Ostvarili smo 22 milijuna kuna viška. Ali u prihodovnoj strani nalaze se i prihodi od kratkoročnih kredita za pokrivanje tekuće likvidnosti i to se mora vratiti do kraja godine. Koristili smo 25 milijuna kuna. Stvarna slika proračuna je 2,9 milijuna kuna manjka, rekao je Obersnel
Gradonačelnik Obersnel osvrnuo se i na najavu porezne reforme koju je predstavila vlada Zorana Milanovića i kojom bi se izvršio udar na budžete lokalnih samouprava. – Poreznom reformom dodatno bi se smanjili prihodi i ako vlada ne odredi kompenzacijske mjere, situacija neće biti ružičasta sljedeće godine. Naime, ostat ćemo bez 50 do 60 milijuna kuna. Taj novac ne može se nadoknaditi racionalizacijama, već će se odraziti na standard građana. Vjerujem da vlada to prepoznaje i da će naći način da gubitak prihoda naadoknadi kompenzacijskim mjerama, rekao je pomirljivo Obersnel.
Načelno zadovoljstvo
– Ostvarili smo 22 milijuna kuna viška. Ali u prihodovnoj strani nalaze se i prihodi od kratkoročnih kredita za pokrivanje tekuće likvidnosti i to se mora vratiti do kraja godine. Koristili smo 25 milijuna kuna. Stvarna slika proračuna je 2,9 milijuna kuna manjka, izjavio je Obersnel. Riječki je gradonačelnik izrazio načelno zadovoljstvo polugodišnjim izvršenjem proračuna, izrazivši nadu da će istu ocjenu izreći i krajem godine. No, upozorio je da se negativni trendovi i dalje nastavljaju, prije svega kada je riječ o padu BDP-a.– Očito je iz svih dostupnih podataka da se i dalje nalazimo u gospodarskoj krizi, jer je BDP pao za 0,8 posto. Taj će se trend nastaviti do kraja godine, a ostaje nada da bi u zadnjem kvartalu 2014. godine mogli zabilježiti rast BDP-a. Iako je minimalno povećana industrijska proizvodnja i porastao izvoz, nastavljen je pad građevinskih radova pa su trendovi i dalje negativni, a proračunski prihodi smanjeni. Kretanje BDP-a i ostalih makroekonomskih pokazatelja kroz razdoblje trajanja ekonomske krize od 2009. godine do danas, negativno utječe na ostvarenje poreznih prihoda kao vrijednosno najznačajnijih prihoda i to na prihode od poreza i prireza na dohodak zbog pada broja zaposlenih i smanjenja realnih plaća, te na prihode od poreza na promet nekretnina zbog smanjene potražnje i prometa na tržištu nekretnina. Smanjenje potražnje i prometa na tržištu nekretnina te višegodišnji uzastopni pad aktivnosti u građevinarstvu, nepovoljno se odražava i na ostvarenje planiranih prihoda od prodaje nefinancijske imovine – kapitalnih prihoda.
Porez na dohodak
Od 2012. godine primjetan je rast prihoda od poreza na dohodak na što su utjecale zakonske promjene iz 2012. godine vezano za porez na dohodak, a također i mjere koje poduzima Ministarstvo financija na jačanju financijske discipline. Generalno gledajući, ostvarenje našega proračuna u tom kontekstu i nije tako loše, naveo je Obersnel, zaključivši da je je pad prihoda pratila i racionalizacija rashodovne strane.– Prihodi poslovanja planirani su u iznosu od 699,7 milijuna kuna, a ostvareni su u iznosu od 322,6 milijuna kuna, odnosno 46,1 posto godišnjeg plana. Ostvareni prihodi veći su za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U strukturi ovih prihoda najznačajniju stavku čine porezni prihodi s udjelom 59,7 posto, slijede prihodi od upravnih pristojbi i po posebnim propisima s udjelom 18,8 posto, prihodi od imovine s udjelom 16,5 posto, dok se preostali dio odnosi na pomoći, donacije te kazne i ostale prihode, naveo je Obersnel.
Veći rashodi za zaposlene
Rashodi za zaposlene planirani su u iznosu 188 milijuna kuna, a ostvareni su u iznosu 96,5 milijuna kuna, što predstavlja 51,3 posto planiranog iznosa. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, veći su za 2,9 milijuna kuna. – Rashodi za zaposlene obuhvaćaju plaće, doprinose na plaće i ostale rashode za zaposlene gradske uprave i proračunskih korisnika, te rashode za zaposlene koji se odnose na učitelje u osnovnim školama koji provode programe širih javnih potreba u osnovnom školstvu. Izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji se primjenjuje od svibnja 2014. godine, povećana je stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 13 posto na 15 postp što je utjecalo na povećanje rashoda za zaposlene u prvih šest mjeseci 2014. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kazao je Obersnel.
