RIJEKA – Veliki su izazovi pred nama te mnogobrojne zadaće u kojima Europa treba zauzeti lidersku poziciju kada je riječ o prijelazu na obnovljive izvore energije i tranziciji prema niskougljičnom razvoju društva. U tom procesu treba što više uključivati građane, dok gradovi i lokalne zajednice trebaju podupirati takve odluke.

Treba raditi na suradnji, istaknula je Turkan Karakurt, direktorica ureda Zaklade Friedrich Ebert iz Zagreba, na konferenciji održanoj u RiHubu pod nazivom Lokalna rješenja za energetsku tranziciju.

Konferenciju je organizirala spomenuta Zaklada u suradnji s partnerima, a bila je to prilika da se na primjerima dobre prakse potakne rasprava o iskorištavanju »zelene« energije u gradovima i na otocima, a sve u kontekstu sve većeg utjecaja klimatskih promjena.

U praksi europskih država energetska tranzicija provodi se kroz uspostavljanje energetskih zadruga, zajednica no europska direktiva o obnovljivim izvorima energije ne može se provoditi bez podrške građana.

– Procjene su da danas oko 3/4 energije u Njemačkoj dolazi od obnovljivih izvora što je dosta, izjavio je Moritz Schmidt iz organizacije LAG 21, koji je u prvom dijelu konferencije govorio o europskoj energetskoj perspektivi u lokalnom obliku.

– Prvi koraci prema obnovljivim izvorima energije u njemačkom društvu započeli su još 90.-ih godina prošlog stoljeća i sve je polazilo od individualnih poteza; ugradnja štedljivih aparata, obnova prozora, solarni paneli i slično. Danas je cijeli taj proces institucionaliziran i ima zakonski okvir, naglasio je Schmidt.

A gdje je po tom pitanju Hrvatska? Neki hrvatski otoci od ove godine već su u postupku energetske tranzicije što će im omogućiti da postanu samodostatniji i uspješniji no kopno je ipak puno prije prepoznalo važnost energetske učinkovitosti.

Tako je u svojem pozdravom govoru riječki gradonačelnik Vojko Obersnel rekao da je Rijeka bila prvi grad u Hrvatskoj koji je proveo reviziju Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Rijeke temeljem kojeg su donijete mjere u sektoru zgradarstva, prometa i javne rasvjete, a sve u kontekstu smanjenja ugljičnog dioksida.

Nadalje Rijeka se orijentirala prema plinu kao energentu, gdje god je to bilo moguće ugradili su se solarni paneli na zgrade javne namjene (vrtići) te gradile kogeneracijske elektrane. Rijeka je vodeća i po broju obnovljenih fasada te je aktivni korisnik EU sredstava koja se dodijeljuju za tu svrhu.

Konkretno, 2017. godine od ukupno 580 ugovora za obnovu fasada 128 ugovora se odnosilo na Rijeku, istaknuo je gradonačelnik. U tom nizu svakako treba dodati i novi »zeleni« val radova na zgradama u vlasništvu Grada Rijeke, a radi se o vrtićima, osnovnim školama i jednom muzeju koji dobivaju nova pročelja, krovišta, stolariju i slično – sve u ukupnom iznosu od čak 27.8 milijuna kuna.