Opstanak nezavisnih

Prva tribina Udruge Da štima svima: Na lokalnom nivou nema velike politike

Jakov Kršovnik

U Zajednici Talijana Circolo održana prva u nizu tribina »U raljama politike« / Foto S. DRECHSLER

U Zajednici Talijana Circolo održana prva u nizu tribina »U raljama politike« / Foto S. DRECHSLER

To je komunalna politika, jer govorimo o stvarima od općeg interesa za sve. Ako moramo postaviti lampu, ona svijetli i lijevima i desnima jednako, rekao je kostrenski općinski načelnik Dražen Vranić



RIJEKA – Koliko daleko mogu nezavisni političari, bilo je jedno od pitanja na prvoj tribini Udruge Da štima svima, održanoj u prostoru Zajednice Talijana Circolo. Jedan od zanimljivijih odgovora ponudio je bivši gradonačelnik Opatije Amir Muzur, koji smatra da su na lokalnoj razini veće šanse nego na višim razinama, no da i to ovisi o drugim okolnostima.


Dobre ili loše ideje


– Meni je jedan dobro informirani Opatijac, za kojeg se govorilo i da je možda bio obavještajac, rekao da se nikad neće ponoviti da nezavisni dobije grad (Opatiju) u ruke, kao što se dogodilo kad sam ja osvojio. Rekao je da tad nisu bili spremni, ali da neće tako brzo nezavisni ponovo doći na čelo grada, kazao je Muzur. Uz njega na tribini nazvanoj »Opstanak nezavisnih« svoja politička iskustva i odgovore na pitanja moderatorici Leonidi Domijan Fišter dali su načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić te gradski i županijski vijećnici s kandidacijskih lista Davora Štimca i Ive Rinčić na posljednjim izborima, Maša Magzan, Marin Račić, Boris Popović te Štimac i Rinčić. Svi su se uglavnom složili da je nezavisnima lakše djelovati na lokalnoj i regionalnoj razini pa i županijskoj, gdje su važniji projekti, a ideologija je u drugom planu.



– Na lokalnom nivou nema velike politike, to je komunalna politika, jer govorimo o stvarima od općeg interesa za sve. U Kostreni dijelimo ideje na dobre ili loše i nije bitno otkud dolaze. Jer, ako moramo postaviti lampu, ona svijetli i lijevima i desnima jednako, rekao je kostrenski načelnik Vranić. Dodao je da broj nezavisnih načelnika i gradonačelnika u Hrvatskoj raste.





– Nakon izbora 2013. godine bilo je četrdesetak nezavisnih gradonačelnika i načelnika, 2017. godine 95, a nakon izbora 2021. bilo je oko 150 nezavisnih gradonačelnika i načelnika, kazao je Vranić. On je spomenuo i da zakon onemogućava nezavisnima da se bolje organiziraju na nacionalnom nivou, ali i da je nezavisnima teško popuniti ljudsku i kadrovsku infrastrukturu.



Davor Štimac govorio je o javnom karakteriziranju nezavisnih, kao onih koji nisu zapravo nezavisni nego su ili SDP-ovi ili HDZ-ovi »igrači«.



– Čini mi se da je u našem slučaju jedini način da nas se spriječi da dođemo na vlast bio da nas se tako okarakterizira. No, mi ćemo kroz ove četiri godine pokazati da smo doista nezavisni. To je prilika pred nama, kazao je Štimac.


Prepoznata inicijativa


Iva Rinčić govorila je o svojem interesu za politiku.


– Studirala sam sociologiju, živjela s političarem, ali nikad se nisam uključivala u politiku. Na proteklim izborima prepoznala sam ovu inicijativu kao dobru, građansku platformu. Kao krug mislećih ljudi, a mi i sad u Županiji pokušavamo biti oporba unutar oporbe, donositi naše autonomne odluke, kazala je Rinčić.


Marin Račić, potpredsjednik stranke Centar, bio je kandidat za zamjenika gradonačelnika Davoru Štimcu te se osvrnuo na svoje djelovanje kao člana stranka unutar nezavisne liste.



– Centar je grupa slobodnomislećih ljudi, nema standardne hijerarhije. Meni nikad nitko nije nešto naredio da moram napraviti ovako ili onako, kao što nisam ni ja naređivao. Format izlaska na izbore ovisio je o jedinici lokalne samouprave. U Splitu smo išli samostalno i imamo gradonačelnika i manjinu u vijeću, no proračun je donesen. A u Rijeci smo vidjeli da 99 posto vrijednosti dijelimo s »Da štima svima«, kazao je Račić.


Iz Udruge »Da štima svima« najavili su da će nastaviti s tribinama. Ciklus u kojemu je »Opstanak nezavisnih« bila prva, nazvali su »U raljama politike«, a iduća, ili jedna od idućih tribina, trebala bi biti o demografiji u Hrvatskoj.