Općinsko vijeće Jelenja većinom je glasova, uz glasove protiv oporbenih vijećnika – HDZ-ovog Ivoslava Bana i vijećnika Grobničke stranke i Akcije mladih Marinka Grabara te suzdržane Fedora Dorčića (nezavisni) i Maura Miculinića (Unija Kvarnera), usvojilo četvrte izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Jelenje.

Glavne značajke ovih izmjena i dopuna, istaknuto je, je osiguranje prostora za gradnju na području Dubine u vidu postavljanja solarne elektrane, pa je tako na tom području ukinuta obveza planiranja golf terena, u prostorni plan ugrađene su karte ugroženosti od klizišta na jelenjskom području, posebice u dolini Rječine, a, također, razmotreni su zahtjevi mještana i usvojeni su svi zahtjevi prostornog plana koji su bili zakonski mogući, jer su zadnje izmjene bile 2007. godine.

O akumulaciji Kukuljani

Novim izmjenama i dopunama Općina Jelenje ograničila je gradnju Akumulacije Kukuljani i zabranila potapanje izvora Rječine, a ujedno su napravljena ostala zakonska usklađenja zbog toga jer je prošli plan bio star više od šesnaest godina.

Upravo su se i tijekom javnih savjetovanja, javnih rasprava i niza sastanaka koji su prethodili ovim novim izmjenama i dopunama prostornog plana najviše lomila koplja na Akumulaciji Kukuljani, kao projekta u teoriji važnog za Republiku Hrvatsku.

Akumulacije se u jelenjskim prostornim planovima predviđaju još od 1968. godine, odnosno punih 55 godina. Takva ideja uvrštena je u Nacionalni prostorni plan Republike Hrvatske davnih dana, plan je to višeg reda u odnosu na regionalni i lokalni.

Kako je obrazložio načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja, kroz prostorni plan nastojalo se ograničiti utjecaj nove akumulacije na domaći kraj, kako bi se zaštitio biljni i životinjski svijet, odnosno sama priroda.

“Napravljen je pomak nabolje uvrštenjem ograničenja zabrane potapanja izvorišta pitke vode na izvoru Rječine. Napravili smo puno ograničenja i nadamo se da ćemo u godinama koje slijede uspjeti potpuno ukloniti hidroakumulaciju”, pojasnio je Marčelja.

Vodeći prostorni planer Javne ustanove Zavod za prostorno planiranje Primorsko-goranske županije Gorana Ljubičić dodala je u obrazloženju kako su za Akumulaciju Kukuljani propisani uvjeti gradnje, niz mjera zaštite te su najavljena brojna dodatna istraživanja o utjecaju na cijelo područje.

“Obveze oko Akumulacije Kukuljani proizlaze iz županijskog Prostornog plana, ali ne znači da će u konačnici taj projekt i biti izveden, on je samo kao takav naznačen za to područje, međutim, potreban je cijeli niz istraživačkih radnji”, rekla je Ljubičić.

Ban: Plan je štetan za cijeli kraj

Protiv četvrtih izmjena i dopuna prostornog plana Općine Jelenje bili su vijećnici Ivoslav Ban i Marinko Grabar. Ban je rekao kako je ovakav novi prostorni plan štetan za općinu, za mještane i cijeli kraj, protivan interesima mještana.

Također, dodao je, kako bi knjižnicu umjesto u Dražicama trebalo urediti u Šimčevoj kući u Jelenju, solarnu elektranu umjesto na Dubini urediti na Jelenskom vrhu, brisati Akumulaciju Kukuljani iz Prostornog plana te novi dječji vrtić urediti u prostoru bivše školske zgrade u Jelenju.

Protiv Akumulacije Kukuljani izjasnio se i vijećnik Grabar, kojega je zasmetalo i to “što se donose zaključci i izmjene plana bez kontakta s mještanima”.

Načelnik Marčelja odgovorio je kako je prije donošenja ovih novih izmjena i dopuna prostornog plana bio organiziran cijeli niz sastanaka s izrađivačima plana, pa tako i s vijećnicima, na koje se, dodao je, neki oporbeni vijećnici, među njima i Grabar, nisu odazvali.

Također, rekao je Marčelja, Akumulacija Kukuljani ne može se izbaciti iz plana, jer je u njega uvrštena iz plana višeg reda, Općina Jelenje puno toga je učinila da ju ograniči, ali, ponovio je, ne znači da će se ona uopće i graditi.

Što se tiče lokacije Dubine za solarnu elektranu, Marčelja je rekao da je to rezultat niza ispitivanja i razgovora sa stručnjacima iz tog područja, koji upravo to područje vide kao rješenje za buduću solarnu elektranu.

Jelenjski su vijećnici, također većinom glasova, usvojili i prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna Općine Jelenje, koji je ovim izmjenama povećan za za 506.880 eura te sada iznosi 6.624.880 eura, što predstavlja povećanje od 6,81 posto, a koje obuhvaća raspoloživa sredstva iz prethodnih godina u iznosu od 463.295 eura, kao i povećanje prihoda od poreza i imovine.

Povećanje proračuna rezultirat će dodatnim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu i projekte na jelenjskom području, rekao je načelnik Robert Marčelja.

Predstavljene im karte klizišta

Jelenjskim vijećnicima predstavljene su i prve karte klizišta, kako za Primorsko-goransku županiju, tako i za Općinu Jelenje. Kako je rekla voditeljica projekta PRI-MJER prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, problem klizišta je posljednjih godina zbog klimatskih promjena u porastu, međutim, dodala je, na području PGŽ-a 88 posto prostora nije podložno klizištima, a pet posto ima recentna klizišta.

U udolini Rječine dosta je malih klizišta, njih oko 1.300, ali neka od njih, posebno ona u šumama, ne moraju se sanirati. Jedno od posljednjih i većih je klizište nastalo na cesti Grohovo – Lopača 2014. godine, koje je prekinulo cestu i promet na njoj, a čija sanacija još uvijek nije niti na vidiku.

Mihalić Arbanas rekla je kako je to klizište i dalje aktivno, pa sanacija ne dolazi u obzir dokle god klizište radi, a nema niti jednostavnog rješenja.

Mihalić Arbanas smatra kako je potrebno postaviti senzore za mjerenje aktivnosti klizišta. Podsjetila je kako je sannacija tog područja i samog klizišta u nadležnosti Hrvatskih voda, HEP-a i Grada Rijeke, koji bi, u suradnji sa strukom, trebali napraviti kompletan plan sanacije.