Marišćina

Nešto debelo ne štima. Traven podnio ostavku na mjesto direktora Ekoplusa, to je već treći zaredom

Marinko Glavan

Luka Traven / Foto: S. DRECHSLER

Luka Traven / Foto: S. DRECHSLER

Traven je ostavku podnio niti mjesec dana nakon što je Ekoplus povećao cijenu zbrinjavanja otpada na Marišćini s dotadašnjih 540 kuna po toni, na 866 kuna po toni iako je, kako je našem listu nedavno rekao, realna cijena zbrinjavanja oko 1.180 kuna po toni



RIJEKA – Luka Traven, direktor Ekoplusa, tvrtke koja upravlja Centrom za gospodarenje otpadom (CGO) Marišćina, podnio je ostavku predsjednici Skupštine Ekoplusa Sanji Udović.


Sam Traven nije htio odgovoriti na naše pitanje o ostavci, kazavši kako zasad nema komentara. Luka Traven izvanredni je profesor na Medicinskom fakultetu na Katedri za zdravstvenu ekologiju gdje, kako nam je kazao, ostaje raditi.


Bez špekulacija


Vijest o njegovoj ostavci u Ekoplusu potvrdila nam je Udović, načelnica Općine Viškovo, koja također nije htjela špekulirati o razlozima njegove ostavke.




– Činjenica je da je direktor Ekoplusa podnio zahtjev za razrješenje dužnosti, iz osobnih razloga. Kao predsjednica, o tome moram obavijestiti Skupštinu na sjednici koju ću sazvati. Nakon toga moramo imenovati vršitelja dužnosti direktora koji će preuzeti upravljanje Ekoplusom i CGO Marišćinom, do izbora novog direktora. Direktor će se birati putem javnog natječaja, kao i dosad – rekla je Udović.


Pitali smo je i za komentar činjenice da je Traven već treći direktor Ekoplusa zaredom koji odlazi prije službenog završetka mandata, što ukazuje da je riječ o iznimno »vrućoj« fotelji, ali i na moguće probleme u poslovanju, kao i među suvlasnicima Ekoplusa, u kojemu Primorsko-goranska županija ima vlasnički udio nešto veći od 48 posto, Grad Rijeka nešto više od 41 posto, Općina Viškovo osam posto, dok KD Čistoća drži 2,18 posto vlasničkog udjela. Podsjećamo, prije Travena, s mjesta direktora Ekoplusa odstupili su Josip Dedić i Miodrag Šarac, obojica prije isteka mandata i nakon problema s radom centra, ali i odnosa sa suvlasnicima.


Udović ponovo nije htjela komentirati razloge ostavke sadašnjeg direktora, no kazala je kako sustav gospodarenja otpadom na razini države ima puno problema koji nisu riješeni.


– Novim Zakonom suvlasnici CGO-a Marišćina bi trebale biti jedinice lokalne samouprave, a županija uopće ne bi trebala biti suvlasnik. Mi imamo situaciju da je jedan od suvlasnika županija, a od ostalih, tu su samo dvije jedinice lokalne samouprave – Općina Viškovo i Grad Rijeka, na koje pada cjelokupan teret i odgovornost za upravljanje centrom. Ostali nemaju nikakvu odgovornost po tom pitanju. Osim toga, tu je još puno drugih, neriješenih problema sa zbrinjavanjem otpada, u prvom redu spalionica, odnosno energana na gorivo proizvedeno iz otpada koje je trebala izgraditi država, a to se nije dogodilo pa sad plaćamo transport i spaljivanje tog goriva u Austriji, što uvelike utječe na ukupnu cijenu zbrinjavanja otpada – rekla je Udović.


Foto: SERGEJ DRECHSLER


Kuloarske priče


Traven je ostavku podnio niti mjesec dana nakon što je Ekoplus povećao cijenu zbrinjavanja otpada na Marišćini s dotadašnjih 540 kuna po toni, na 866 kuna po toni, zbog čega su dijelom, kao i zbog odredbi novog Zakona o gospodarenju otpadom, jedinice lokalne samouprave na području županije velikim dijelom donijele nove odluke o zbrinjavanju otpada, uglavnom i s novim cjenicima sa znatno višim cijenama, posebno u fiksnom dijelu računa za otpad.


S obzirom na to da je Traven još prije četiri mjeseca u razgovoru za naš list istaknuo kako je stvarna cijena zbrinjavanja oko 1.180 kuna po toni, te da sve ispod toga ne pokriva potpuno troškove rada Centra na Marišćini, pitanje je jesu li točne kuloarske priče da je ostavku podnio zbog razilaženja sa suvlasnicima oko cijene zbrinjavanja otpada koju Ekoplus naplaćuje komunalnim društvima, a koje onda taj trošak prebacuju na građane i tvrtke na područjima koje pokrivaju.


Za komentar i objašnjenje Travenove iznenadne ostavke upitali smo i riječkoga gradonačelnika Marka Filipovića, kojeg smo pitali i pokazuju li već tri uzastopne ostavke direktora da u Ekoplusu stvari jednostavno ne funkcioniraju.


– Nažalost, došlo je do razilaženja u razmišljanjima s gospodinom Lukom Travenom i očito je da je on odlučio svoju karijeru usmjeriti u nekom drugom pravcu. Žao mi je što je tako, posebno zbog činjenice da smo intenzivno radili na tome da razriješimo sva neslaganja i vjerovao sam da smo na dobrom putu. Luki Travenu želim sreću u daljnjem radu, a Ekoplus će očito morati preuzeti netko drugi, jasno u skladu sa svim propisima i procedurama. Što se tiče činjenice da gospodin Traven nije prvi predsjednik Uprave Ekoplusa koji je otišao s funkcije prije kraja mandata, mogu samo reći da i to pokazuje da se radi o vrlo odgovornom poslu koji nije lak i u kojem je, uz pravila poslovanja, nužno slijediti i interes građana, što nije uvijek jednostavno uskladiti, odgovorio je Filipović.


Zahtjevan posao


Upit smo uputili i Primorsko-goranskoj županiji. Odgovorio nam je Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, kazavši kako Županija kao suvlasnik još nije dobila službenu obavijest o Travenovoj ostavci.


– Predsjednica Skupštine Ekoplusa Sanja Udović potvrdila mi je da je direktor tražio razrješenje, ali mi još službenu obavijest nismo primili. U svakom slučaju, sada je na Skupštini da izabere novog v.d. direktora, kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje Centra za gospodarenje otpadom. Što se tiče ostavke već trojice direktora, biti direktor Ekoplusa vrlo je zahtjevan posao jer je riječ o središnjem dijelu sustava gospodarenja otpadom u našoj županiji, koji je uz to i jedini Centar za gospodarenje otpadom izgrađen u Hrvatskoj, uz Kaštjun u Istri. Puno je tu stresnih situacija, a od direktora se traži velik angažman.


Bilo je i puno problema s radom, ali sada, po podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, zrak oko Marišćine je opet prve kategorije i taj je problem očito riješen, No, ostali su problemi s viškom količine otpada u ljetnim mjesecima, za što je s državne razine najavljivana pomoć, kao i problem s plasmanom goriva iz otpada i dijela sekundarnih sirovina koje je teško plasirati na tržištu. To ukazuje da sustav na državnoj razini zakazuje na početku, s nedovoljnom primarnom selekcijom otpada, kao i na kraju s neriješenim pitanjem plasmana goriva i sekundarnih sirovina, pri čemu se spaljivanje goriva iz otpada skupo plaća u stranim državama – kaže pročelnik Krpan.


Previše problema u sustavu

Problema u sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, a time i u PGŽ-u, ima više nego što bi ih se dalo u novinskom tekstu nabrojiti. Osnovni je upravo ovaj na koji upozorava pročelnik Krpan – slaba primarna selekcija i nikakav plasman goriva iz otpada. Za bolju primarnu selekciju trebalo bi uložiti znatna sredstva, posebno u Gradu Rijeci, gdje treba osigurati da otpad u dodijeljene spremnike mogu bacati samo oni stanari kojima su ti spremnici zaista i dodijeljeni, a ne bilo tko, što je sada slučaj. Jednako tako, država bi trebala osigurati plasman goriva iz otpada, izgradnjom spalionica koje će proizvoditi toplinsku ili električnu energiju ili oboje, no takvih spalionica nema. Kao što nema ni osiguranog plasmana za sekundarne sirovine, već je sve to prepušteno tržištu. U takvim okolnostima, novca za ulaganje u primarnu selekciju nema jer bi ga trebalo namaknuti iz računa građana, a računi su sve viši zbog sve veće cijene zbrinjavanja otpada, odnosno goriva iz otpada, i tu se stvara začarani krug u kojemu će najviše ispaštati građani PGŽ-a i Istarske županije, koji su jedini ispoštovali zakonsku obavezu izgradnje centara za gospodarenje otpadom, da bi njihovi građani zbog toga na koncu bili kažnjeni. I to unatoč zahtjevima PGŽ-a da država kompenzira dio troškova zbrinjavanja otpada, upravo zbog činjenice da su ove dvije županije jedine izgradile centre za gospodarenje otpadom. Na kraju, račun će platiti tko drugi nego građani.