Informatizacija i eNaručivanje samo su postojeće probleme učinili vidljivijima pa su tako prvi mjeseci primjene informatizacije u bolnicama ukazali na organizacijske probleme unutar samih bolnica
RIJEKA U projekt eLista i eNaručivanje koji bi krajem godine trebao zaživjeti u svim bolnicama, u Primorsko-goranskoj županiji uključeno je, kako kažu u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, svih sedam bolničkih ustanova, kao i sve ambulante u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Drugim riječima, liječnici obiteljske medicine od početka listopada e-uputnicom šalju svoje pacijente na preglede u KBC Rijeka, Kliniku za ortopediju u Lovranu, Thalassotherapiju u Crikvenici, Thalassotherapiju u Opatiji, Lječilište Veli Lošinj, Psihijatrijsku bolnicu Rab i Psihijatrijsku bolnicu Lopača.
Obrazloženje sumnji
– Nameće se pitanje hoće li to biti generator povećanja broja dijagnostičkih pregleda. Pretpostavljam da ne, jer je Ministarstvo zdravlja počelo izrađivati posebne obrasce koji su svojevrsni »gatekeeper«. Naime, liječnik obiteljske medicine u takvom će obrascu morati točno obrazložiti na što sumnja i što očekuje od određene dijagnostičke pretrage – objašnjava dr. Peršić koji očekuje da se nakon magnetske rezonance za koju već postoje takvi obrasci isti pristup primijeni i na ultrazvuk srca.
Liste čekanja
– Vjerujem da će ovaj projekt dati rezultate, a već je sad pojednostavljeno jer se pacijent može jednostavnije naručiti na pregled ili terapiju. Primjerice, više ne treba zvati telefonom, žaliti se na zauzetu liniju – kaže ravnatelj lovranske klinike prof. dr. Branko Šestan.
U HZZO-u potvrđuju da poteškoća s naručivanjem ima, no one nisu povezane s informatizacijom, već upravo suprotno – informatizacija i eNaručivanje samo su postojeće probleme, poput organizacije unutar samih bolnica, učinili vidljivijima.
Dosadašnje analize pokazuju da se liste čekanja smanjuju već samim uređenjem listi, kada su se u sustav unijeli svi podaci koji su se dosad nalazili u raznim bilježnicama i papirićima. U HZZO-u ističu da su nakon objave eListi na web stranicama HZZO-a i Ministarstva, bolnice kontrolom lista uočile nelogičnosti ili su ih na to upozorili pacijenti.
Za zdravstvene radnike, postupak elektroničkog naručivanja tehnički je jednostavan: zdravstveni radnik utipka podatke o pacijentu i traženom postupku, program ponudi slobodne termine u najbližoj i susjednim ustanovama, nakon čega liječnik jednim klikom odabere termin. Pacijent potom dobiva potvrdu o narudžbi. Liječnik primarne zdravstvene zaštite iz svoje ordinacije može raditi dvije vrste procesa vezano za eNaručivanje. Jedan je naručivanje pacijenta, a drugi pregledavanje i ako je potrebno otkazivanje postojeće narudžbe. Liječnik u svojoj aplikaciji popunjava podatke potrebne za kreiranje uputnice i kroz proces kreiranja uputnice definira se pacijent te postupak na koji se upućuje.
Dio mogućnosti
Najkonkretniji u svojoj ocjeni eLista i eNaručivanja su liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Dr. Leonardo Bressan kaže da sustav funkcionira, ali samo djelomice.
– Koristi se tek 20 posto mogućnosti sustava – kaže dr. Bressan. Dodaje da se i dalje koriste papirnate uputnice, a svaki pacijent mora znati da to što je elektronički naručen još uvijek ne znači da će doći kod naručenog liječnika.
– Može se dogoditi da kirurg kod kojeg idete na pregled mora na operaciju. Tako je to u KBC-u Rijeka, dok je svijetli primjer Klinika u Lovranu gdje se točno zna kad koji liječnik pregledava. Naime, za očekivati je da ako je određeni kirurg operirao pacijenta, da taj isti kirurg obavi barem prvi kontrolni pregled. U Lovranu se točno pojavljuju imena ortopeda zajedno s terminima za preglede i pacijenta se može naručiti određenom ortopedu. To je za svaku pohvalu i nema prepreke da taj primjer slijede i drugi – poručuje dr. Bressan.
