Faust Vrančić«. Budući da je riječ o starijem plovilu, razmatra se i nabava novog broda duljine između 50 i 60 metara, ali teško da će od toga biti nešto konkretno tijekom iduće godine s obzirom na planirana raspoloživa sredstva, moglo se čuti na jučerašnjem skupu na riječkom Tehničkom fakultetu.

U planovima su i četiri desantna jurišna broda, čija se realizacija očekuje od 2029. do 2034. godine, kao i razvoj i proizvodnja besposadnih površinskih plovila. Sve su to projekti u kojima bi domaće tvrtke mogle dobiti priliku za razvoj i proizvodnju novih tehnologija, istanuto je na skupu.

Razvojni zamah

Hrvatskoj ne nedostaje projektantskog znanja, nego snažnijih proizvodnih kapaciteta, mišljenje je Vuletića. Rijeka je, istaknuo je, snažno središte brodograđevnog projektiranja, s razvijenom mrežom inženjerskih ureda i kooperantskih tvrtki koje rade za svjetsko tržište.

Dekan Tehničkog fakulteta u Rijeci Lado Kranjčević ocijenio je da novi razvojni zamah »3. maja« otvara priliku za čvršću suradnju industrije i akademske zajednice. Prema njegovim riječima, u brodograđevnom projektiranju u Rijeci zaposleno je više od 2.000 inženjera, a ohrabruje i veći interes mladih za studij brodogradnje.

– Stvarno mislim da je hrvatska brodogradnja moćna i spremna za ovakve izazove, poručio je Kranjčević.

Fakultet uz brodogradnju obrazuje stručnjake iz strojarstva, elektrotehnike, računarstva, mehatronike i robotike, a priprema i novi studijski program umjetne inteligencije u inženjerstvu. Suradnja s »3. majem« trebala bi se dodatno učvrstiti ponovnim uvođenjem stručne prakse za studente u brodogradilištu.

Riječki škver pritom računa i na civilne projekte. U idućim mjesecima planira porinuće polarnog kruzera za tvrtku Scenic, a priprema i projekte plutajućih gatova i manjih jahti. Brodogradilište je zainteresirano i za najavljenu obnovu Jadrolinijine flote.

Na stručnom skupu priliku da se predstave i sudjeluju imale su i druge brodograđevne i projektantske tvrtke s Kvarnera, poput Brodogradilišta »Viktor Lenac«, AITAC-a, Navis Consulta, Vard Design Liburna, Jatro, IHC Engineering Croatia, i NVL-a.