RIJEKA – Iako je u većini škola drugo polugodište jučer započelo s nastavom po A modelu, odnosno u učionici, u svim školama prebrojavali su se učenici, ali i nastavnici koji nedostaju, a u pojedinim školama se imalo i što brojati, jer prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja hrvatske su škole prvi dan drugog polugodišta imale 4.116 zaraženih učenika i 990 COVID-pozitivnih nastavnika.

Istovremeno, zbog izrečene epidemiološke mjere samoizolacije u klupe se nije vratilo 1.700 učenika i za katedru nije stalo 118 nastavnika, što znači da je u obrazovnom sustavu prvi dan polugodišta nedostajalo gotovo 6 tisuća učenika i 1.108 nastavnika. Tome treba pridodati i 24 hrvatske škole koje su u drugo polugodište ušle online nastavom, a najveći broj tih škola je u tri dalmatinske županije, odnosno u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji.

I bez da su se pobrojali COVID-pozitivni učenici i nastavnici, podaci o broju zaraženih posljednjih desetak dana prema mišljenju stručnjaka bili su osnova za zaustavljanje povratka učenika u školske klupe, a kako navodi imunolog s riječkog Medicinskog fakulteta, prof. dr. Bojan Polić, taj je povratak trebalo odgoditi sve do kraja siječnja.

Širenje infekcije

– Mislim da je u uvjetima snažnog porasta broja novozaraženih, što je kombinirana posljedica blagih i nekonzistentnih epidemioloških mjera, njihovog djelomičnog provođenja u praksi i puno zaraznije omikron varijante virusa, potrebno što prije zaustaviti ili barem ograničiti transmisiju virusa. To se sada može postići samo restriktivnijim epidemiološkim mjerama, širokim korištenjem COVID-potvrda u svim javnim i privatnim prostorima u kojima se provode određene djelatnosti te intenzivnim cijepljenjem stanovništva. Premda infekcija virusom u najvećem broju slučajeva ne dovodi do težih oblika bolesti kod školske djece, učenika osnovnih i srednjih škola, oni su važna karika u širenju infekcije zbog velikog broja socijalnih kontakata, što doprinosi transmisiji virusa prema puno osjetljivijim skupinama stanovništva.

Zbog toga mislim da je u cilju smanjivanja transmisije virusa trebalo produžiti slobodne dane škola do veljače, pa i na uštrb slobodnih dana na proljeće. Time se ne bi narušilo načelo pohađanja škole uživo, ali bi se znatno doprinijelo zaustavljanju razbuktavanja postojeće epidemije koja može paralizirati različite sektore društva, ne samo zdravstveni, nego i gospodarski i slične sektore, pa i školski, upozorava prof. dr. Polić.

S činjenicom da je zimske praznike trebalo produljiti, makar po uzoru na prošlu godinu kada su ukinuti praznici u veljači te produljeni u siječnju, slaže se i ravnatelj OŠ Pehlin, Željko Šimunić, iako u toj školi situacija s brojem oboljelih jučer nije bila dramatična.

– Imamo svega jednog pozitivnog učenika, jednog u samoizolaciji i jednog pozitivnog djelatnika. Situacija je pod kontrolom, ali stvari treba predviđati i zato mislim da je praznike trebalo produljiti. Jučer su se sva ta djeca, koja su bila tko zna gdje, okupila i našla na jednom mjestu, ističe Šimunić.

Dodaje i da su u toj školi u prvom polugodištu imali 108 COVID-pozitivnih učenika od njih 355 te 9 djelatnika. Za razliku od pehlinske škole u najbrojnijoj riječkoj osnovnoj školi, OŠ Srdoči, jučer su se suočili s većim brojem bolovanja nastavnika, a sve to, kaže ravnatelj Ivan Vukić, otežava organizaciju rada.

– Jučer je 12 nastavnika od njih šezdesetak bilo na bolovanju. Nisu to sve bolovanja zbog COVID-19, ima i drugih viroza. Jučer na nastavu nije došlo i 11 pozitivnih učenika, dok ih je 24 u samoizolaciji. Velika smo škola, imamo 764 učenika i u tom kontekstu brojčani podaci nisu strašni. Djeca su ozbiljna i pridržavaju se svih epidemioloških mjera, kao i svi nastavnici. Svi su ozbiljno shvatili situaciju, a mi idemo iz dana u dan, navodi Vukić.

Organizacija čišćenja

Iz dana u dan ide i Prva riječka hrvatska gimnazija u kojoj je već prvog dana drugog polugodišta bilo petero nastavnika na bolovanju, a ravnateljica Jane Slaunich napominje da su nastavnici te škole gotovo sto posto cijepljeni.

– Imamo svega dvoje necijepljenih nastavnika koji se redovno testiraju. Informacije se mijenjaju iz sata u sat i malo smo svi zabrinuti zbog cijele situacije. Broj bolesnih će se sigurno još povećati. Prvi dan nije došlo petero nastavnika, neki su još u postupku testiranja, a neki već znaju da su pozitivni. Za nas je to jako teško, jer imamo gubitke u realizaciji nastave. Imamo i desetak bolesnih učenika, nastava se odvija paralelno uživo i online, a još nam ni nisu svi učenici na broju.

Njih pedeset je krajem prošlog polugodišta zatražilo slobodno ovaj tjedan zbog skijanja. Tako da mislimo da ćemo tek kad se i oni vrate sa skijanja moći brojati zaražene učenike. Sretni smo kada odradimo 70 posto nastave. U prvom polugodištu se na dnevnoj bazi mijenjala situacija, jer ili su bila oboljenja ili samoizolacije i stalno smo javljali učenicima da se nešto od nastave neće održati. Prilično je neizvjesno što će biti do kraja ovog, ali i idućeg tjedna. Dodatno smo postrožili epidemiološke mjere. Nema više zadržavanja u zbornici, ulazi se samo zbog izmjene materijala. Ipak je to 55 ljudi u jednoj prostoriji, pojašnjava Sclaunich.

Njezinu zabrinutost, kaže, dijele i drugi ravnatelji s kojima je u kontaktu. U Gimnaziji Andrije Mohorovičića, kaže ravnatelj Henry Ponte, jučer nije bilo brige oko organizacije nastave, ali je zbog organizacije čišćenja.

– Od 45 nastavnika jučer je na bolovanju bilo svega troje, ali zato sam dobio informaciju da spremačica ide u samoizolaciju zbog pozitivnog supruga, a to znači da je neće biti 20 dana i da sada moram tražiti novu. Naći spremačicu gotovo je nemoguće, jer ih nema, kao i nastavnika pojedinih predmeta, pogotovo ih nema na određeno vrijeme, ističe Ponte.

Jedna od rijetkih škola koja jučer nije imala organizacijskih problema je najbrojnija primorsko-goranska škola, OŠ Sveti Matej Viškovo, iako ravnateljica Ivana Žagar priznaje da se pribojavala prvog dana polugodišta.

– Imamo 925 učenika i jučer je bilo pet ili šest izostanaka te četvero učitelja na bolovanju. S obzirom na broj učenika, to je super situacija. Mislila sam da će biti puno gore, zaključuje Žagar.