Pomorski i povijesni muzej

Izložba o frankopanskim gradovima i utvrdama u PGŽ-u u muzeju i online

Jakov Kršovnik

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Izložba je otvorena u PPMHP-u i moguće ju je razgledati do 28. lipnja, a uz postav u muzeju, dostupna je i digitalna inačica



Nama u svijesti možda prevladava mišljenje da su Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinski oduvijek bili jako poznati i štovani, ali više od dva stoljeća oni su bili proskribirani, o njima se nije smjelo govoriti, ni istraživati.


Njihova je imovina opljačkana i pomalo su nestajali iz sjećanja. Tek sredinom 19. stoljeća buđenjem nacionalne svijesti njih dvojica niču iz zaborava. Tako promjenom opće političke situacije stječu slavu, kultni status i postaju jaku popularni.


Postaju personifikacija želje hrvatskog naroda za slobodom, kaže Margita Cvijetinović, viša kustosica riječkog Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja i jedna od autorica izložbe “Frankopanski gradovi i utvrde s područja PGŽ-a na povijesnim fotografijama i razglednicama”.




Izložba je otvorena u PPMHP-u i moguće ju je razgledati do 28. lipnja, a uz postav u muzeju, dostupna je i digitalna inačica na internetskoj stranici.


Izložba je dio obilježavanja 350. godišnjice pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom mjestu 1671. godine, a fotografije i razglednice podijeljene su po područjima na kojima su se razvijali frankopanski gradovi – otok Krk s kaštelima, Vinodol, Rijeka, Trsat te Gorski Kotar.


Uz utvrde i gradove ilustracijama su prikazana i smaknuća dvojice velikaša, a fotografijama prijenos njihovih posmrtnih ostataka u kriptu Zagrebačke katedrale 1919. godine.


Izložba je manjeg formata, ali donosi 300 muzejskih predmeta te ravnateljica muzeja Nikolina Radić Štivić kaže da pričajući priču o Frankopanima, svaki put iznova pričamo sami o sebi i povezujemo se s bogatom hrvatskom poviješću od 12. do 17. stoljeća, kada su Frankopani dali izuzetan doprinos u društvenom i političkom životu.


– Oni su nam ostavili bogatu kulturnu baštinu koju moramo čuvati, kako za nas, tako i za one koji dolaze poslije nas. Danas su tema utvrde i gradovi te ćete po fotografijama vidjeti da su mnogi od njih zapravo doživjeli transformaciju na bolje čime se čuva vrijedna baština, ali i pridonosi njihovoj prezentaciji, rekla je Radić Štivić.


Uz Margitu Cvijetinović, autorice su izložbe Tamara Mataija, Tea Perinčić i Antonella Vlaše, a izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija, PGŽ-a i Grada Rijeke. U ime Županije izložbu je otvorila Sonja Šišić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ-a.