Tko je imao sreću broditi prije 30-ak godina kaićem od Mrtvog kanala do Preluka i nazad, imao je jedinstvenu priliku vidjeti svu ljepotu Rijeke s mora, ljepotu koja je bila ograđena žicom od Porto Baroša pa sve do Kantride.

A od Kantride do Preluka opet moglo se uživati u jedinstvenom ambijentu riječkoga priobalja, s tim da se već malo teže moglo uživati u moru, s obzirom na to da je njegova kvaliteta bila upitne kvalitete.

Bila je to riječka stvarnost jer je grad živio s industrijom. Onda je industrija u 10-ak godina tranzicije propala i trebalo je smisliti što i kako dalje.

S jedne strane gradu se smrknulo gašenjem riječke industrije, a s druge strane je svanulo jer se počeo oslobađati velik prostorni potencijal, a to je riječka obala.

Da će se žicom ograđeni pristup moru stvarno ukloniti, bilo je jasno kada je građanima na korištenje i svakodnevno uživanje vraćen Molo longo.

Onda je izgrađen bazenski kompleks na Kantridi s plažom Ploče, a vrhunac ambijentalne pretvorbe bila je izgradnja Hiltona na Kostabeli. I to je početak. Riječka obala je veliki potencijal pa smo istražili na koji način će se on pokušati ostvariti i u kojem roku.

Pomorsko dobro

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović pojašnjava da Grad Rijeka može utjecati na projekte koji će se realizirati na pomorskom dobru Generalnim urbanističkim planom, temeljnim instrumentom upravljanja prostorom.

– GUP je osnovni mehanizam i moderator ukupnog gradskog razvoja u svim segmentima. Treba reći da Grad Rijeka ima obavezu održavati pomorsko dobro na svom području.

Obveza se ne odnosi na dijelove pomorskog dobra za koje je dana koncesija za posebnu upotrebu kao što su brodogradilišta, luke, sportske lučice, i slično.

Pomorsko dobro izvan tih dijelova su uglavnom plaže, te je obveza održavanja pomorskog dobra održavanje plaža i pristupa moru uz zaštitu stijenskih pokosa.

Uz poslove održavanja svake godine se obavljaju radovi koji se odnose na poboljšanje stanja na plažama, kao i nabava nove opreme što se radi prema Planu upravljanja pomorskim dobrom te prema Programu održavanja komunalne infrastrukture koji se donose za svaku kalendarsku godinu, pojašnjava Filipović.

Grad Rijeka održava 21 plažu i to 12 plaža na Kantridi i Kostabeli: Preluk, S zavoj, Akademija, plaža za osobe sa invaliditetom Kostanj, Lungo mare, Bivio, Razbojna, Ploče, Vila Nora, Igralište, Igralište zapadno (plaža za pse), Brgudi, te 9 plaža na Pećinama: Brajdica (plaža za pse), Križić, Sablićevo, Vila Olga, Park hotel, Glavanovo, Srebrena, Ružićevo i Grčevo.

Ukupna površina plaža je 90.578,00 metara kvadratnih. U 2022. godini za održavanje plaža ukupno je osigurano gotovo dva milijuna kuna.

To je ono što je svake godine aktualno kada počne ljetna sezona. No u pripremi su brojni projekti koji bi u potpunosti trebali promijeniti vizuru grada.

– Treba izdvojiti trenutačno aktualne projekte izgradnje nautičke ACI marine Rijeka u Porto Barošu, novog lučkog terminala na Zagrebačkoj obali i ceste D403 koji za sobom povlače čitav niz pozitivnih promjena i otvaraju Rijeku prema moru.

Za ACI marinu Rijeka u Porto Barošu u tijeku je ocjenjivanje prihvatljivosti zahvata za okoliš, slijedi ishodovanje lokacijske i građevinske dozvole, a bude li sve išlo prema planu, najava je da bi radovi mogli započeti sredinom 2023. godine.

Ulagač je, podsjetimo, Aci Gitone – ACI kao najveći lanac nautičkih marina na Mediteranu i Gitone, tvrtka u vlasništvu njemačke Lürssen grupacije, najpoznatije po gradnji najvećih megajahti u svijetu.

Ovaj projekt će u cijelosti preobraziti područje istočnog dijela riječke luke, imat će više od 220 vezova i moći primiti plovila i megajahte iz cijelog svijeta.

Također, potpisan je ugovor s koncesionarom novog kontejnerskog terminala riječke luke, Zagrebačke obale, što će rezultirati i otvaranjem novih radnih mjesta i jačanjem popratnih lučkih djelatnosti.

Traju radovi na izgradnji ceste D403 koja će Zagrebačku obalu i Zvonimirovu ulicu spojiti sa zaobilaznicom i prometno rasteretiti širi centar grada, a dovršetak ceste predviđen je polovinom sljedeće godine, odnosno za godinu dana.

U kontekstu otvaranja Rijeke prema moru svakako treba spomenuti i realizaciju kompleksa Zapadna Žabica koji će uz autobusni kolodvor i poslovne prostore osigurati i oko 800 parkirnih mjesta što će, posljedično, osloboditi riječku rivu od automobila.

O dinamici realizacije osobito dugoročnih projekta teško je i nezahvalno govoriti, no slučaju projekta Zapadna Žabica, bude li sve išlo prema planu, procjena je da bi trebao biti gotov kroz tri i pol godine, pojašnjava Filipović.

Projekt Delte

Riječki gradonačelnik nada se da će realizacija ACI marine Rijeka, koja će u cijelosti preobraziti područje istočnog dijela riječke luke, mogla ubrzati i projekt Delte.

– Naime, namjena područja Delte definirana je Generalnim urbanističkim planom koji je usuglašen s Lučkom upravom Rijeka. Lučka uprava i Grad Rijeka su još 2013. godine objavili međunarodni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Delte, a od 56 pristiglih radova, odabrana su 3 jednakovrijedna rješenja za daljnju razradu.

Prostornim planom uređenja grada Rijeke i Generalnim urbanističkim planom prostor južne Delte razmatra se kao prostor širenja gradskog središta sa stambenim, poslovnim i trgovačkim sadržajima te hotelima, kulturnim i zabavnim sadržaji, dok je na području sjeverne Delte predviđen veliki gradski park.

Također, Planom je predviđena i podzemna garaža na području sjevernog dijela Delte, ispod budućeg gradskog parka, pojašnjava riječki gradonačelnik.

Jedan od mrtvih riječkih kapitala je i prostor bivše rafinerije na Mlaki. Gradonačelnik Filipović naglašava da revitalizacija tog prostora ne ovisi samo o Gradu Rijeci.

– Veliko područje na Mlaki vlasništvo je Ine. Iako ne može utjecati na odluke vlasnika o načinu raspolaganja ovim zemljištem, Grad je u kontaktu s predstavnicima Ine i čini sve što je u njegovoj moći kako bi se obavila sanacija onečišćenja, odnosno, remedijacija podzemlja tog područja, navodi Filipović.

No, Grad Rijeka može i te kako utjecati na revitalizaciju prostora Dječje bolnice na Kantridi s obzirom na to da će se ona preseliti u novu riječku bolnicu na Sušaku.

– Na Kantridi, koja je već doživjela veliku promjenu izgradnjom Hilton Costabella Beach Resort and Spa, sljedeći je korak prenamjene prostora Dječje bolnice.

Preseljenjem bolnice u novu zgradu na Sušaku, stvorit će se uvjeti za stavljanje u funkciju tog zemljišta sukladno GUP-u. Generalnim urbanističkim planom tu je predviđena gradnja u funkciji turizma i zdravstva.

Intencija je da to zemljište nađe svog vlasnika i da se tamo dogodi turistička investicija, no konačnu riječ o tome što će se i na koji način na tom području moći graditi dati će konzervatori, jer je kompleks preventivno zaštićen, kaže Filipović.

Zemljište na Preluku

Grad Rijeka imao je velike planove sa zemljištem na Preluku, a u traženju investitora pomagala je i Vlada. No, još uvijek se nije dogodilo, Grad Rijeka bio je potpisao ugovor s Raiffeisen Consultingom u vezi s gradskim zemljištem, a na kraju je cijela priča završila sudskim postupkom.

– Prostor na Preluku, zapadno od nekadašnjeg autokampa i južno od prometnice dan je u koncesiju Zajednici ponuditelja, za adaptaciju i gospodarsko korištenje ugostiteljskog objekta i terasa, plaže i parkirališta.

Koncesionaru je prostor predan u posjed 20. travnja 2022. godine i od tog dana počinje teći rok trajanja koncesije koji iznosi 10 godina. Davatelj koncesije je Primorsko-goranska županija.

Preluk prema prostornom planu uređenja i Generalnom urbanističkom planu Grada Rijeke ima sportsko-rekreacijsku namjenu, odnosno bit će na raspolaganju građanima kao mjesto za rekreaciju i sport.

Grad Rijeka je prošle, 2021. godine, odmah po donošenju rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i nakon dovršetka pravnih postupaka za ulazak u posjed prostora ex autokampa, »očistio« prostor od starih kamp-kućica i otpada te je prostor stavljen na raspolaganje građanima za vrijeme sezone kupanja.

U sljedećoj fazi predviđeno je i postavljanje manjih objekata za iznajmljivanje sportsko-rekreacijskih rekvizita, a s obzirom na površinu, i manji ugostiteljski objekt.

Što se tiče spora koji je Grad Rijeka pokrenuo putem punomoćnika radi zaštite svojih prava na sjevernoj strani područja, on još uvijek traje, kaže Filipović.

Dodaje da je upravo Preluk krajnja točka kapitalnog projekta »Obalne šetnice s plažama – zapad«, kojim će se obnoviti i izgraditi šetnica od Preluka do Brodogradilišta »3. maj« i Lučice Brgudi.

– Dugačka je gotovo 5,8 kilometara, a povezat će postojeće i novouređene plaže te postojeće i planirane sportske, rekreativne i turističke sadržaje uz zapadnu obalu grada.

Za dio projekta napravljena je projektna dokumentacija i ishođene su dozvole, a za dio se rješavaju složeni imovinsko-pravni poslovi jer je riječ o pomorskom dobru.

O dinamici realizacije projekta teško je govoriti jer on po karakteru spada u tzv. Zelenu infrastrukturu za koju se najavljuje mogućnost korištenja EU fondova koje bi svakako pokušali iskoristiti.

Inače, projekt je spreman u dionici od tzv. Akademije do hotela Hilton, a nastavak do plaže Bivio kada se potvrdi pojas pomorskog dobra, najavljuje riječki gradonačelnik.

Jedan od bisera kada je riječ o oplemenjivanju riječkog priobalja trebala bi biti i obnovljena lansirna rampa torpeda.

– Lučka uprava trenutačno radi na pripremi dokumentacije za revitalizaciju lansirne rampe.

Podsjećamo da se lansirna rampa nalazi na pomorskom dobru kojim gospodari Lučka uprava, tako da i obaveza održavanja spada u nadležnost Lučke uprave.

Grad svakako i dalje ima namjeru surađivati s Lučkom upravom i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture na ovom projektu koji je iznimno značajan za industrijsku povijest Rijeke, zaključio je Filipović.

Marina u Porto Barošu mijenja izgled i turistički imidž grada

Od velikih projekata vezanih uz riječko priobalje, izgled i turistički imidž grada zasigurno će najviše promijeniti izgradnja luke nautičkog turizma ACI marina Rijeka, u Porto Barošu, u koju će koncesionar ACI-Gitone uložiti najmanje 363 milijuna kuna u idućih nekoliko godina.

To je ujedno i najveće ulaganje u sektoru nautičkog turizma u Hrvatskoj. Tvrtku ACI Gitone osnovali su Adriatic Club International (ACI), najveći lanac nautičkih marina u Jadranu i Gitone, tvrtka u vlasništvu njemačke Lürssen grupacije, poznate po gradnji najvećih megajahti u svijetu, a na Kvarneru i po tome što je riječ o većinskom vlasniku Liburnija Riviera Hotela.

Projekt će u cijelosti preobraziti područje Porto Baroša i Senjskog pristaništa, već desetljećima za javnost zatvorenog lučkog područja koje će izgradnjom marine postati ne samo mjesto za privez brodova, nego će građanima Rijeke i gostima marine ponuditi niz sadržaja, od atraktivne šetnice, preko raznovrsne ugostiteljske i trgovačke ponude, do sportskih i drugih aktivnosti. Postavit će nove standarde u regiji, kada je riječ o lukama nautičkog turizma.

Arhitektonska rješenja, usluga i raznolikost ponude pretvorit će riječku regiju u raj za nautičare, kako obećava koncesionar. S više od 200 vezova marina će imati značajan kapacitet i moći primiti plovila i megajahte iz cijelog svijeta.

Predviđena je i mogućnost širenja marine na čitav prostor Putničke luke, od Rive Boduli, do DeFranceschijevog gata, čime bi praktički cijeli lučki bazen u centru Rijeke postao luka nautičkog turizma.

Osim za razvoj turizma, ova će marina, prema planovima investitora, biti i centar za razvoj novih tehnologija u pomorstvu i nautičkom turizmu, kao i za razvoj korištenja ekološki prihvatljivih energenata, poput vodika te i razvoj sustava gospodarenja otpadom i njegovo pretvaranje u energiju.

Ne bude li nepredviđenih zastoja u projektu, morski dio marine mogao bi biti u funkciji već 2024. godine, a marina bi u cijelosti mogla biti u pogonu godinu dana kasnije.

Pozicioniranje Rijeke na kontejnerskoj karti

Do sad najveći i najznačajniji projekt na riječkom obalnom području zasigurno je izgradnja novog Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala, kojom se završava širi projekt Rijeka Gateway, a novi bi terminal trebao snažno pozicionirati Rijeku na karti kontejnerskih luka Sjevernog Jadrana.

S kapacitetom novog terminala od milijun TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), dubinom mora od 20 metara koja će omogućavati prihvat najvećih brodova novih generacija pod punim opterećenjem, u kombinaciji s poboljšanom željezničkom infrastrukturom na oba riječka kontejnerska terminala, kao i novim željezničkim servisima, te višegodišnjim snažnim uzlaznim trendom prometa kontejnera, realno je očekivati da će riječka luka u idućih sedam godina dostići promet od 1,6 milijuna TEU-a godišnje te postati jedna od vodećih kontejnerskih luka na Jadranu.

Koncesionar novog kontejnerskog terminala je tvrtka Rijeka Gateway, nazvana po projektu Lučke uprave u sklopu kojeg je terminal izgrađen.

Riječ je o zajedničkoj tvrtki APM Terminalsa, jednog od najvećih lučkih operatera koji upravlja s više od sedamdeset terminala diljem svijeta te domaće tvrtke Enna Logic, poznate logističke kompanije.

APM Terminals koji je, inače, u vlasništvu brodarskog diva A.P. Moller-Maersk, u novoosnovanom društvu drži 51 posto vlasničkog udjela, dok Enna Logic ima 49 postotni udio.

U izgradnju Zagreb Deep Sea terminala uloženo je dosad 112,5 milijuna eura, osiguranih kreditom Svjetske banke, a očekuje se da će ulaganje koncesionara premašiti 200 milijuna eura.

Rijeka Gateway koncesijskim se ugovorom, naime, obavezao potpuno opremiti terminal koji u sadašnjoj, prvoj fazi ima operativnu obalu dugu 400 metara, s pripadajućim platoom i lučkim nekadašnjim lučkim skladištem 22, u sklopu zaštićenog kompleksa Metropolis, odnosno betonirati radnu površinu terminala, postaviti svu potrebnu infrastrukturu i opremu, poput kontejnerskih mostova te u roku od deset godina izgraditi još 296 metara operativne obale s pripadajućim zaobaljem.

Prvi kontejneri na terminalu trebali bi biti prekrcani do početka 2025. godine, a očekuje se da će na terminalu, kada bude u punom pogonu, biti zaposleno više od 300 ljudi, uz otvaranje još barem šesto radnih mjesta u tvrtkama čije je poslovanje vezano uz kontejnerski terminal.

Najskuplja cesta u Hrvatskoj povezat će Zagreb Deep Sea terminal i Žabicu

Uz novi kontejnerski terminal vezani su i brojni drugi projekti koji će na različite načine promijeniti sliku Rijeke. U tijeku je izgradnja pristupne ceste D403 koja će povezivati Zagreb Deep Sea terminal s riječkom zaobilaznicom i mrežom gradskih cesta.

Ova, kako je mnogi nazivaju, najskuplja cesta u Hrvatskoj, zbog cijene od gotovo pola milijarde kuna za tri kilometra prometnice koja najvećim dijelom prolazi kroz tunel Podmurvice i na dva velika vijadukta, osim što će povezivati terminal sa zaobilaznicom, predstavljat će i novi zapadni ulaz prema centru grada te značajno rasteretiti gradske ulice na zapadnim prilazima centru.

Do sad je probijen tunel u kojemu traju radovi na izgradnji unutarnje oplate, a grade se vijadukti, željeznički podvožnjak te drugi objekti. Očekuje se da će biti puštena u promet u lipnju iduće godine.

Iz Lučke uprave, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Grada Rijeke već je, međutim, najavljen i nastavak ceste D403, preko sadašnjeg lučkog područja, od kontejnerskog terminala do Trga Žabica.

Time će Rijeka dobiti prometno rješenje koje će omogućavati izravan pristup iz najužeg centra grada, od Rive do zaobilaznice, na istočnoj strani preko D404 i preko D403 na zapadnoj strani.

Sve tri uključene strane, Grad, Lučka uprava i Ministarstvo, odlučile su poduprijeti ovaj projekt, čija se realizacija očekuje u roku od idućih nekoliko godina.

Izgradnjom ove prometnice širom će se otvoriti mogućnost da se Metropolis, golemi kompleks nekadašnjih lučkih skladišta, inače zaštićeni objekt industrijske baštine, izdvoji iz zatvorenog lučkog područja te preda na upravljanje Gradu Rijeci.

Riječ je o desecima tisuća kvadratnih metara prostora koje bi Grad, prema ranijim najavama gradonačelnika Marka Filipovića, dijelom prenamijenio za javne potrebe, poput kulturnih, administrativnih i drugih sadržaja, a velik dio bio bi namijenjen poslovnim subjektima, u prvom redu onima vezanim uz lučko poslovanje, transport i logistiku.

Za potrebe pristupa Metropolisu, u Lučkoj upravi planiraju i projekt izgradnje pješačkog nathodnika na Brajdi, preko željezničkih kolosijeka, na približno istoj lokaciji na kojoj je nekad stajao takav nathodnik kojim su mahom lučki radnici odlazili na posao u tom dijelu riječke luke.

Nova operativna obala na Praškom pristaništu

Na samoj obali ispred Metropolisa, planirana je izgradnja nove operativne obale na Praškom pristaništu. Procijenjena vrijednost ovog projekta je oko 100 milijuna eura, no njegova je važnost kako za luku, tako i za grad, daleko veća.

Izgradnjom nove operativne obale na Praškom pristaništu, između Visinovog gata i Bratislavske obale, riječka će luka u svom središnjem dijelu, u samom gradu, dobiti otprilike pedeset tisuća kvadratnih metara novog višenamjenskog terminala za prekrcaj tereta.

Kako koncesionaru tog dijela lučkog područja, Luka Rijeka d.d., ionako nedostaje slobodnog prostora za manipulaciju teretom, ovaj će projekt pridonijeti razvoju lučkog prometa u Rijeci, ali predstavlja i jedan pd glavnih preduvjeta za izdvajanje kompleksa Metropolis iz lučkog područja i njegove prenamjene u javne i poslovne svrhe.

Jadranska vrata i D404

Prvi veliki važan projekt na riječkoj obali bilo je širenje kontejnerskog terminala na Brajdici, zajedno s izgradnjom ceste D404.

Izgradnja ceste trajala je punih osam godina, dvostruko duže od planiranog, a kontejnerski je terminal prije nešto više od deset godina dobio novog koncesionara, Jadranska vrata d.d., čiji su vlasnici filipinski ICTSI, s 51 posto udjela i Luka Rijeka d.d. s 49 posto.

Terminal je od tada bilježio stalan rast prometa, da bi konačno prešao i do prije nekoliko godina nezamislivu brojku od 300 tisuća TEU-a, s izrazitim rastom željezničkog kontejnerskog prometa, posebno nakon što su HŽ i Lučka uprava izgradili novi teretni željeznički terminal uz Brajdicu.

Jadranska vrata pri tom zapošljavaju više od 200 radnika, a procjenjuje se da ih barem dvostruko više radi na poslovima usko vezanim uz terminal.